| Reč doda u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 718 | adauga | adăuga | додати | adauga (ĭuo adaug, ĭel adaugă) [akc. adauga] (gl.) — dodati, sastaviti, produžiti; nadovezati; sabrati ◊ a adauga fir la fir — nadovezati konac na konac [Hom.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 197 | albi | albi | белити | albi (ĭuo albĭesk, ĭel albĭașće) [akc. albi] (gl. p. ref.) — 1. (color) beliti, bojiti u belo, izbeljivati, osvetljavati boju dodavanjem bele 2. (za tkaninu) (zast.) prati (odeća je bila od belog materijala) ◊ muĭarĭa albĭașće pînḑa — žena beli platno (tehnikom trljanja i mlaćenja, ili na vljavici) ◊ rufiļi sa albĭesk ĭarna la źer, kînd îngĭață dupa spalat — odeća se zimi beli na mrazu, kada se zaledi posle pranja 3. (za konoplju) beljenje, mlaćenje, da dobije belu boju ◊ kîńipa sa albĭașće ku śanușă — konoplja se beli pomoću pepela 4. (za dan) sviće, razdanjuje se ◊ sa albĭașće ḑîua — dan se beli, sviće 5. (za oči) oslepljuje, gubi vid ◊ albĭesk uoki, viđeriļi — postaje slabovid, slep [Por.] ∞ alb | | [Vidi] |
|
|
|
| 154 | aluvat | aluat | тесто | aluvat (mn. aluvaturĭ) [akc. aluvat] (i. m.) — testo, mešavina pšeničnog, kukuruznog, raženog ili ječmenog brašna sa vodom i drugim dodacima, od koje se peče hleb ili druge vrste testenina za ljudsku ishranu ◊ aluvat kreskut — naraslo testo ◊ aluvat aḑîm — presno testo ◊ aluvat đi malaĭ — testo za proju ◊ aluvat đi puĭ — testo za pilad [Crn.] ◊ aluvatu sa plumađiașće-n karļiță — testo se meša u naćvama ◊ în aluvat sa puńe olațăl să krĭaskă — u testo se stavlja kvasac, da naraste [Por.] ♦ dij. sin. plomad (Lubnica) [Crn.] ♦ dij. var. aloat [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 482 | baĭer | baieră | ручица | baĭer (mn. bairĭe) [akc. baĭer] (i. m.) — 1. ručica, pokretni dodatak na sudovima koji služi za prenošenje, hvataljka ◊ baĭer la kaldarĭe — ručica na bakraču ◊ baĭer la vadră — ručica na vedru [Crn.] ♦ dij. var. bair ◊ s-a rupt bairu la kuafă, șî barbatî-mĭu a pus o žîță kare ma taĭe la mînă kînd duk apa — pokidala se ručica na kofi, i moj muž je stavio jednu žicu koja mi seče ruku kad nosim vodu [Por.] 2. uprtača ◊ baĭer đi kĭes — uprtača za torbicu (Osnić) ◊ trasta ku baĭer — torba sa uprtačem (Topla) [Crn.] ♦ dij. sin. obrańe [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 521 | balmiș | balmoș | белмуж | balmiș (mn. balmișurĭ) [akc. balmiș] (i. m.) — belmuž, jelo koje se priprema od oceđene kaše, prženjem u tiganju, uz dodavanje kukuruznog brašna i soli ◊ balmișu sî manînkă pîn ĭe ferbinće — belmuž se jede dok je vruć [Crn.] ♦ dij. var. balmuș [Por.] ∞ balmuș | | [Vidi] |
|
|
|
| 524 | barbarĭ | bărbie | подбрадак | barbarĭ (mn. barbarĭe) [akc. barbarĭ] (i. m.) — (fig.) podbradak, dodatak na violini koji služi da se instrument drži na ramenu pomoću brade ◊ kînd lauta arĭe barbarĭ, mîĭ bińe șîađe pi umîru lu lautarĭ — kad violina ima podbradak, bolje leži na ramenu violiniste [Crn.] ∞ barbă | | [Vidi] |
|
|
|
| 2110 | bilovink | bilovinc | ружичаст | bilovink (bilovinkă) (mn. bilovinś, bilovinśe) [akc. bilovink] (prid.) — (color) ružičast, roze ◊ dakă vrĭeĭ sî faś farbă bilovinkă, mĭastîś ruoșu ku vînît, șă-ĭ dodaĭ koźa albă sî sa đeškidă mistakatura-ĭa — ako hoćeš da dobiješ ružičastu boju, mešaš crvenu i plavu, i dodaješ dosta bele, da se ta mešavina prosvetli [Por.] ◊ bilovinkă ĭe fluarĭa đi bužuor, đi śerĭeș, đi pĭarsîkă ... — ružičasti su cvetovi božura, trešnje, breskve ... [Pad.] ♦ var. bilovin, bilovină (Tanda) [Por.] ◊ n-am uḑît đi bilovink, nu șću śi ĭe, da đi fluarĭa lu bužuor ḑîśem kî ĭe rozăvă — nisam čuo za „bilovink”, ne znam šta je, a za božurev cvet kažemo da je rozav ♦ dij. sin. rozăvă (Debeli Lug), rîgobană (Leskovo) ♦ dij. var. belovink (Jasikovo) [GPek] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 746 | briptă | briptă | бритва | briptă (mn. bripće) [akc. briptă] (i. ž.) — britva, vrsta noža na sklapanje ◊ dăm bripta să taĭ kîta pîńe — dodaj mi britvu da isečem malo hleba [Hom.] ♦ dij. var. bîrśag, brîśag [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1223 | dodat | dedat | навикнут | dodat (dodată) (mn. dodaț, dodaće) [akc. dodat] (prid.) — naviknut ◊ sînt dodat ĭuo la greotĭăț, șî puot sî mîĭ rîăbd una — naviknut sam ja na teškoće, pa mogu da podnesem još jednu [Crn.] ∞ doda | | [Vidi] |
|
|
|
| 1315 | duodă | dodă | невеста | duodă (mn. duode) [akc. duodă] (i. ž.) — 1. (srod.) a. (zast.) nevesta, tek udata žena ◊ pi la nuoĭ a veńit komșîĭa ku duoda luĭ — kod nas je došao komšija sa svojom nevestom [Crn.] b. starija sestra ◊ doda Mariĭa ĭe suora-mĭa măĭ mare — doda Marija je moja starija sestra (Voluja) [Zvizd] c. starija žena uopšte ◊ duodă sa ḑîśe la fiĭekare muĭare măĭ batrînă, fiva suoră, or nu — dodom zovemo svaku stariju ženu, bila sestra ili ne (Doljašnica) [Bran.] ♦ dij. var. dodă [akc. dodă] [Buf.] 2. (pej.) prostak, glupak; neotesanko ◊ o duodă đi uom, fuź đi ĭel — prostak, beži od njega (Rudna Glava) [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
| 2332 | ḑară | zară | јогурт | ḑară (mn. ḑărurĭ) [akc. ḑară] (i. ž.) — (nutr.) 1. jogurt ◊ ḑară sa faśe đin lapće fĭert, în kare puń triĭ pikurĭ đi akrĭală, șă-l laș duauă ḑîļe să șća la kaldură; sa manînkă ku đimikat đi malaĭ, vara kînd sa lukră pin zîpușală mare — jogurt se pravi od skuvanog mleka, u koje se dodaju tri kapi sirćeta, i pustiš ga da stoji dva dana na toplom; jede se sa udrobljenom projom, leti kada se radi po velikoj vrućini 2. mlaćenica; kiselo mleko pomešano sa surutkom ◊ ḑară sa faśe kînd sa mĭastîkă lapće akru ku ḑăr, șî ku ĭa sa faśe ḑamă đi șćir, kare ĭe dulśe đi tuot — mlaćenica se dobija kada se kiselo mleko pomeša sa surutkom, i njome se pravi čorba od štira, koja je mnogo slatka (Rudna Glava) ◊ ḑară ku ḑăru la nuoĭ ĭe tuot una — „dzara” i „dzeru” je kod nas jedno isto (surutka) (Tanda) ♦ up. ḑăr [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1432 | đimikat | dumicat | удробљен | đimikat (đimikată) (mn. đimikaț, đimikaće) [akc. đimikat] (prid.) — 1. udrobljen, usitnjen; smrvljen; sitan ◊ malaĭu ku lapće nuĭe dulśe dakă malaĭu nuĭe đimikat marunt — proja sa mlekom nije slatka ako proja nije udrobljena sitno 2. (i. m.) popara ◊ đimikatu sa faśe așa: puń apă ku sarĭe să fĭarbă; kînd fĭarbe apa, puń pîńe zdrumikată, șî mĭastîś; kînd s-angroșîașće, puń brînḑă, șă ĭară mĭastîś — popara se pravi ovako: staviš so u vodu i kuvaš: kad voda provri, staviš udrobljen hleb, i mešaš; kada se zgruša, dodaš sir, i opet mešaš [Por.] ∞ đimika | | [Vidi] |
|
|
|
| 6124 | îmburița | îmburința | нагнути се | îmburița (ĭuo ma îmburiț, ĭel sa îmburiță) [akc. îmburița] (gl. p. ref.) — (o položaju) nagnuti se, sagnuti se ◊ sa ḑîśe đi vrunu kă sa îmburiță kînd lukră śuava ku kapu apļekat — kaže se za nekog da se naginje kad nešto radi pognute glave ◊ dodăm kila-ĭa, s-o măĭ îmburiț odată — dodaj mi tu flašu, da je još jednom nagnem ♦ var. înburița [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5123 | kisaļiță | chísăliță | киселица | kisaļiță (mn. kisaļiț) [akc. kisaļiță] (i. ž.) — (nutr.) kiselica ◊ kisaļița ĭe ḑămă akră đi pruńe — kiselica je kisela čorba od šljiva ◊ kisaļița sa faśe đin pruńe kuapće, or uskaće, ļi speļ, ļi puń în apă șă ļi fĭerbĭ, la urmă puń kîta miriśikă — kiselica se pravi od zrelih ili suviš šljiva, opereš ih, staviš u vodu i kuvaš, na kraju dodaš malo šećera [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 38 | kîrabuoĭ | caraboia | карабоја | kîrabuoĭ (mn. kîrabuаĭe) [akc. kîrabuoĭ] (i. m.) — (color) zelena galica; sastojak koji se dodaje crnoj boji za tekstil da bi boja bila postojana ◊ fara kîrabuoĭ śuariku al śerńit n-a putut sî țînă ńegriala — bez zelene galice, platno ofarbani u crno nije bilo postojano ♦ / < (tur.) kara boya „crna boja” ♦ up. śerńaļe [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2318 | lunźi | lungi | издужити | lunźi (ĭuo lunźiesk, ĭel lunźiașće) [akc. lunźi] (gl. p. ref.) — 1. (za materiju) a. izdužiti, povećati meru rastezanjem ◊ mi sa lunźi kuraua, o să-m piśe pîntaluońi — izdužio mi se kaiš, pašće mi pantalone b. produžiti, dodavanjem nove količine ◊ dakă ĭe o sfuară skurtă, ļeź duauă, șă ļi lunźieșć sî aĭ lunźime kît îț trăbe — ako je jedan konopac kratak, vežeš dva, pa ih produžiš da imaš dužinu koliko ti treba 2. (za vreme) produžiti trajanje ◊ s-a lunźit ḑîua, akuma ĭe mult măĭ lung đi kît ĭarna — produžio se dan, sad je mnogo duži nego zimi ◊ dakă puorț griža đi mînkare, ăț lunźieșć traĭu — ako vodiš računa o ishrani, produžićeš sebi život 3. (fig.) a. potkradati ◊ i s-a lunźit mîna, pănă la gramada ku bań — produžila mu se ruka, do gomila sa novcem b. ogovarati, spletkariti ◊ nu lunźi ļimba dupa lume, kî ț-o skurtă vrunu — ne izdužuj jezik za ljudima (=ne ogovaraj), jer će neko da ti ga skrati ♦ supr. skurta [Por.] ∞ lung | | [Vidi] |
|
|
|
| 2320 | lunźit | lungit | продужен | lunźit (lunźită) (mn. lunźiț, lunźiće) [akc. lunźit] (prid.) — 1. (za materiju) produžen, povećao meru dodavanjem, istezanjem, rašćenjem ◊ a ļegat ață la ață, ș-akuma ĭe ața lunźită, ama are nuodurĭ — vezao konac na konac, i sada je konac produžen, ali ima čvorove 2. (za vreme) produžen dodavanjem vremena, trajanjem ◊ đi kînd a ĭeșît ļekurĭ đi tuata buala, traĭu lu uom ĭe lunźit — otkad su se pojavili lekovi za sve bolesti, život čoveka je produžen ♦ supr. skurtat [Por.] ∞ lung | | [Vidi] |
|
|
|
| 5097 | malaĭ | mălai | проја | malaĭ (mn. malaĭe) [akc. malaĭ] (i. s.) — (nutr.) proja ◊ malaĭ sa faśe đin fańină đi kukuruḑ, în kare sa puńe kîta fańină đi grîu, șî sa plumađașće în apă fĭartă — proja se pravi od kukuruznog brašna, u koje se doda malo pšeničnog, i mesi se u vreloj vodi ◊ pin povĭeșćiļi lu aĭ batrîń, pănă n-ažuns kukuruḑu, malaĭu s-a fakut đin fańină đi miĭ — prema pričanju starih, dok nije stigao kukuruz, proja se pravila od brašna prosa ♦ up. turtă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2371 | raśială | răceală | хладноћа | raśială (mn. raśielurĭ) [akc. raśială] (i. ž.) — 1. (tehn.) a. hladnoća ◊ s-a pus mare raśială, vrĭamĭe ĭe să faśem fuoku — nastupila je velika hladnoća, vreme je da naložimo vatru b. promaja ◊ înkiđeț ușa, kî traźe raśială đi afară — zatvorite vrata, jer vuče promaja spolja 2. (med.) prehlada ◊ s-a pus raśiala pi ĭa, ș-akuma numa stranută — uhvatila je prehlada, pa sada samo kija 3. (izob.) (nutr.) jelo od hladnog kačamka ◊ raśiala ĭe un fĭeļ đi mînkare đi bătrîńață: zdrumiś koļiașa rîaśe-n apă kaldă, o sparź ș-o mĭastîś ku ļingura, puń sare șî oțăt, ș-o manînś — „rašiala” je vrsta starinskog jela: zdrobiš hladan kačamak u toplu vodu, razbiješ ga i promešaš kašikom, dodaš so i sirće, i jedeš [Por.] ∞ rîaśe | | [Vidi] |
|
|