Reč durmit - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
1301  durmit  dormit  спавање  durmit (mn. durmiturĭ) [akc. durmit] (i. m.) — spavanjedurmitu ođińašće uomu șî-ĭ întuarśe pućarĭa đi sî puată lukra — spavanje odmara čoveka, i vraća mu snagu da bi mogao raditi [Crn.] ◊ vrĭamĭa đi durmitvreme za spavanje [Por.] up. adurmitdurmi[Vidi]

Reč durmit u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3  astanuapće  astă-noapte  ноћас  astanuаpće (pril.) — noćas, ove noći ◊ astanuapće n-am durmit ńiśkum đi durĭarĭa đințîlor — noćas nisam spavao nikako od zubobolje [Por.] ♦ dij. var. aznoapťe [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

7  aznoapťe  as-noapte  ноћас  aznoapťe (=astă-noapťe) [akc. aznoápťe] (pril.) — noćas, ove noći ◊ aznoapťe n-a durmit ďe duerea kauluĭ— noćas nije spavao od glavobolje [Kmp.] ♦ dij. var. astanuapće [Por.]   [Vidi]

6432  Boĭan  Boian  Бојан  Boĭan (i. m.) — Bojan ◊ Boĭan a fuost đes nume kare Rumîńi a dat la buoĭ luor — Bojan je bilo često ime koje su Vasi davali svojim volovima [Por.] ∞ vi  (Ima umotvorina!)[Vidi]

728  borđeĭ  bordei  земуница  borđeĭ (mn. borđaĭe) [akc. borđeĭ] (i. s.) — zemunica, vrsta primitivnog objekta za stanovanje koji je jednim delom ukopan u zemlju, burdelj ◊ borđeĭu n-avut ńiś o ferĭastă — zemunica nije imala nijedan prozor [Crn.] ♦ dij. var. borđiĭ, borđeĭkă [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1338  duguĭală  duhoare  задах  duguĭală (mn. duguĭelurĭ) [akc. duguĭală] (i. ž.) — zadah, neprijatan miris; vonj ◊ đin țuaļiļi luĭ mĭarźe duguĭală ka kînd a durmit în ștală — iz njegovog odela širi se zadah kao da je spavao u štali ♦ (skr.) dug (mn. dugurĭ) ◊ vinu đin baśivă arĭe dug urît — vino iz bačve ima neprijatan miris ♦ up. putuarĭe — smrad [Crn.] ♦ dij. var. dug, duguarezapah, težak miris (Leskovo) [GPek]   [Vidi]

2747  evangeļe  evangelie  јеванђеље  evangeļe (mn. evangeļe) [akc. evangeļe] (i. ž.) — (ret.) (rel.) jevanđelje ◊ a durmit ku evangeļa supt kîpatîń — spavao je sa jevanđeljem pod jastukom ♦ var. ĭevangeļe [Por.]  [Vidi]

6379  garduļieșći  gardulești  ограђани  garduļieșći (mn.) — (folk.)(iron.) Ograđani ◊ kînd pintru vrun nakaz uomu duarme afară, sa spuńe kă a durmit la „Garduļieșći”, śe însamnă kă a durmit supt vrun gard — kad zbog neke muke čovek spava napolju, kaže se da je spavao kod „Ograđana”, što znači da je spovao kraj neke ograde [Por.] ∞ gard  [Vidi]

2975  larźit  lărgit  раширен  larźit (larźită) (mn. larźiț, larźiće) [akc. larźit] (prid.) — raširen, proširen ◊ împușkat, golîmbu kaḑu ku ăripiļi larźiće — upucan, golub pade raširenih krila ◊ patu ĭe măĭ bun đi durmit kînd ĭe larźit — krevet je bolji za spavanje, kad je raširen ◊ drumu pista munće ĭe larźit, puoț sî trĭeś șî ku karu înkarkat — put preko planine je proširen, možeš da prođeš i sa natovarenim kolima [Por.] ∞ larg   [Vidi]

2884  mižluok  mijloc  средина  mižluok (mn. mižluaśe) [akc. mižluok] (i. s.) — sredina 1. mesto na polovini nečega ◊ nu mînă karu pin mižluoku drumuluĭ — nemoj voziti kola sredinom puta ◊ a fakut gaura la mižluoku blăńi — izbušio je rupu na sredini daske ◊ balta ĭe la mižluok măĭ adînkă — bara je na sredini najdublja 2. položaj između dve strane ◊ muma a durmit đi đirĭapta, tata đi stînga, da ĭuo la mižluok, întra iĭ — majka je spavala sa desne strane, otac sa leve, a ja u sredini, između njih [Por.]  [Vidi]

3741  navrap  năvrap  препад  navrap (mn. navrapi) [akc. navrap] (i. m.) — (zast.) prepad, napad, navala ◊ pănă nuoĭ am durmit, a veńit đintr-odată navrapu đin tuaće părțîļi pista nuoĭ — dok smo mi spavali, iznenada je izvršen prepad na nas sa svih strana [Por.]  [Vidi]

4905  paĭe  paie  слама  paĭe (mn.) (i. ž.) — slama ◊ paĭiļi ramîn dupa śe sa trăiră mărunțîșu — slama ostaje posle vršidbe žitarica ◊ klańa đi paĭe — plast slame ◊ ku paiļi s-a umplut slamńaśiļi pi kare lumĭa a durmitslamom su se punile slamarice na kojima su ljudi spavali ◊ paĭiļi s-a pus ĭarna șă-n kośina porśilor, să nu muară puorśi đi źer — slama se zimi prostirala i u svinjce, da svinje ne bi pocrkale od mraza [Por.] ∞ paĭ  [Vidi]

2131  papură  papură  рогоз  papură (mn. papurĭ) [akc. papură] (i. ž.) — (bot.) rogoz, širokolisni (Typha latifolia) ◊ papura ku fuoiļi laće krĭașće pi lînga bĭelț — širokolisni rogoz raste pored bara ◊ đin papură a fuost împlećiće rugožîńiļi, pi kare am durmit kînd am fuost kopiĭ — od rogoza su bile ispletene rogozine, na kojima smo spavali kad smo bili deca [Por.]  [Vidi]

5008  pat  pat  кревет  pat (mn. paturĭ) (i. s.) — krevet, ležaj; postelja ◊ rumîńi aĭ batrîń, kare a trait pin borđeĭe, n-avut paturĭ, numa a durmit pi rugožînă, așćernută pi pomînt guol — stari Vlasi, koji su živeli u burdeljima, nisu imali krevete, nego su spavali na rogožini, prostrtoj na goloj zemlji ◊ dupa śe a-nśeput să fakă koļibĭ, rumîńi sa-nvațat să fakă șă paturĭ đi ļemn — kada su počeli da dižu kolibe, Vlasi su naučili da prave drvene krevete ◊ întra raturĭ, gîzdoćińiļi s-a momit la paturĭ đi fĭer ku madraț, kare ļ-a kumparat pin orașă — između ratova, bogataši su se namamili na gvozdene krevete sa madracima, koje su kopovali po varošima ◊ patu muorțî — samrtna postelja ◊ pat muaļe — meka postelja ♦ sin. kulkuș [Por.]   [Vidi]

6471  peļin  pelin  пелин  peļin (i. m.) — (bot.) pelin (Artemisia) ◊ peļinu ĭe buĭađe amară ka veńinu — pelin je biljka gorka kao otrov ◊ (mag.) sa krĭađe kă ĭe putuarĭa peļinuluĭ atîta đi tare đi vîlviļi rusaļilor fug đi ĭel ka draku đi tamîńe, șî đ-aĭa lumĭa pi stamîna rusaļilor a durmit ku peļinu în sîn — veruje se da je smrad pelina toliko jak da rusalski demoni beže od njega kao đavo od krsta, i zato su ljudi u toku rusalne nedelje spavali sa pelinom u njedrima [Por.]  [Vidi]

5243  piroćală  piroteală  поспаност  piroćală (mn. piroćiaļe) [akc. piroćală] (i. ž.) — pospanost, umor ◊ l-a prins piroćala grĭa pintru kă n-a durmit doă nuopț — uhvatila ga je teška pospanost jer nije spavao dve noći ♦ sin. obosală [Por.] ∞ piroći   [Vidi]

2191  rugožînă  rogojină  рогозина  rugožînă (mn. rugožîn) [akc. rugožînă] (i. ž.) — rogozina, prostirka od upletenog rogoza ◊ rugožîna s-amplećit đin papura lată — rogozina se plela od širokolisnog rogoza ◊ pi rugožînă s-a durmit în borđiĭ, da kînd lumĭa a fakut koļibĭ șî paturĭ, pi rugožîń a durmit kopiĭi — na rogozini se spavalo u burdeljima, a kada su ljudi napravili kolibe i krevete, na rogozinama su spavala deca ◊ rugožîna nu s-a pus pi pomîntol guol, numa supt ĭa s-a pus giž — rogozina se nije prostirala na goloj zemlji, nego se ispod nje stavljala šaša ♦ var. rogožînă [Por.] ∞ papură  [Vidi]

3859  slamńak  saltea cu paie  сламарица  slamńak (mn. slamńaśe) [akc. slamńak] (i. m.) — slamarica ◊ slamńak ĭe un sak mare, țasut đi kîńipă șî umplut đi paĭe or gižă, pus pi pat đi ļemn să aĭbă lumĭa așćernut muaļe đi durmitslamarica je jedan veliki džak, tkan od konoplje i napunjen slamom ili komušinom, koji se stvaljao na drveni krevet da bi ljudi imali meku postelju za spavanje ◊ rumîń-aĭ batrîń a trait în borđeĭe, ș-a durmit pi rugožînă așćernută pi pomînt guol, șî n-așćut đi paturĭ ńiś đi slamńaśe — stari Vlasi su živeli u zemunicama, spavali su na rogozini prostrtoj na goloj zemlji, i nisu znali za krevete i slamarice ◊ slamńaku s-a-npuĭat pi la gîzdoćiń, kare pin koļibĭ avut paturĭ đi durmitslamarica se pojavila kod bogataša, koji su u svojim kolibama imali krevete za spavanje [Por.] ∞ pat  [Vidi]

4855  sparźe  sparge  разбити  sparźe (ĭuo sparg, ĭel sparźe) [akc. sparźe] (gl. p. ref.) — 1. razbiti ◊ a spart truaka ku vin đi prazńik, da baba a spus kă măĭ bun a fi fuost s-a fi spart kapu đikît truaka — razbio je tikvu sa vinom za slavu, a baba je rekla da je bolje bilo da je razbio glavu nego tikvu 2. cepati ◊ n-avut lukru grĭeu: a spart pĭatră đi drum, kînd s-a fakut drumu pi Șașka — nije imao težak posao: cepao je kamen za put, kad se gradio put dolinom Šaške 3. rasturiti skup ◊ dupa amńaḑîț s-a pus pluaĭa, șî bîlśu ĭuta s-a spart — popodne je udarila kiša, i vašar se brzo rasturio 4. glasno vikati, drati se iz sveg glasa ◊ a kîpatat o palmă đi la uom, kî s-a spart la kapu-luĭ pănă ĭel a durmitdobio je šamar od čoveka, jer se drao nad njegovom glavom dok je on spavao 5. lupati glavu zbog nekog problema ◊ n-a putut să țînă să spargă kapu în tuota ḑîua ku învățamîntu, șî s-a lasat đi șkuală — nije mogao da izdrži da svaki dan lupa glavu sa učenjem, pa je napustio školu ◊ a fuźit, da miĭe mĭ-a lasat să sparg kapu ku nakazu a ĭiĭ, parke n-am đestul nakazurĭ đ-a mĭaļe — pobegla je, a meni je ostavila da lupam glavu sa njenim problemom, kao da nemam dosta svojih muka [Por.]   [Vidi]

3979  stînźa  stinge  гасити  stînźa (ĭuo stîng, ĭel stînźe) [akc. stînźa] (gl. p. ref.) — gasiti ◊ pănă nuoĭ am durmit, fuoku s-a stîns — dok smo mi spavali, vatra se ugasila ◊ guma aprinsă nu sa stînźe ļesńe — upaljena guma ne gasi se lako ◊ stînsără lampa, șî sa kulkară — ugasiše lampu, i legoše ♦ sin. stîmpara [Por.]  [Vidi]

5083  śurĭaḑă  surleață, șură  сибара  śurĭaḑă (mn. śurĭaḑă) [akc. śurĭaḑă] (i. ž.) — sibara, pastirska koliba ◊ śurĭaḑa ĭe o bîrnarĭață rotată la pomînt da askuțîtă la vîr, fakută đin tuobļe đi fagańiță, or kă đin alt ļemn kare a fuost îndamînă — sibara je jedna brvnara okrugla pri zemlji a šiljata na vrhu, napravljena od stabala bukvića, ili drugog drveta koje je bilo pri ruci ◊ în śurĭaḑă a durmit pîkurari kînd a fuost ku vićiļi la munće, da șî lumĭa alaltă kînd a trait pin zbăgurĭ — u sibarama su spavali čobani kada su boravili sa stokom u planini, a i drugi ljudi kada su živeli po zbegovima ◊ śurĭaḑa sa faśe ĭuta, șî kind lumĭa sa mută ku vićiļi, o lasă, șî la luoko-l nou fak alta — sibara se lako pravi, i kad se ljudi sele sa stokom, ostave je, i na novom mestu prave drugu [Por.]  [Vidi]

3949  vîrsatură  vărsătură  сипар  vîrsatură (mn. vîrsaturĭ) [akc. vîrsatură] (i. ž.) — 1. (geog.) sipar, odron sa stena ◊ am un luok supt kîrșe, șî în tota primovara žumataće ăl kutrupĭașće vîrsatura śe sa suduame đi pi kļanț — imam njivu ispod krša, i svakog proleća do pola je pokrije sipar koji se obrušava sa ostenjaka 2. (med.) povraćka ◊ s-a dus drakuluĭ, da vîrsatura n-a șćers đi pi pat unđ-a durmit bat muort — otišao je u majčinu, a povraćku nije obrisao sa kreveta na kome je spavao mrtav pijan ♦ sin. șîfîr [Por.] ∞ varsa  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź