| Reč bun u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 129 | adapat | adăpat | појење | adapat (mn. adapaturĭ) [akc. adapat] (i. s.) — 1. pojenje vodom, napajanje, naročito pojenje stoke ◊ vrĭamĭa ĭe đi adapat vićiļi — vreme je za pojenje stoke [Crn.] 2. natapanje zemlje ◊ fusă sîaśita mare, șî pluaĭa đi astîḑ điață un adapat bun la pomînto-sta uskat — bila je velika suša, i današnja kiša donela je jedno obilno napajanje ovoj suvoj zemlji [Por.] ∞ adapa | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 472 | adauară | adăoară | поново | adauară [akc. adauară] (pril.) — ponovo, po drugi put ◊ grabĭesk, adauară dau la ćińe — žurim, drugi put ću da navratim kod tebe ◊ đ-adauară îț spun kî aĭa nuĭe bun śe lukri — po drugi put ti govorim da ne valja to što radiš ♦ var. adauorļa ♦ / a + duauă + uară [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 471 | adăurat | adăurat | други | adăurat [akc. adăurat] (pril.) — drugi po redu ◊ ku uomo-l adăurat am trait bun — sa drugim mužem živela sam dobro ♦ var. adaorat, adăorat ♦ var. skr. dăorat (Tanda) ◊ fraće, sora dăorată — polubrat, polusestra [Por.] ∞ adauară | | [Vidi] |
|
|
|
| 169 | adînśi | adînci | дубити | adînśi (ĭuo adînk, ĭel adînkă) [akc. adînśi] (gl.) — dubiti, produbljivati ◊ trîabe adînśi ĭaruga-sta — treba produbiti ovaj kanal ◊ m-am pus să adînk ĭaruga, numa n-am sapă bună — počeo sam da produbljujem jarugu, ali nemam dobru motiku ♦ var. (ĭuo) adînkĭeḑ, (ĭel) adînkĭaḑă ◊ pluaĭa adînkĭaḑă boruga — kiša produbljuje vododerinu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 264 | aduśa | aduce | доносити | aduśa (ĭuo aduk, ĭel aduśe) (gl.) — 1. donositi, prinositi, nanositi ◊ aduk kĭaĭa đin luok — donosim ključ s mesta ◊ aduśe minća — (fig.) prisećati se; dolaziti k pameti [Crn.] ◊ kopiļe, sî-ț aduś minća la luok, kî n-o sî će petrĭeś bun — dete, prizovi se k pameti, jer nećeš dobro proći 2. ličiti, sličiti (za poređenje); slagati se (za boje) ◊ aduśe unu ku altu — liči jedno na drugo; slaže se jedno s drugim ◊ în kînćik trîabe sî sa adukă vuorbiļi ku vĭarsîku — u pesmi treba da se slažu reči i melodija [Por.] ♦ dij. var. aduča [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 283 | afla | afla | налазити | afla (ĭuo aflu, ĭel află) (gl.) — 1. nalaziti, otkrivati ◊ sî află unđe nu-ĭ luoku — nalazi se gde mu nije mesto [Crn.] 2. pronalaziti, izumljivati, inovirati ◊ dakă asta nu ĭe bun, află śuava măĭ bun — ako ovo ne valja, nađi (izmisli) nešto bolje ♦ var. izafla, zafla ♦ sin. gasî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 284 | aflat | aflat | нађен | aflat (aflată) (mn. aflaț, aflaće) [akc. aflat] (prid.) — nađen, pronađen, otkriven (kao inovacija), izumljen, zaključen (kao rezultat razmišljanja) ◊ s-a ginđit, șî la urmă aflat kă așa feļ đi lukru nuĭe bun — razmišljao je, i na kraju zaključio da takav način rada nije dobar ◊ adunat doĭ ku doĭ șă aflat kî ĭe patru — sabrao je dva i dva i otrkrio da je (rezultat) četiri ♦ up. izaflat [Por.] ∞ afla | | [Vidi] |
|
|
|
| 285 | aflatuorĭ | aflător | налазач | aflatuorĭ (aflatuаrĭе) (mn. aflatuorĭ, aflatuаrĭе) [akc. aflatuorĭ] (prid.) — (izob.) nalazač, pronalazač (ret.) izumitelj ◊ învață kopuoĭu să fiĭe bun aflatuorĭ đi žuaviń — dresiraj kera da bude dobar nalazač divljači [Por.] ∞ afla | | [Vidi] |
|
|
|
| 295 | agarat | agarat ? | вребање | agarat (mn. agaraturĭ) [akc. agarat] (i. m.) — vrebanje, čekanje ◊ luok bun đi agarat puorś-aĭ sîrbaćiś, kare fak șćetă în luok — pogodno mesto za vrebanje divljih svinja, koje prave štetu u njivi [Por.] ∞ agîra | | [Vidi] |
|
|
|
| 450 | aĭa | aia | та | aĭa [akc. aĭa] (zam.) — 1. ta, ona ◊ aĭa mînkarĭe nuĭe bună — ta hrana nije dobra ◊ aĭa pućină kurĭe — ta kaca curi ◊ aĭa vrĭamĭe a trekut đimult — to vreme je prošlo davno [Crn.] ◊ aĭa fată ĭe tare frumuasă — ta devojka je jako lepa 2. (fig.) označava nešto što bi direktnim imenovanjem bilo nepristojno ◊ nu stau đi „aĭa” akuma — nisam za „ono” sada ♦ up. ăĭa, aļa, ăļa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 453 | aĭde | haide | хајде | aĭde [akc. aĭde] (uzv.) — hajde 1. za podsticanje ◊ aĭde, pļekaț ku lukru — hajde, krenite sa poslom 2. za dopuštanje ◊ bun, aĭde, lasaț aĭa aiśa — u redu, hajde, ostavite to ovde 3. za nevericu ◊ ma, aĭde, unđe puaće aĭa să fiĭe așa? — ma, hajde, gde to može da bude tako? 4. za pretnju ◊ aĭde, aĭde, śarkă dakă kućeḑ! — hajde, hajde, probaj ako smeš! [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1774 | alaltîĭerĭ | alaltăieri | прекјуче | alaltîĭerĭ [akc. alaltîĭerĭ] (pril.) — prekjuče, pre dva dana ◊ alaltîĭerĭ fu vrĭamĭa bună đi kosît — prekjuče beše lepo vreme za kosidbu ♦ var. alalaltîĭerĭ [Por.] ♦ dij. var. alaltăĭerĭ [Crn.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 528 | almiș-balmiș | ţalmeș-balmeș | бућкуриш | almiș-balmiș [akc. almiș-balmiș] (i. m.) — bućkuriš, jelo koje se u oskudici sprema dugim mešanjem, mlaćenjem ili bućkanjem svega i svačega ♦ var. almeș-balmeș, almuș-balmuș ◊ mistakaș, mistakaș șî ńi fakuș almiș-balmiș đi mînkarĭe — mešao si, mešao i napravio si nam bućkuriš za jelo [Por.] ∞ balmuș | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 331 | altauară | altăoară | други пут | altauară [akc. altauară] (pril.) — (po) drugi put, u drugom momentu, u drugo vreme ◊ vińe đi altauară să gaćaskă lukru — doći će drugi put da završi posao ◊ îț spun đi altauară kî nuĭe bun aĭa śe faś — govorim ti po drugi put da nije dobro to što radiš ♦ var. altuorĭ [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 318 | aluńauă | alunele | ливадска биљка | aluńauă (mn. aluńaļe) [akc. aluńauă] (i. ž.) — (bot.) livadska biljka sa kitastim belim cvetom (Carum bulbocastanum) ◊ ļivađa ku aluńauă nu sa kosîașće, kî ĭe ĭarba rîa — livada sa ovom biljkom se ne kosi, jer je trava loša ◊ đi la aluńauă sa ĭa numa fluarĭa, bună ĭe đi ćaĭ — od nje se bere samo cvet, dobar je za čaj [Por.] ∞ alun | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 422 | aļes | alies | избор | aļes1 (mn. aļesurĭ) [akc. aļes] (i. s.) — izbor, biranje ◊ śe gud aļes să fiĭe, tot așa ńi — kakav god izbor da bude, isto nam je ◊ bun dugaĭaș, la ĭel puoț pi aļes să kumpirĭ — dobar prodavac, kod njega možeš po izboru da kupiš [Por.] ∞ aļeźa | | [Vidi] |
|
|
|
| 416 | amînatarĭe | amînare | кашњење | amînatarĭe (mn. amînatărĭ) [akc. amînatarĭe] (i. ž.) — kašnjenje, zakašnjavanje ◊ n-o sî trĭakă bun șkolari nuoștri, ku atîta amînatarĭe đi iĭ — neće dobro proći naši đaci, sa tolikim njihovim zakašnjavanjem ♦ var. amînatat [Por.] ∞ amînata | | [Vidi] |
|
|
|
| 142 | apsanźiu | apsangiu | апсанџија | apsanźiu (mn. apsanźiĭ) [akc. apsanźiu] (i. m.) — 1. apsandžija, čuvar zatvora i zatvorenika ◊ a dat mită la apsanźiu, să-l kaće kîta măĭ bun — podmitio je apsandžiju da ga pazi malo bolje 2. hapsitelj ◊ l-a prins apsanźiu, șî l-a mînat la-nkisuare — uhvatio ga apsandžija, i oterao ga u zatvor [Por.] ∞ apsă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 370 | apuos | apos | воден | apuos (apuosă) (mn. apuoș, apuosă) [akc. apuos] (prid.) — voden, vodnjikav, podvodan (za zemljište ◊ am un luok lînga rîu, apuos ku tuot, bun ĭe numa đi vîrḑariĭe — imam njivu pored reke, potpuno je vodnjikav, dobar je samo sa kupusište ♦ var. apatuos [Por.] ∞ apă | | [Vidi] |
|
|
|
| 176 | arami | arămi | лемити бакром | arami (ĭuo aramĭesk, ĭel aramĭașće) [akc. arami] (gl.) — 1. lemiti, letovati, spajati dva metalna predmeta pomoću bakra ◊ numa țîgańi aramit bun kaldîărîļi — samo su Cigani dobro lemili bakrače 2. ukrašavati bakrom [Por.] ∞ aramă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 144 | aratură | arătură | орање | aratură (mn. araturĭ) [akc. aratură] (i. ž.) — 1. oranje ◊ luoku are o ḑî đi aratură, puaće șî măĭ tare — njiva ima dan oranja, možda i jače [Crn.] 2. oranica, izorano zemljište; zemljište dobro za oranje ◊ asta ĭe pomînt bun đi aratură — ovo je zemljište dobro za oranicu [Por.] ♦ dij. var. arătură [Kmp.] ∞ ara | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 246 | arțarĭ | arţar | црни јавор | arțarĭ (mn. arțarĭ) [akc. arțarĭ] (i. m.) — (bot.) crni javor (Acer platanoides, Acer tartaricum) ◊ arțarĭu ĭe bun đi fakut fluĭere șî dĭelurĭ đi laută — crni javor je dobar za izradu frula i delova za violinu ◊ arțarĭ ĭe un fĭeļ đi palćin — arcar je vrsta javora [Por.] ♦ dij. var. îrțarĭ (Ranovac) [Mlava] ∞ palćin | | [Vidi] |
|
|
|
| 111 | arĭe | arie | гумно | arĭe (mn. ărĭ) [akc. arĭe] (i. ž.) — gumno, guvno ◊ arĭe ĭe luok unđe sa trăirat șî s-a vînturat grîu ku kalu șî ku vîntu — gumno je mesto gde se pomoću konja i vetra vršilo i vejalo žito ♦ var. are ♦ up. gĭep [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 212 | arkaș | arcaș | стрелац | arkaș (mn. arkașî) [akc. arkaș] (i. m.) — (zast.) 1. strelac ◊ arkaș a fuost uom înarmat ku ark șî saźată — strelac je bio čovek naoružan lukom i strelom ◊ bun arkaș ĭe uom kare puaće să putrîvĭaskă ku pușka tuot śe ĭa la nișan — dobar strelac je čovek koji može puškom da pogodi sve što uzme na nišan 2. gudalar, majstor za gudala ◊ rar a fuost arkaș buń pin saćiļi nuaștre, șî lîutari măĭ mult sîngurĭ a ogođit arkurļi kare ļi s-a frînt — retki su bili dobri gudalari po našim selima, pa su violinisti sami popravljali gudala koja su im se lomila [Por.] ∞ ark | | [Vidi] |
|
|
|
| 873 | arńiś | arnici | памучни конац | arńiś (mn. arńiśurĭ) [akc. arńiś] (i. m.) — (zast.) konac za izradu veza na ženskim i muškim košuljama dobijen ručnim predenjem pamuka ◊ am tuors bunbak đi arńiś — prela sam pamuk za vez ◊ puĭaĭ kamașă nuauă ku rîurĭ đi arńiś — izvezla sam novu košulju pamučnim koncem ◊ rîuri puĭaț ku arńiś sînt mîĭ marunț șî mîĭ țînatuorĭ — vez rađen pamučnim koncem je sitniji i trajniji [Crn.] ♦ dij. var. arńiğ — konac za vez [Kmp.] ◊ arńiź — sitan vez [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 157 | arpaźik | arpagic | арпаџик | arpaźik (mn. arpaźik) [akc. arpaźik] (i. m.) — (bot.) arpadžik, sitan crni luk za sađenje (Allium schoenoprasum) ◊ arpaźiku ĭe măĭ bun sĭ sa pună tuamna, kă śĭapa, kînd krĭașće n-o prinđe sîaśita — arpadžik je najbolje da se sadi ujesen, jer luk, kada bude nicao, neće zahvatiti suša ♦ var. rîpaźik [Por.] ♦ dij. var. arbăğik [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1507 | arpiĭa | arpiia | окрилатити | arpiĭa (ĭuo ma ărpiĭ, ĭel sa ărpiĭe) [akc. arpiĭa] (gl.) — (ornit.) okrilatiti, dobiti krila ◊ puĭi în kuĭb înśep arpiĭa ĭuta, dakă-ĭ pasîrĭa arańiașće bun — ptići u gnezdu počinju da krilate brzo, ako ih majka dobro hrani ♦ var. ărpiĭa (Tanda, Crnajka) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 255 | askuțît | ascuţit | оштар | askuțît (askuțîtă) (mn. askuțîț, askuțîće) [akc. askuțît] (prid.) — oštar, naoštren, izoštren, šiljat, zašiljen ◊ kuțîto-sta nuĭe askuțît bun — ovaj nož nije dobro naoštren [Por.] ◊ askuțît ka aku — oštar kao igla [Crn.] ∞ askuțî | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 270 | aspru | aspru | храпав | aspru (aspră) (mn. aspri, aspre) [akc. aspru] (prid.) — 1. hrapav, ima neravnu, oštru površinu ◊ đi kaśulă ĭe bună pĭaļa đi uaĭe ku lîna aspră — za šubaru je dobra ovčja koža sa oštrom vunom 2. (za vreme) oštar vetar, oštra zima ◊ baće un vînt aspru — duva neki oštar vetar ◊ ĭarna-sta ĭe koźa aspră — ova zima je veoma oštra 3. (za emocije) ljut, narogušen ◊ sa-ntuarsă aspru kîtră mińe, kî fu rău mîńiĭuos — okrenuo se oštro prema meni, jer beše jako ljut [Crn.] ♦ dij. var. aspur [Por.] ∞ aspri | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 383 | astăz | astăzi | данас | astăz [akc. astăz] (pril.) — danas [Kmp.] ♦ dij. var. astîḑ ◊ astîḑ ĭe vrĭamĭă bună — danas je lepo vreme [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4396 | astrînźa | astrânge | сакупљати | astrînźa (ĭuo astrîng, ĭel astrînźe) [akc. astrînźa] (gl. p.) — sakupljati, zbirati ◊ dakă nu va puća pănă la tuamnă astrînźa bańi śe sînt daturĭ, n-o să fiĭe bun đi iĭ ńiśkum — ako ne budu mogli do jeseni skupiti pare koje duguju, neće biti dobro za njih nikako ◊ nuoĭ vom astrînźa pruńiļi pănă astară, da o să veđem pi iĭ dar o să aĭbă să ńi đa śeguod đi mînkare — mi ćemo skupiti šljive do večeras, a videćemo njih da li će imati da nam dadnu štogod za večeru [Por.] ∞ strînźa | | [Vidi] |
|
|
|
| 377 | astrukat | astrucat | покривен | astrukat (astrukată) (mn. astrukaț, astrukaće) [akc. astrukat] (prid.) — pokriven ◊ puaće sî pluaĭe, kasa ĭe astrukată — kiša može da padne, kuća je pokrivena [Crn.] ◊ kînd iș bun astrukat, nu raśieșć — kad si dobro pokriven, nećeš se prehladiti [Por.] ♦ supr. đistrukat ∞ astruka | | [Vidi] |
|
|
|
| 1827 | așćernut | așternut | лежај | așćernut1 (mn. așćernuturĭ) [akc. așćernut] (i. s.) — (zast.) ležaj, prostirka na kojoj se spavalo na zemlji; krevet ◊ uń-će prinđe nuapća, îț faś așćernut pi pomîntol guol, șî duormĭ fara grižă — gde te zatekne noć, napraviš ležaj na goloj zemlji, i spavaš bez brige ◊ așćernutu nu mi bun, ma baće la șîaļe — ležaj mi nije dobar, bije me u leđa (žulja me) ♦ sin. kulkuș [Por.] ♦ dij. var. așćarnut [Crn.] ∞ așćarńe | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1825 | așćernut | așternut | прострт | așćernut (așćernută) (mn. așćernuț, așćernuće) [akc. așćernut] (prid.) — prostrt, koji je pokriven prostirkom; namešten ◊ patu nuĭe bun așćernut, nuapća-sta n-o sî durmim frumuos — krevet nije dobro namešten, ove noći nećemo lepo spavati [Por.] ∞ așćarńe | | [Vidi] |
|
|
|
| 106 | azvîrļituorĭ | azvârlitor | заврљач | azvîrļituorĭ (azvîrļituare) [akc. azvîrļituorĭ] (prid.) — zavrljač, lice koje baca zavrljačenjem ◊ đin tuoț pîkurarĭ ĭuo am fuost măĭ bun azvîrļituorĭ ku șlaĭdîru — od svih čobana, ja sam bio najbolji zavrljač sa praćkom [Por.] ∞ azvîrļi | | [Vidi] |
|
|
|
| 214 | ažuta | ajuta | помагати | ažuta (ĭuo ažut, ĭel ažută) [akc. ažuta] (gl.) — pomagati, podržavati, pružati podršku ◊ ažută la uom kînd ĭe sîngur — pomogni čoveku kad je sam [Crn.] ♦ dij. var. aźuta [Por] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 926 | bagram | salcâm | багрем | bagram (mn. bagramĭ) [akc. bagram] (i. m.) — (bot.) bagrem (Rabinia pseudacacia) ◊ bagramu ĭe ļiemn tarĭe, bun đi mulće trabuĭaļe — bagrem je tvrdo drvo, dobro za razne potrebe ◊ fluarĭa đi bagram ĭe bună đi albiń — bagremov cvet je dobar za pčela (medonosan) ♦ var. floran (Lubnica, Gamziograd) [Crn.] ♦ dij. var. salkim [akc. salkim] ♦ var. bagrĭem [Por.] ♦ dij. var. salkîm (Prahovo) [Kmp.] ♦ dij. sin. druog (Velika Kamenica, Grabovica) [Dun.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 842 | baltuoń | băltoi | баретина | baltuoń (mn. baltuańe) [akc. baltuoń] (i. s.) — (augm.) baretina, baruština ◊ după sat esťe un baltuoń, bun numa ďe broșťi — iza sela ima jedna baruština, dobra je samo za žabe [Por.] ∞ baltă | | [Vidi] |
|
|
|
| 535 | baltuos | băltos | мочваран | baltuos (baltuasă) (mn. baltuoș, baltuasă) [akc. baltuos] (prid.) — močvaran; podvodan ◊ luok baltuos — močvarno mesto ◊ pomînt baltuos — močvarna zemlja [Crn.] ◊ baltuos luok, bun numa đi bruoșć — močvarno mesto, dobro samo za žabe [Por.] ∞ baltă | | [Vidi] |
|
|
|
| 460 | ban | ban | новац | ban (mn. bań) (i. m.) — 1. (mon.) novac, metalna ili papirna moneta u opticaju, ekvivalent za robu ◊ zdrîănkîńe đi bań — zvecka, pun novaca ◊ a gasît bań — našao je (zakopano) blago 2. (fig.) poređenje za blagostanje, tvrdičluk, rasipništvo i sl. ◊ pazîăsk muošu ka pi ban — čuvaju starca kao paru ◊ traĭașće ka banu-n pungă — živi kao novac u kesi ◊ banu luĭ ĭe grĭeu ka Artanu — njegov dinar je težak kao Rtanj ◊ strîvĭașće banu pi fiĭe śe — rasipa novac na bilo šta ◊ arĭe źaĭśće rarĭ — ima retke prste (rasipnik je) ◊ askultă ka bańișuoru — vredan je kao novčić (za poslušno dete) ◊ faśe ban bun — dobro zarađuje ◊ nu vrĭeduĭe ńiś kît un ban îngaurit — ne vredi ni koliko probušeni novčić 3. čest ukras na nošnji ◊ salbă đi bań — đerdan [Crn.] ♦ dem. banuț (akc. banuț), banușăl (akc. banușăl) ♦ augm. bańamă (akc. bańamă) ◊ unđ-a fi strîvit atîta bańamă? — gde li je potrošio tolike novce ? [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1178 | banḑari | banzari ? | басирати | banḑari (ĭuo banḑarĭesk, ĭel banḑarĭașće) [akc. banḑari] (gl.) — (muz.) basirati, svirati na pratećem instrumentu ◊ kînd ĭastă duoĭ lautarĭ, unu ḑîśe đi žuok, da al alalt banḑarĭașće — kad sviraju dvojica violinista, jedan svira kolo, a drugi basira [Crn.] ♦ dij. var. băsări (ĭuo băsărĭesk, ĭel băsărĭașće) [akc. băsări] ◊ Ĭanku ku Dinu a fuost lăutarĭ kunoskuț, parĭake bună: Ĭanku ĭe primaș, da Dinu băsărĭașće dupa ĭel — Janko i Dinu su bili lautari, dobar par: Janko je bio primaš, a Dinu je basirao za njim (Leskovo) [GPek] ♦ dij. var. băsui (ĭuo băsuĭesk, ĭel băsuĭașće) [akc. băsui] ◊ ń-am spart taĭfa, kî ĭel n-a putut să băsuĭaskă kum trîabe — rasturili smo grupu, jer on nije mogao dobro da basira (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 513 | barbațîĭe | bărbăţie | мушкост | barbațîĭe (mn. barbațîĭ) [akc. barbațîĭe] (i. ž.) — 1. muškost, muževnost, odvažnost na muževan način ◊ akuma aratăț barbațîĭa — sad pokaži muškost [Crn.] 2. brak, bračnost, supružništvo ◊ barbațîĭa-mĭa ku ĭel a fuost bună, ĭel a fuost bun barbat — moj brak sa njim je bio dobar, on je bio dobar muž [Por.] ∞ barbat | | [Vidi] |
|
|
|
| 484 | Baśevița | Baceviţa | Бачевица | Baśevița [akc. Baśevița] (i. ž.) — (ojk.) Bačevica, vlaško selo u opštini Boljevac ◊ Baśevița ĭe sat kare vrodată a fuost bun luok đi baśiĭe — Bačevica je selo koje je nekada bilo dobro mesto za bačije ♦ / < baś — „bač, bačijar” [Crn.] ∞ baśiĭe | | [Vidi] |
|
|
|
| 618 | berekĭet | berechet | берићет | berekĭet (mn. berekĭeturĭ) [akc. berekĭet] (i. m.) — berićet, godišnji rod useva u domaćinstvu ◊ ćimpo-sta a fuost berekĭetu bun — ove godine je rod bio dobar ◊ nu ńi ćamĭem đi fuamiće, berekĭet ĭastă — ne plašimo se gladi, berićeta ima [Crn.] ♦ dij. var. birekĭet [Por.] ♦ dij. sin. ponou (Jasikovo) [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
| 871 | beșikuță | bășicuţă | џенарика | beșikuță (i. ž.) — dženarika, vrsta šljive od koje se peče rakija (Prunus cerasifera) ◊ beșikuță ĭe prună kare puăće să fiĭe galbină, ruoșiĭe, vînătă — dženarika je šljiva koja može biti žuta, crvena, plava ◊ đe beșikuță să kuaśe bun rakiu — od dženarike se peče dobra rakija ♦ / (demin.) < beșîkă [Crn.] ♦ dij. var. bĭeșîkuță, bișîkuță [Por.] ∞ prun | | [Vidi] |
|
|
|
| 669 | Bigăr | Bigăr | Бигар | Bigăr [akc. Bigăr] (i. m.) — 1. (top.) Bigar, brdo u selu Sige, opština Žagubica ◊ ma duk la Bigăr dupa apă — idem na Bigar po vodu [Hom.] la Arnaglaua Bigăru ĭe un izvuor țapîn în kotunu lu Kîrșîĭanțî; đ-akolo satu kapîtă apă — u Rudnoj Glavi Bigar je jak izvor u zaseoku Kršijanaca; odande selo dobija vodu [Por.] 2. (mn. bigără) — izvor, izvorište, kladanac ◊ în Izvor-lu Mik ĭastă tri bigără: bigăr-lu Borđan, bigăr-lu Mrļiś, bigăr-lu Dragoĭ — u Malom Izvoru ima tri izvorišta: Borđanov izvor, Mrljišev izvor, Dragojev izvor ◊ tuaće tri bigără izvuară đen kļanț, șî au maĭ bună, șî maĭ rîaśe apă în sat — sva tri izvora izbijaju iz stene, i imaju najbolju i najhladniju vodu u selu [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 557 | bińe | bine | добро | bińe [akc. bińe] (prid.) (i. n.) — dobro, dobrota, dobročinstvo ◊ bińe ĭaĭ spus, ama n-aĭ avut la kare — dobro si mu rekao, ali nisi imao kome ◊ a fakut mare bińe — učinio je veliku stvar (dobro delo) ◊ pazîa bińe fećinźiĭa — čuvaj dobro nevinost ◊ bagă sama bińe — dobro obrati pažnju ♦ sin. bunataće [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2225 | bîlgui | bâigui | трабуњати | bîlgui (ĭuo bîlguĭ, ĭel bîlguĭe) [akc. bîlgui] (gl.) — 1. trabunjati, buncati ◊ bîlguĭe, șî vĭađe pră mam-sa konđika — bunca, i vidi majku konđiku (=đavole) ◊ bîlguĭașće, nu-l înțaļieź ńimika — trabunja, ne razumeš ga ništa [Mlava] 2. radovati se ◊ ma bîlgui kă aĭ veńit — radujem se što si došao (Dupljana) ◊ kopilu să bîlguĭe kă i điđeĭ un kolak dulče — dete se raduje što sam mu dao sladak kolač (Prahovo) [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2226 | bîlguĭală | bâiguială | трабуњање | bîlguĭală (mn. bîlguĭaļe) [akc. bîlguĭală] (i. ž.) — trabunjanje, buncanje ◊ kînd sa-nbată, bîlguĭala-l țîńe una-ntruuna — kad se napije, trabunjanje ga drži neprekidno ♦ var. bîlguitură [Mlava] ∞ bîlgui | | [Vidi] |
|
|
|
| 729 | boțuakă | babete | пеш | boțuakă (mn. boțuоś) [akc. boțuakă] (i. s.) — 1. (iht.) peš, vrsta rečne ribe; popin pampur, glavoč, kapič (Cottus gobio) ◊ ma duk sî prind boțuoś ku furkița — idem da lovim peševe viljuškicom ◊ đi prins boțuoś trîabĭe bun skartaș — za lov na peševe treba dobra mreža [Crn.] 2. a. (pej.) glavonja b. (antr.) nadimak za tvrdoglavog i priglupog čoveka; kao porodični nadimak takvih ljudi: Boțuoś [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 907 | Bonduok | bondoc | Бондок | Bonduok (mn. bonduaśe) [akc. Bonduok] (i. m.) — (top.) Bondok, zvano mesto u ataru sela Crnajke, zatupasto brdo na ograncima Deli Jovana ◊ am moșîĭe la Bonduok, luok ĭe bun șî poļažńik — imam imanje na Bondoku, mesto je dobro i ravno ♦ up. bunduk [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 630 | borî | borî | ејакулирати | borî (ĭuo borîăsk, ĭel borîașće) (gl.) — (zast.) 1. ejakulirati, izbaciti seme, svršiti ◊ n-a pazît ș-a borît î-ńa, șî ĭa, saraka, a pļekat greuańe — nije pazio i svršio je u nju, i ona je, sirota, ostala trudna 2. (vulg.) psovati, pretiti da će se nad sagovornikom obaviti koitalni čin sa ejakulacijom ◊ borîlaș să-l borăsk — bem li ga, da ga jebem ◊ fi bun, borîćaș — budi dobar, jebote ◊ borîmĭar în ćińe — jebo te! jebem te! ◊ nu ma borî, ma ruog đi ćińe, kă nu mis đivină — nemoj me psovati, molim te, jer nisam kriv [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 850 | borkonat | borcănat | бокаст | borkonat (borkonată) (mn. borkonaț, borkonaće) [akc. borkonat] (prid.) — 1. (za predmete) bokast, izbočen, ispupčen, bokat, trbušast, zadebljan ◊ mațu đi udat ĭe borkonat la un luok — crevo za zalivanje je zadebljano na jednom mestu ◊ ļiemnu borkonat nuĭe bun đi blîăń — zadebljano drvo nije za daske 2. (za čoveka) ugojen, udebljao ◊ furtatu mĭeu koźa s-a borkonat — moj prijatelj se prilično udebljao ♦ var. unflat [Crn.] ∞ borkan | | [Vidi] |
|
|
|
| 709 | Brankuońi | Brancovici | Бранкови | Brankuońi [akc. Brankuońi] (i. m.) — (antr.) Brankovi, Brankojevi (ići), vlaško prezime porodica Trailović i Radivojević u Osniću, po ličnom imenu pretka koji se zvao Branku ◊ Giță lu Branku a fuost fluĭeraș bun, șî frumuos a ḑîs ruopîta — Đorđe Brankov je bio dobar frulaš, i lepu je svirao „ropotu” [Crn.] ∞ Branku | | [Vidi] |
|
|
|
| 756 | brînḑă | brânză | сир | brînḑă [akc. brînḑă] (i. ž.) — sir, životna namirnica koja se dobija sirenjem i preradom mleka ◊ brînḑă đin lapće đi uaĭe — sir od ovčjeg mleka ◊ brînḑă đin lapće đi vakă — sir od kravljeg mleka ◊ la nuoĭ nu să faśe brînḑă muaļe — kod nas se ne pravi neceđen sir ◊ brînḑă stuarsă — ceđen i presovan sir ◊ brînḑa sa întarit — sir je prevreo ◊ faļiĭ đi brînḑă — kriške sira, velije ♦ var. brînză (Valakonje, Savinac, Lubnica, Gamzigrad, Zlot) [Crn.] ◊ brînḑă đi uaĭe — ovčji sir ◊ brînḑă đi vakă — kravlji sir ◊ brînḑă đi kapră — kozji sir ◊ brînḑă tare — tvrdi sir ◊ brînḑă muaļe — meki sir ◊ brînḑă ku koļașă — sir i kačamak [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 773 | bruobdă | cartof | кромпир | bruobdă (mn. bruobđe) [akc. bruobdă] (i. ž.) — (bot.) krompir (Solanum tuberosum) ◊ anu n-a fuost bun đi bruobđe, n-a rođit ńiśkît — godina nije bila dobra za krompir, nije rodio nimalo [Por.] ∞ krumpĭel | | [Vidi] |
|
|
|
| 738 | buarfă | boarfă | дроњак | buarfă (mn. buarfе) [akc. buarfă] (i. ž.) — 1. dronjak, iznošen komad odeće ◊ nu înbrak buarfa-sta đi klțan — neću da obučem ovaj dronjak od košulje [Crn.] ♦ dij. sin. zdrĭanță, trĭanță, druanță, truanță [Por.] 2. nejestivi deo voća ili povrća, otpadak, lika ◊ pasuĭu al vĭarđe ĭe pļin đi buarfe — boranija je puna otpadaka (like) ♦ sin. loluață [Crn.] 3. iznutrica tikve ◊ buarfe la nuoĭ sa kĭamă samînțîĭa-ĭa ș-alalalt, śe ĭastă în dovļeće — borfa je kod nas naziv za seme i ostalo, što se nalazi u tikvama, bundevama, dulecima (Tanda) [Por.] ∞ borfańi | | [Vidi] |
|
|
|
| 983 | bubuos | bubos | бубуљичав | bubuos (bubuasă) (mn. bubuoș, bubuasă) [akc. bubuos] (prid.) — 1. (med.) bubuljičav, pun bubuljica, koji ima bubuljice ◊ fată frumuasă, ma ĭe tuată bubuasă la firĭe — lepa devojka, ali je sva bubuljičava po licu 2. (za predmete) neravni, puni čvorova i kvrga ◊ țapańița-sta ĭe tuată bubuasă, nuĭe đi ńimika, bună ĭe numa đi fuok — ova cepanica je sva kvrgava, nije ni za šta, dobra je samo za vatru ♦ var. bubat [Por.] ∞ bubă | | [Vidi] |
|
|
|
| 6468 | buĭađa naruadă | datură | буника | buĭađa naruadă (sint.) — (bot.) bunika (Datura stramonium) ◊ sa kĭamă buĭađa naruadă kă ĭe tare veńinuasă — zove se luda biljka jer jako otrovna ◊ krĭașće pi lînga kuośina puorśilor, șă parințî învață kopiĭi să n-o dîraskă, kă puot sî sa otravĭaskă șî sî noroḑaskă, da puot șî sî muară dakă o manînkă — bunika raste oko svinjca i roditelji uče decu da je ne diraju jer mogu da se otruju i da polude, ili da umru ako je jedu ◊ tutunźiĭi a frîmîntat frunḑiļi lu ĭarba naruadă ș-a mistakat ku frunḑăļi tutunuluĭ kare l-a krĭeskut pin građiń, ș-așa a tutuńit — pušači su mleli list bunike i mešali ga sa listovima duvana iz bašte i tako pušili [Por.] ♦ dij. sin. kornaśe [Mlava] ∞ buĭađe | | [Vidi] |
|
|
|
| 856 | buĭađe | buiede | биљка | buĭađe (buĭeḑ) [akc. buĭađe] (i. ž.) — 1. (bot.) biljka, pojedini organizam rastinja; travka ◊ la nuoĭ lumĭa adună la buĭeḑ, ļi uskă șă ļi vind la zadrugă — kod nas ljudi sakupljaju bilje, suše ga i prodaju zadruzi ◊ o buĭađe ku fluorĭ ruoșĭe mĭ-a dat supt ferĭastă — jedna biljka sa crvenim cvetom, iznikla mi je pod prozorom ◊ somina ĭe buĭađe kare krĭașće numa pi kîrșe, șî nu sa kuļaźe ku mîna, numa sa baće đin pușka — somina je biljka koja raste samo na kršu, i ne bere se rukom, već se skida pucnjem iz puške ◊ (kal.) Vińirĭa buĭeḑîlor — Biljani petak, dan kada se sakuplja lekovito bilje ♦ (augm.) buĭeḑarĭ — mesto koje su zakrčile buljke; korovište; bujad [Por.] 2. naziv za sve zeljaste biljke čiji pojedinačni naziv nije poznat ◊ am gasît o buĭađe, ama nu șćiu kum o kĭamă — našao sam jednu biljku, ali ne znam kako se zove ◊ buĭeḑîļa-șća sînt buńe đi pus în mînkarĭe — ove biljke su dobre da se stave u jelo (kao začin) ◊ buĭađa-sta ĭe bună đi vinđakat — ova biljka je dobra za lečenje ♦ var. buĭeđe (Valakonja, Savinac) ♦ (augm.) buĭeźak — zemljišni prostor zarastao u korov, zakorovljeno zemljiše [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 560 | bukura | bucura | радовати се | bukura (ĭuo ma bukur, ĭel sa bukură) [akc. bukura] (gl. p. ref.) — radovati se, obradovati se ◊ sî bukură đi însuramînt — raduje se ženidbi ◊ sî bukură la vrĭamĭa bună — raduje se lepom vremenu ◊ kînd sî bukură, kațîălu baće ku kuada — kad se raduje, kuče maše repom [Crn.] ◊ nu ći bukura, nu vin îndată — nemoj se radovati, ne dolazim skoro [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 609 | bulumak | bulamac | чулама | bulumak (mn. bulumakurĭ) (i. m.) — čulama, vrsta jela od usitnjenog belog kokošjeg mesa i kukuruznog brašna; čulama ◊ bulumaku ĭe bun kînd ĭe ferbinće — čulama je dobra dok je vruća ♦ var. bulumaś [Crn.] ♦ up. bulumanźe (Ranovac) [Mlava] ◊ bulumak, bulumaśe în Porĭeśa s-a kĭemat karńa đi ĭepur fara uasă, kare s-a uskat, da đi mînkare s-a fĭert — bulumak se u Porečju zvalo zečje meso, bez kostiju, koje se sušilo, a za jelo se spremalo kuvanjem [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 953 | Buļećin | Bulecin | Бољетин | Buļećin [akc. Buļećin] (i. m.) — (ojk.) Boljetin, ime sela na Dunavu kod Donjeg Milanovca, u opštini Majdanpek ◊ in Buļećin traĭesk duauă fuarme dă rumîń, uńi vorbĭesk la „pră”, da uńi la „pi” — u Boljetinu žive dve vrste Vlaha, jedni govore na „pră”, a drugi na „pi” ◊ ĭastă șî o fîmeļiĭe sîrbĭaskă, a veńit dă la Kosova; saćańi a batut žuok ku iĭ kî sînt „turś dă la Kosova” — ima i jedna srpska familija, doseljena sa Kosova; seljani su zbijali šale sa njima da su „Turci sa Kosova” ◊ voĭńiś saćańi sa kĭamă Buļećinț, da muĭerļi Buļećință — muškarci meštani zovu se Boljetinci, a žene Boljetinke ◊ satu ĭe mik, învîrat într-o vaļe adînkă, îngustă șî lungă — selo je malo, sabijeno je u jednu duboku, usku i dugu dolinu ◊ lumĭa s-a tras aiśa dîn mulće pîărț, kî ĭe bun dă viće — ljudi su se povukli ovde sa raznih strana, jer je pogodno za stoku ◊ la Buļećin șî akuma la Sînźuorḑ sa fak kîći șapće-uopt baśiĭ, ka đi bătrîńață — u Bljetinu se i sada na Đurđevdan pravi po sedam-osam bačija, kao u stara vremena (izvor: Durlić, terenski zapisi) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 333 | bunarĭ | bunar | бунар | bunar (mn. bunarĭe) [akc. bunarĭ] (i. m.) — 1. bunar, iskopana rupa u zemlji iz koje se vadi voda ◊ maĭsturi a sapat ș-a zîđit bunarĭ adînk uopt mĭetîrĭe — majstori su iskopali i ozidali bunar dubine osam metara [Crn.] 2. prirodne rupe u zemljištu oblika bunara ◊ la Vrtîăś în Bļizńe ĭastă așa bunarĭ în pĭatră, parke ĭa sapat uomu — na Vrteču u Blizni ima takvih bunara u kršu, kao da ih je iskopao čovek [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 891 | bunataće | bunătate | добро | bunataće (mn. bunatățurĭ) [akc. bunataće] (i. ž.) — I. 1. dobro, dobrota, dobrodušnost ◊ bunataće đi uom — dobričina 2. imovina ◊ a vrut să-ĭ vind ĭuo bunataća a mĭa pi duauă parîaļe — hteo je da mu prodam moju imovinu za dve pare II. var. bunu ◊ Nu întuork bunu la stuaka mĭa — Ne vraćam (=odbacujem) dobro moje stoke (iz bajalice) ♦ (demin.) buńeț ◊ uom buńeț — dobrica ♦ (mn. buńețurĭ) ◊ Nu întuork buńețurļi la kasa mĭa — Ne vraćam (=odbacujem) dobra moje kuće (iz iste bajalice) III. (rel.) dobročinstvo, dobro delo ◊ a trait ka sfîntu, a kreḑut în dumńeḑîu, șă traĭu luĭ a fuost pļin đi bunatățurĭ — živeo je kao svetac, verovao je u boga, i njegov je život bio pun dobročinstava [Por.] ∞ bun | | [Vidi] |
|
|
|
| 2267 | bunăsama | bunăseamă | обазриво | bunăsamа [akc. bunăsama] (pril.) — (zast.) obazrivo, pažljivo ◊ lukră ku bunăsama, să nu ći farîmĭ — radi obazrivo, da se ne povrediš ♦ / bună — dobra + sama — pažnja [Por.] ∞ bun | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 982 | bundă | bundă | бунда | bundă (mn. bunḑ) [akc. bundă] (i. ž.) — bunda, zimski kaput postavljen krznom ◊ aĭ batrîń n-a șćut đi bundă, ĭa a ĭeșît înkuaśa, a kîpatato lukratuori pi la rudńik, ka înbrîkamînt đi ĭarnă — stari nisu znali za bundu, ona se pojavila skoro, prvi su je dobili radnici u rudniku, kao deo zimske odeće [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 908 | bunduk | bunduc | стуб | bunduk (mn. bunduśe) [akc. bunduk] (i. m.) — stub u ogradi od taraba ◊ la nuoĭ în Tanda sa ḑîśe bunduk, la Arnaglaua șćump, ĭar pin alće saće sa ḑîśe șćenap, da am auḑît đi la un prĭaćin đin Valuĭa kă-ĭ ḑîśe palasat, or așa kumva, da ĭa kam vińe ka palisadă — kod nas u Tandi kaže se „bunduk”, u Rudnoj Glavi „šćump”, opet u drugim selima „šćenap”, a čuo sam od jednog prijatelja iz Voluje da ga zove „palasat”, ili tako nekako, a to mu dođe kao palisada ◊ kînd sa faśe gardu, bunduśi sa îngruapă în pomînt, kîći triĭ pașurĭ sa lasă întra iĭ, da đi iĭ sa prind doă kuorḑ, pi kare sa bat tarăbiļi — kad se pravi ograda, stubovi se ukopavaju u zemlju, po tri koraka se ostavi između njih, a na njih se okače baskije, o koje se prikivaju tarabe ♦ sin. șćĭump [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 858 | bundușală | bundușeală ? | подбуњивање | bundușală (mn. bundușîălurĭ) [akc. bundușală] (i. ž.) — podbunjivanje, podstrekivanje, huškanje ◊ kînd la înkis, s-a lasat đi bundušală — kad su ga zatvorili, prestao je sa podbunjivanjem ◊ đin bundușală s-a fakut raskuol — iz huškanja se izrodila buna [Crn.] ∞ bundușî | | [Vidi] |
|
|
|
| 859 | bundușî | bunduși ? | подбунити | bundușî (ĭuo bundușîăsk, ĭel bundușîașće) [akc. bundușî] (gl. p.) — podbuniti, huškati, izazivati nezadovoljstvo ◊ bundușîașće lumĭa pin sat sî-nskimbĭe kińezu — podbunjuje ljude po selu da smene kneza ◊ ibuomńika la bundușît sî lasă muĭarĭa — ljubavnica ga je nahuškala da napusti ženu [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 861 | bungur | bulbuc | мехур | bungur (mn. bungurĭ) [akc. bungur] (i. m.) — 1. mehur, plik ◊ kînd pluaĭe, đin pikurĭ în baltă sî fak bungurĭ — kad pada kiša, od kapi se u bari stvaraju mehuri ♦ (dem.) bungurĭel — mehurić, plikčić 2. (med.) osip ◊ la kopil ĭasă bungurĭeĭ pi pĭaļe — detetu se na koži javljaju plikčići [Crn.] ◊ șî pi pĭeļe đi uom ĭasă bungurĭ — i na koži čoveka izbijaju plikovi (Tanda) ◊ tuot s-a umplut đi bunguri ruoșĭe — sav se osuo crvenim osipom (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2266 | buńață | buneaţă | доброта | buńață (mn. buńețurĭ) [akc. buńață] (i. ž.) — (zast.) dobrota; dobročinstvo; dobrobit ◊ s-a strîkat lumĭa, uamińi a pĭerdut buńața — svet se iskvario, ljudi su izgubili dobrotu ◊ uomu trăbe să lukre đi buńețu kășî luĭ — čovek treba da radi za dobrobit svoje kuće ◊ đi tuata buńață dumńeḑîu îț mulțamĭașće — za svako dobročinstvo bog ti se zahvaljuje ♦ var. (mn. buńiețurĭ) [Por.] ∞ bun | | [Vidi] |
|
|
|
| 837 | buolbură | bolbură / volbură | слак | buolbură (mn. buolburĭ) [akc. buolbură] (i. ž.) — (bot.) slak, poponac (Convolvulus arvensis) ◊ buolbura ĭe bună numa đi dat la puorś, đi iĭ aĭa ĭe mare dulśață — slak je dobar samo da se daje svinjama, za njih je to velika poslastica ♦ var. bolbură [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 543 | buou | bou | во | buou (mn. buoĭ) [akc. buou] (i. m.) — (zool.) vo (Bos taurus) ◊ buou ĭe biku lu kare sînt batuće kuaĭļi, să nu sară pi vaś, numa să fiĭe bun đi lukru — vo je bik kome su stucana jaja, da ne bi mogao da skače na krave, već da bude dobar za rad ◊ tare ka buou — jak kao vo ♦ var. bou ♦ up. bik [Por.] ♦ dij. var. bu (mn. buоĭ) [Kmp.] ∞ vită | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 682 | butorkuos | buturos | шупљикав | butorkuos (butorkuasă) (mn. butorkuoș, butorkuasă) [akc. butorkuos] (prid.) — 1. (bot.) šupljikav; šupalj, koji ima duplju ◊ ļiemno-sta ĭe butorkuos, nuĭe bun đi trabuĭală — ovo drvo je šupljikavo, nije za upotrebu [Crn.] ◊ gruoso-sta ĭe butorkuos, bun ĭe đi stupină — ovo deblo je šuplje, dobro je za košnicu [Por.] 2. (iron.) butorkuos în kap — šupljoglav, praznoglav [Crn.] ∞ butuarkă | | [Vidi] |
|
|
|
| 1412 | butura | butura | мутити | butura (ĭuo butur, ĭel butură) [akc. butura] (gl. p. ref.) — (zast.) (za tečnost u buretu) mutiti (se), kvariti (se) ◊ kînd țî sa va butura vinu în butuoĭ, o să vĭeḑ sîngur kă butuoĭu nu țî bun — kad ti se bude pokvarilo vino u buretu, sam ćeš videti da ti bure ne valja ♦ sin. strîka, tulbura [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2522 | țăsa | ţese | ткати | țăsa (ĭuo țîăs, ĭel țîăsă) [akc. țăsa] (gl. p.) — tkati I. (tehn.) 1. izrađivati tkaninu na razboju ◊ ar fi bun kînd muĭerļi nuaștre ar puća țăsa ka babiļi nuaștre vrodată — bilo bi dobro kad bi naše žene mogle tkati kao naše bake nekad II. (fig.) 2. šetkati nervozno ◊ stîăĭ în luok, nu-m țăsa înkuaś-înkoluo — smiri se, nemoj mi šetkati tamo-amo 3. udariti, tući, lupiti (kao brdilom) ◊ kopiļe, fi mĭarńik, să nu-ț țîăs una dupa kap — dete, budi mirno, da ti ne lupim jednu zavrat [Por.] ♦ dij. var. țasa [Crn.] ∞ razbuoĭ | | [Vidi] |
|
|
|
| 1056 | țîońa | ţiui | цијукати | țîońa (ĭuo țîuon, ĭel țîuańe) [akc. țîońa] (gl. n.) — (onom.) cijukati, pištati, šištati; ispuštati tanak zvuk ◊ o pasarikă țîuańe în salkă — neka ptičica cijuče na vrbi [Crn.] ◊ îm țîuańe urĭakĭa, sigurat ma vorbĭașće vrunu đi rîău — pišti mi uvo, sigurno me neko ogovara [Por.] ∞ țîu! | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2461 | țîsatuor | ţesător | ткалац | țîsatuor (mn. țîsatuorĭ) [akc. țîsatuor] (i. m.) — tkalac, tkač ◊ ĭuo nu șćiu ńiś un uom s-a fi fuost țîsatuorĭ, aăla ĭe numa lukru muĭerĭesk — ja ne znam ni jednog muškarca da je bio tkač, to je samo ženski posao ◊ țîsatuarĭa ĭe muĭarĭe kare țîasă în razbuoĭ — tkalja je žena koja tka na razboju ◊ mama a fuost tare bună țîsatuare — baka je bila jako tobra tkalja [Por.] ∞ țăsa | | [Vidi] |
|
|
|
| 1124 | țug | ţug | промаја | țug1 (mn. țugurĭ) (i. s.) — 1. promaja, cug ◊ a fakut borđiu la luok înkis, n-a fuost țug đestul să tragă fumu, șî ma mir kum nu ĭa kĭorît gluaćiļi đ-atîta fumaćeu — napravio je zemunicu na zaklonjenom mestu, nije bilo dovoljno promaje da povuče dim, i čudim se kako mu glota nije oslepela kod tolike dimčine? 2. deo šporeta kojim se podešava strujanje vazduha ◊ kuoșu nu mi bun, pî muara kînd kuok la șporĭet să țîn țugu đeșkis — dimnjak mi nije dobar, pa moram kad pečem na šporetu da cug držim otvorenim ♦ sin. raśială [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1077 | țuĭkă | ţuică | ракија | țuĭkă (mn. țuĭś) [akc. țuĭkă] (i. ž.) — (ret.) rakija ◊ kopsăĭ kuomina, șî fakuĭ țuĭkă numa kît đi kasa nuastră — ispekao sam kominu, i napravio sam rakije tek koliko za našu kuću [Crn.] ◊ nuoĭ la rakiĭe iĭ ḑîśem țuĭka numa kînd ńis kîta-n voĭa bună — mi rakiju zovemo cujkom, samo kada smo malo pod gasom [Por.] ∞ rakiu | | [Vidi] |
|
|
|
| 1073 | țukat | ţucat | љубљење | țukat (mn. țukaturĭ) [akc. țukat] (i. s.) — ljubljenje ◊ a krĭeskut fećița, bună ĭe đi țukat — odraslo je devojče, dobro je za ljubljenje ♦ sin. (ret.) sărutat, sîrutat [Por.] ♦ sin. pupat [Buf.] ∞ țuka | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1169 | ćaĭ | ceai | чај | ćaĭ (mn. ćaĭurĭ) (i. m.) — čaj, topli napitak od osušenih delova biljaka ◊ lumĭa nuastră a kuļes ĭarbă ńagră, șî ĭarna a fĭert ćaĭ đi tușît șî durut la burtă — naši ljudi su brali nanu, i zimi kuvali čaj protiv kašlja i bolova u stomaku [Crn.] ◊ măĭ bun ćaĭ ĭe đi fluarĭa đi ćiĭ — najbolji čaj je od lipovog cveta [Por.] ♦ up. ćeĭ [Crn.] ćiĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1090 | ćakă | teakă | ножница | ćakă (mn. ćake) [akc. ćakă] (i. ž.) — 1. nožnica, korice za nož; kanija ◊ nuĭe bun sî puorț kuțîtu fîră ćakă, kî puoț sî ći taĭ — ne valja da nosiš nož bez kanija, jer možeš da se posečeš [Crn.] 2. futrola za duguljaste predmete uopšte ◊ ćakă đi dus kuća, đi askuțît kuasa — futrola za nošenje brusa, kojim se oštri kosa (Plavna) [Pad.] 3. (fig.) (vulg.) vagina i anus ♦ var. ćuok [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1156 | ćimp | timp | време | ćimp (mn. ćimpi) [akc. ćimp] (i. m.) — 1. vreme, atmosferske prilike tokom godine, naročito u odnosu na vegetabilni ciklus ◊ ćimpu ĭe bun, kî nuĭe prĭa ploĭuos — vreme je dobro, jer nije previše kišovito ◊ dakă va fi șî ćimpo-sta uskaśiu ka al đi an, arĭe sî fiĭe marĭe fuamiće — ako će i ova godina biti sušna kao predhodna, biće velika glad [Crn.] 2. godina a. kao deo vremenskog ciklusa ◊ la ćimp, în vrĭamĭa-sta, să ńi gasîm ĭară — dogodine, u ovo vreme, da se nađemo ponovo ◊ ćimp rîău, ńirođituorĭ — loša godina, nerodna b. kao sinonim za leto ◊ a trĭekut ćimpurĭ șî ćimpurĭ đ-atunśa — prošla su leta i leta otada ◊ ćimpol trĭekut — prošlo leto (prošlog leta) ♦ sin. vrĭamĭe, an [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2283 | dar | dar | дал | dar1 (vez.) (part.) — 1. a. dal, il’, ili ◊ dar va fi așa, dar nu va fi, ńima nu puaće să șćiĭe — dal je tako, dal nije tako, niko ne može znati b. pa ◊ dar kum puaće altfĭeļ să-l fakă, kînd nu șćiĭe? — pa kako može drugačije da ga uradi, kad ne zna? 2. (upitna rečca) da li ◊ dar șćiĭe ĭel aĭa, or nu, aĭa o să veđiem — da li on to zna, ili ne, to ćemo videti 3. (part.) zar ◊ dar nu putuș tu sîngur sî vĭeḑ kî aĭa nu mĭarźe la bun? — zar ti nisi mogao sam da vidiš da to ne ide na dobro? ♦ var. dal [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1188 | daruit | dăruit | дарован | daruit (daruită) (mn. daruiț, daruiće) [akc. daruit] (prid.) — 1. darovan, koji je primio poklon ◊ șî finu a fuost daruit đin parća nașuluĭ — i kumče je bilo darovano od strane kuma 2. (inov.) darovit, nadaren, talentovan ◊ daruit ĭe đi kîntat, ńima nuĭe-n sat mîĭ bun đi-kît ĭel — nadaren je za pevanje, niko nije u selu bolji od njega [Crn.] ♦ dij. var. dăruit [Por.] ∞ darui | | [Vidi] |
|
|
|
| 1349 | dîmîzluk | tamazlâc | домазлук | dîmîzluk (mn. dîmîzluś) [akc. dîmîzluk] (i. m.) — 1. domazluk, odabrani primerak domaće životinje koji se ostavlja za priplod ◊ purśelo-sta nu-l taĭ, ăl las đi dîmîzluk — ovo prase ne koljem, ostavljam ga za domazluk ♦ var. dumîzluk, domîzluk [Por.] ♦ dij. var. tămăzlîk [Kmp.] ♦ dij. var. tamazlîk ◊ dakă vrĭeĭ, sî-ț dau un berbeśel đi tamazlîk — ako hoćeš, daću ti jednog ovnića za domazluk [Crn.] ♦ dij. var. dămăzluk 2. prihod domaćinstva; opšti napredak, blagostanje ◊ dămăzluku ĭe măĭ bun śe aĭ în viće, ku śe kasa dîă înainće — domazluk je sve ono najbolje što imaš od priploda, sa čime kuća napreduje (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. var. tămîzlîk (Malajnica) [Pad.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3217 | dîraśit | dărăcit | огребан | dîraśit (dîraśită) (mn. dîraśiț, dîraśiće) [akc. dîraśit] (prid.) — (za vunu) ogreban, očešljan, očišćen grebenom ◊ lîna ĭe dîraśită bun kînd muĭarĭa o trĭaśe đi măĭ mulće uorĭ pin darak — vuna je dobro očešljana kad je žena više puta provuče kroz greben [Por.] ♦ dir. var. daraśit [Crn.] ∞ daraśi | | [Vidi] |
|
|
|
| 1238 | dosîșće | dosiște | осојина | dosîșće (mn. dosîșć) [akc. dosîșće] (i. ž.) — osojina, zemljište koje je slabije izloženo uticaju sunca ◊ în dosîșće nuĭe bun đi pus grîu, kî amînat să kuaśe — u osojini nije dobro sejati pšenicu, jer kasno sazreva [Crn.] ♦ dij. var. dosîmĭe [Por.] ∞ duos | | [Vidi] |
|
|
|
| 1252 | dovļaće | dovleac | дулек | dovļaće (mn. dovļeț) [akc. dovļaće] (i. m.) — (bot.) dulek, bundeva (Cucurbita pepo) ◊ a rođit dovļețî, kîće tri la un vrĭež — rodili duleci, po tri na jednoj vreži [Crn.] ♦ dij. var. duļaće (mn. duļeț) [akc. duļaće] ♦ var. duļiaće ◊ ĭastă duauă fuarme đi duļeț: porśĭeșć, șî turśĭeșć; ku aĭ porśĭeșć îngraș puorśi, da aĭ turśĭeșć, kare sînt albĭ, lunguĭaț, manînkă șî lumĭa — ima dve vrste duleka: svinjski i turski; sa svinjskim dulecima toviš svinje, a turske, koji su beli i duguljasti, jedu i ljudi ◊ un fĭeļ đi duļeț ĭe șî pĭapinu, ama ĭel la nuoĭ rar s-a prins — jedna vrsta duleka je i dinja, ali ona je kod nas retko uspevala (Rudna Glava) [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1362 | Dragu | Dragu | Драго | Dragu [akc. Dragu] (i. m.) — (antr.) (izob.) Drago, muško vlaško l.i. ◊ alu Dragu — Dragov ♦ (hip.) Draguț, Draguțu, Guțu ♦ (augm.) Draguoń, Draguoĭ ◊ Dragu lu Truță Bala avut moșîĭe bună la Śuaka Arnaglăvi — Drago Petra Balića imao je dobro imanje na Rudnoglavskom brdu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1266 | drum | drum | друм | drum (mn. drumurĭ) (i. s.) — drum, put ◊ đ-aiś pîn în Buļuoț drumu ĭe larg șĭ đirĭept — odavde do Boljevca put je širok i prav [Crn.] a. ◊ drumo-l mare — veliki put, javni put, glavna saobraćajnica ♦ (fig.) veliki (spoljni) svet; javnost ◊ mĭarźe ka kațaua, șî ma latră pi drumo-l mare — skita kao kučka, i olajava me javno (=ogovara) ◊ traĭașće pi drumo-l mare — živi kao beskućnik, skitnica ♦ sin. șļau, șļiau — javni put, važniji put b. ◊ drumo-l mik — mali put, sporedni put, puteljak, staza; prečica ◊ kînd s-a întuors đi la bîlś, a dat pi drumo-l mik, șî đ-aĭa aźuns ĭuta — kad su se vratili sa vašara, udarili su prečicom, pa su zato brzo stigli ◊ drum înćins — prav put c. ◊ drum đi kar — kolski put d. ◊ drum đi viće — stočni put, put kojim ide stoka na pašu ili pojilo ♦ sin. kaļe, kalare, karare [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1304 | dudai | dudui | отерати | dudai (ĭuo dudîĭ, ĭel dudîĭe) [akc. dudai] (gl. p.) — oterati; udaljiti od sebe ◊ dudai așa bunataće đi muĭarĭe, numa pîntru parinț — otera onako krasnu ženu, samo zbog roditelja ◊ dudîĭe pîăsîrļi đin viĭe, sî nu manîśe struguri — oteraj ptice iz vinograda, da ne pojedu grožđe [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1237 | duos | dos | наличје | duos (mn. duosurĭ) [akc. duos] (i. m.) — 1. (predmeti i bića) naličje; druga strana; unutrašnja strana; donja strana; leđna strana ◊ aĭ înbrakat kîlțanu pi duos — obukao si košulju naopako ◊ duosu palmi; duosu mîńi — nadlanica ◊ îĭ đață ku duosu mîńi pistă nas — udario ga je nadlanicom preko nosa [Crn.] ◊ nuĭe bun sî puń pîńa pi masă ku duosu-n sus — ne valja da stavljaš pogaču na sto sa naličjem na gore [Por.] 2. (reljef) osoje, strana zemljišta okrenuta ka severu ◊ duosu ĭe mîĭ rîaśe, mîĭ mult țîńe raveńala, șî đi aĭa mîĭ bińe rođașće kînd ĭe ćimpu uskaśiu — osoje je hladnije, duže zadržava vlagu, i zbog toga bolje rađa kad je godina sušna [Crn.] 3. (fig.) a. leđa ◊ mĭ-aĭ întuors duosu kînd mĭ-a fuost măĭ grĭeu — okrenuo si mi leđa kada mi je bilo najteže b. šuma; odmetništvo; hajdučija ◊ đi vrĭamĭa đi rat: vin ńamțî - fuź în duos, vin ćetńiśi - fuź în duos, vin partizańi - fuź în duos, kă pi saćanu tuoț ĭ-a apaurît — za vreme rata: dolaze Nemci - bež’ u šumu, dolaze četnici - bež’ u šumu, dolaze partizani - bež’ u šumu, jer su seljaka svi pljačkali ◊ đi vrĭamĭa đi bugarĭ, Golubuońi a fuost în duos — za vreme Bugara, Golubovići su bili odmetnici ♦ supr. față [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1302 | duśa | duce | носити | duśa (ĭuo duk, ĭel duśe) [akc. duśa] (gl. n.) — 1. nositi, prenositi; odnositi; donositi ◊ în spinarĭe sî puaće duśa marĭe tovar — na leđima se može nositi veliki teret [Crn.] ◊ are lukru bun, șî duśe la kasă plată mare — ima dobar posao, i kući donosi veliku platu ◊ vîntol kald duśe buală — topao vetar donosi bolest [Por.] 2. ići, otići, otputovati ◊ muma sî duśe mĭńe la piĭaț ku kîća bukaće șî kîća puamĭe — majka ide sutra na pijacu sa malo povrća i malo voća [Crn.] ◊ du-će drakuluĭ — (kletva) idi dođavola ◊ duśe minća la luok — dolazi k pameti, razume, shvata ♦ up. oćeșî [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1406 | ḑakut | zăcut | устајао | ḑakut (ḑakută) (mn. ḑakuț, ḑakuće) [akc. ḑakut] (prid.) — (za tečnost) ustajao, koji je usled dugog stajanja izgubio svežinu; bajat ◊ apa ḑakută în vas đi fĭer nuĭe bună ńiś đi fĭert mînkarĭa — ustajala voda iz limenog suda nije dobra ni za kuvanje hrane [Por.] ∞ ḑaśa | | [Vidi] |
|
|
|
| 1382 | ḑală | za | алка | ḑală (mn. ḑaļe) [akc. ḑală] (i. ž.) — alka, karika ◊ s-a rupt o ḑală la sanźir, șî vadra a kaḑut în bunarĭ — pokidala se jedna alka na lancu, i vedro ja palo u bunar [Crn.] ∞ alkă | | [Vidi] |
|
|
|
| 1978 | ḑamuĭkă | zeamuică | чорбица | ḑamuĭkă (mn. ḑamuĭś) [akc. ḑamuĭkă] (i. ž.) — (demin.) (nutr.) čorbica ◊ of, da-r fi bună o ḑamuĭkă đi pĭașće akuma, dupa bĭețîa đ-asară — of, kako bi dobro došla jedna riblja čorbica sada, posle sinoćne pijanke ♦ / ḑamă + -uĭkă [Por.] ∞ ḑamă | | [Vidi] |
|
|
|
| 1384 | ḑîśa | zice | казивати | ḑîśa (ĭuo ḑîk, ĭel ḑîśe) [akc. ḑîśa] (gl.) — 1. a. kazivati, govoriti ◊ nu puoț ḑîśa kî nu ț-am ažutat — ne možeš kazati da ti nisam pomogao [Crn.] b. poručivati, slati poruku ◊ a ḑîs muma sî veńiț mîńe la pomană — poručila je majka da dođete sutra na daću [Por.] 2. svirati na nekom instrumentu ◊ Raka đin Lukuva tare frumuos a ḑîs în bandă — Raka iz Lukova je jako lepo svirao trubu [Crn.] ◊ rumîńi dă mult măĭ bun a ḑîs dîn fluĭer dăkît astăḑ — Vlasi su ranije mnogo bilje svirali frulu nego danas (Ranovac) [Mlava] ♦ dij. sin. kînta [akc. kînta] [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1613 | đezbatut | dezbătut | разбијен | đezbatut (đezbatută) (mn. đezbatuț, đezbatuće) [akc. đezbatut] (prid.) — a. razbijen, odvojen, odvaljen; raskliman ◊ s-a frekat vićiļi đe gard, șî un bunduk a ramas đezbatut — češala se goveda o ogradu, i jedan stub je ostao odvaljen b. redak (za tkanje) ◊ kînd muĭerļi țîasă, țîasă batut or đezbatut — kad žene tkaju, tkaju retko ili gusto ♦ var. đizbatut (Rudna Glava) [Por.] ∞ đezbaće | | [Vidi] |
|
|
|
| 1664 | đikît | decât | него | đikît [akc. đikît] (pril.) — nego; od; ako ◊ alta nuĭe, frațîluor, đikît sî fuźim đ-aiśa — druge nema, braćo, nego da bežimo odavde ◊ măĭ mare oțoman đikît śi ĭe ĭel, nu ma ĭastă pi lume — većeg lopova nego što je on, nema više na svetu ◊ kum puaće ĭel să fiĭe măĭ bun đikît mińe? — kako on može biti bolji od mene? ◊ đikît va fi aĭa așa, nuoĭ o să perim — ako to bude tako, mi ćemo izginuti [Por.] ∞ kît | | [Vidi] |
|
|
|
| 1466 | đinkoluo | dincolo | оданде | đinkoluo [akc. đinkoluo] (pril.) — odande, odonud, sa one strane (ka nama), na onoj strani (u odnosu na nas) ◊ kasa luĭ ĭe đinkoluo đi drum — njegova kuća je sa one strane puta [Crn.] ◊ tu dăĭ pi đinkoluo, ĭuo dau pi đinkuaśa șî veđem kare drum ĭe măĭ bun — ti idi odonud a ja ću odovud, pa ćemo videti koji je put bolji ♦ var. đinkoļa ◊ șî đinkoluo șî đinkoļa arată kî ĭe śeva đeparće đi nuoĭ, numa đinkoluo ḑîśem kînd nu sa vĭađe, da đinkoļa kînd sa vĭađe, șî kînd ĭe măĭ apruape — i „đinkolo” i „đinkolja” pokazuju da je nešto udaljeno od nas, samo „đinkolo” kažemo kada to ne vidimo, a „đinkolja” kada vidimo i kad nam je bliže [Por.] ♦ dij. var. dînkoluo (Bačevica, Dobro Polje) [Crn.] / đi — „za; od” + în — „u; na” + koluo — „tamo” ♦ up. koluo, înkoluo ♦ supr. đinkuaś [Por.] ∞ akoluo | | [Vidi] |
|
|
|
| 1727 | đisfundat | desfundat | отчепљен | đisfundat (đisfundată) (mn. đisfundaț, đisfundaće) [akc. đisfundat] (prid.) — 1. otčepljen, otpušen; kome je otpalo dno, koji je bez dna ◊ țîăviļi sănt đisfundaće, șî apa akuș vińe — cevi su otčepljenje, i voda će uskoro doći 2. (za svirače) sviranje melodije na visokim tonovima ◊ bun lăutarĭ kare kîntă đisfundat, ka kînd îț dîă îăripĭ pănă žuoś — dobar violinista koji svira visoko, kao da ti daje krila dok igraš ♦ supr. înfundat [Por.] ∞ đisfunda | | [Vidi] |
|
|
|
| 1706 | điskatarama | descătărăma | откопчати (се) | điskatarama (ĭuo điskataramĭeḑ, ĭel điskataramĭaḑă) [akc. điskatarama] (gl. p. ref.) — otkopčati (se), raskopčati (se) ◊ kînd ĭe katarama bună, nu sî puaće điskatarama ļesńe — kad je kopča dobra, ne može se otkopčati lako ♦ up. kataramă [Crn.] ♦ dij. var. đeskatarama [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1648 | điskuasă | descoasă | рашити | điskuasă (ĭuo ma điskuos, ĭel sa điskuasă) [akc. điskuasă] (gl. p. ref.) — rašiti, rasparati ◊ țuala sa điskuasă ĭuta dakă kroĭtuorĭu n-a kusut bun — odelo se brzo rašije ako krojač nije dobro šio ♦ var. đeskuasă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1688 | đispanat | despănat | расклињен | đispanat (đispanată) (mn. đispanaț, đispanaće) [akc. đispanat] (prid.) — 1. rasklinjen, kome su skinuti klinovi, klipovi ili izvađeni čepivi ◊ am spart gĭața la fusu mori, ș-akuma muara lukră bun, đispanată — razbio sam led sa vodeničnog vretena, i sada vodenica radi dobro, raščepljena 2. razgolićen, raspasan, raščupan, razdrljan, neurednog izgleda — n-a-nkiptorat bumbi kum trîabe, șî mĭarźe ku kamașa đispanată — nije dobro zakopčao dugmad, pa ide sa razdrljanom košuljom [Por.] ∞ đispana | | [Vidi] |
|
|
|
| 1480 | đispiđekat | despiedecat | откочен | đispiđekat (đispiđekată) (mn. đispiđekaț, đispiđekaće) [akc. đispiđekat] (prid.) — 1. otkočen ◊ pi drumo-l bun mîń karu đispiđekat, numa la stîrmină ăl înpĭađiś — po ravnom putu teraš kola otkočena, samo ih na nizbrdici zakočiš 2. (fig.) raspasan, razuzdan ◊ aș ḑîśa kî ĭe đi plaku mĭeu baĭato-la prĭa đispiđekat — rekao bih da je za moj ukus taj momak previše razuzdan [Por.] ∞ đispĭađika | | [Vidi] |
|
|
|
| 1479 | đispĭađika | despiedica | откочити | đispĭađika (ĭuo đispĭađik, ĭel đispĭađikă) [akc. đispĭađika] (gl.) — otkočiti, otpustiti kočnicu, skinuti objekat kojim su kola bila zakočena ◊ đispĭađikă karu, kî ažunsărîm la luok bun — otkoči kola, jer smo stigli na ravan put ♦ var. đispiđika [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1667 | đizdoit | dezdoit | расукан | đizdoit (đizdoită) (mn. đizdoiț, đizdoiće) [akc. đizdoit] (prid.) — rasukan, razdvojen, rastavljen na dva dela ◊ sfuara đizdoită nuĭe bună đi ļegat sarśina — rasukan konopac nije dobar za vezivanje naramka ♦ sin. đisfakut [Por.] ∞ đizdoi | | [Vidi] |
|
|
|
| 1725 | đizgropare | dezgropare | откопавање | đizgropare (mn. đizgropîărĭ) [akc. đizgropare] (i. ž.) — otkopavanje, iskopavanje, raskopavanje ◊ rumîńi în Omuoļ sa lasat đi đizgroparĭa morțîlor — Vlasi u Homolju napustili su otkopavanje pokojnika ◊ sapă bunarĭu, șă kată lukratuorĭ la đizgropare — kopa bunar, i traži radnike za iskopavanje ♦ supr. îngropare [Por.] ∞ đizgropa | | [Vidi] |
|
|
|
| 2754 | điznou | deznou ? | изнова | điznou [akc. điznou] (pril.) — iznova, nanovo, iz početka ◊ ńimik nuĭe bun, trăbe tuot fakut điznou — ništa ne valja, treba sve nanovo uraditi ♦ / đ[e] + (srb.) iz + nou [Por.] ∞ nou | | [Vidi] |
|
|
|
| 1799 | fag | fag | буква | fag (mn. faź) [akc. fag] (i. m.) — (bot.) bukva (Fagus silvatica) ◊ padurĭa ĭe bună, numa faź dau pin ĭa — dobra je šuma, samo bukve rastu u njoj [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1838 | faĭn | fain | добар | faĭn (faĭnă) (mn. faĭń, faĭńe) [akc. faĭn] (prid.) — dobar, fin ◊ prînḑîră faĭn, șî sa kulkară sî duarmă o țîră — ručaše dobro, i prilegoše da malo odspavaju ◊ faĭń uamiń đi tuot — ljudi sasvim dobri ◊ țuala-sta îm stă faĭn — ovo odelo mi stoji dobro ♦ var. faĭno ♦ sin. bun [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4403 | faĭn | fain | добро | faĭn [akc. faĭn] (pril.) — dobro, odlično, fino, lepo ◊ tuot a fuost faĭn, ń-am pitrekut rău frumuous — sve je bilo dobro, proveli smo se vrlo lepo ◊ a fakut koļașă bună, a śinat faĭn, șî s-a kulkat să duarmă — napravili su dobar kačamak, večerali lepo, i legli da spavaju ♦ var. faĭno ♦ sin. bun [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1797 | faśiare | facere | стварање | faśiare (mn. faśierĭ) [akc. faśiare] (i. ž.) — stvaranje, izrada; rađanje; delo ◊ faśiare guală — prazno delo ◊ ńiś o faśiare bună nu-ț ažută, iș păkatuos đi tot — nijedno dobro delo ti neće pomoći, sav si grešan [Por.] ∞ faśe | | [Vidi] |
|
|
|
| 2198 | făduļi | fuduli | хвалити | făduļi (ĭuo făduļiesk, ĭel făduļiașće) (gl. p. ref.) — hvaliti (se) ◊ sa făduļiașće parke a prins pi dumńeḑîu đi kuaĭe — hvali se kao da je uhvatio boga za muda ◊ n-am đi śe sî ma făduļiesk, vîăd tuoț k-am fakut lukru bun — nemam zašto da se hvalim, vide svi da sam uradio dobar posao ♦ var. fuduļi, fîduļi ♦ sin. labda [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1801 | făgăńiță | făgulean | буквић | făgăńiță (mn. făgăńiț) [akc. făgăńiță] (i. ž.) — (bot.) 1. bukvić, mlado stablo bukve ◊ făgăńiță ĭe un ļiemn đi fag, ćinăr, supțîrĭe șî nalt — „faganica” je jedno bukovo stablo, mlado, tanko i visoko [Por.][GPek] 2. bela bukva ◊ făgăńiță ĭe un fieļ dă fag alb, kare ĭe bun dă blîăń, kî sa sparźe frumuos șî n-are nuodurĭ pră ĭeal — „faganica” je jedna posebna vrsta bele bukve, koja je dobra za daske, jer se lepo cepa, i nema čvorove (Kladurovo) [Mlava] ∞ fag | | [Vidi] |
|
|
|
| 3339 | făsuĭ | făsui | пасуљ | făsuĭ [akc. făsuĭ] (i. m.) — (izob.) (bot.) pasulj (Phaseolus vulgaris) ◊ dakă nu-ĭ alta ńimik dă mînkare, bun ĭe șî făsuĭ d-asară — ako nema ničeg drugog za jelo, dobar je i pasulj od sinoć ♦ var. păsuĭ [Rom.] ♦ dij. var. pasuĭ [Por.] ∞ pasuĭ | | [Vidi] |
|
|
|
| 4317 | fećesk | fetesc | девојачки | fećesk (fećaskă) (mn. fećeșć) [akc. fećesk] (prid.) — devojački ◊ a fuost bun lăutarĭ kare a șćut mulće kînćiśe fećeșć — bio je dobar violinista koji je znao mnoge devojačke pesme ◊ dragu fećesk ĭe măĭ adînk — devojačka ljubav je najdublja ♦ var. većiesk [Por.] ∞ fată | | [Vidi] |
|
|
|
| 2307 | feri | feri | штитити | feri (ĭuo ferĭesk, ĭel ferĭașće) [akc. feri] (gl. p. ref.) — (ret.) (zast.) štititi, čuvati ◊ ńi feri dumńeḑîu đi rîău — bog nas je sačuvao od zla [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4840 | fiĭekum | fiecum | било како | fiĭekum [akc. fiĭekum] (pril.) — bilo kako ◊ maĭsturu n-a fakut sokoată buna kînd a ginđit kă poaće o afuma fiĭekum, șî sî sa dukă — majstor se preračunao kad je mislio da je može smandrljati bilo kako, i da ode [Por.] ∞ fi | | [Vidi] |
|
|
|
| 4839 | fiĭeśe | fiece | било шта | fiĭeśe [akc. fiĭeśe] (pril.) — bilo šta ◊ nu kređa în fiĭeśe, șă o să će petrĭeś bun — ne veruj u bilo šta, i dobro ćeš proći [Por.] ∞ fi | | [Vidi] |
|
|
|
| 1845 | fîmeļiĭe | familie | фамилија | fîmeļiĭe (mn. fîmeļiĭ) [akc. fîmeļiĭe] (i. ž.) — familija, grupa srodnika; rodbina; rođaci; porodica ◊ nu mis fîmeļiĭe ku ĭel — nisam u srodstvu sa njim ◊ fîmeļiĭe buna, fîmeļiĭe apruape — blizak rod ◊ adunat mulće fîmeļiĭ đin sat — okupio je mnogo rođaka iz sela ◊ ĭa ĭe đin fîmeļiĭa lu Trifuļeșći, ńam ku Florĭeșći — ona je izi familije Trifunovića, rod sa Florićima ◊ poļikra lu fîmeļiĭa a nuastră ĭe Urșîkańi — nadimak naše familije je Uršikani ◊ đi rău boĭerilor, a fuźit đin Rumîńiĭe ku fîmeļiĭa întrĭagă — od bojarskog zla, pobegao je iz Vlaške sa celom familijom ♦ sin. ńam, țîkă, vîăr [Por.] ♦ dij. sin. rudă [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4268 | fîntînar | fântânar | бунарџија | fîntînar (mn. fîntînarĭ) [akc. fîntînar] (i. m.) — bunardžija ◊ tata a fost fîntînar țapîn, l-a șćut șă-n lăturĭ dă Mlaoa — otac mi je bio jak bunardžija, znali su ga i izvan Mlave ◊ fîntînarĭu a fuost muara să șćiĭe să gasaskă apa pă tuma prăurmă să săpe bunarĭu — bunardžija je morao da zna da nađe vodu pa tek posle toga da iskopa bunar [Mlava] ∞ fîntînă | | [Vidi] |
|
|
|
| 1988 | fļuță | fliuţe | пљуска | fļuță (mn. fļuț) [akc. fļuță] (i. ž.) — pljuska, šamar ◊ fi bun, să nu kapiț o fļuță đi la mińe — budi dobar, da ne dobiješ jednu pljusku od mene ♦ sin. fļuașkă [Por.] ∞ fļuț | | [Vidi] |
|
|
|
| 4499 | frațîașće | frătește | братски | frațîașće [akc. frațîașće] (pril.) — bratski, na bratski način ◊ ar fi bun fraćiļi să ći bată ka pi uom, da nu frațîașće, k-atunśa îț vo măĭ rămîńa vrun uos întrĭeg — bilo bi dobro da te brat bije kao čoveka a ne bratski, jer bi ti tada neka koska ostala čitava ◊ a mințițo k-o țukă frațîașće, a fuost amînat kînd a-nțaļes kă minće ka kîńiļi — slagao je da će je ljubiti bratski, bilo je kasno kad je shvatila da laže ko pas [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4500 | frațîĭe | frăție | братство | frațîĭe (mn. frațîĭ) [akc. frațîĭe](i. ž.) — bratstvo ◊ frațîĭa ĭe adunatura frațîlor, alu ńam apruape, or alu prĭaćiń buń kare traĭesk ka frațî — bratstvo je društvo braće, bliskih rođaka ili dobrih prijatelja koji žive kao braća ◊ ar fi bun tuota lumĭa să traĭaska într-o frațîĭe mare — bilo bi lepo da svi ljudi žive u jednom velikim bratstvu ◊ (zdrav.) Să fiĭe frațîĭe păn la veśiĭe! — Neka nam bratstvo traje do veka! [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4496 | fraće | frate | брат | fraće (mn. fraț) [akc. fraće] (i. m.) — (srod.) brat ◊ fraće ĭe kopil voĭńiśesk, or đintr-o mumă or đintr-un tată — brat je muško dete, ili od iste majke, ili istog oca ◊ fraće bun ĭe ăla kare ĭe naskut đin o mumă șî đin un tată — rođeni brat je onaj koji je rođen od iste majke i istog oca ◊ fraće dăorat ĭe fraće numa đi pi mumă or đi pi tată — polubrat je brat samo po majci, ili po ocu ◊ la fraći-ļa-l mare sa ḑiśe nană — stariji brat se oslovljava sa bato ◊ (mag.) fraće đi kruśe — pobratim ♦ supr. suoră [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1804 | frekatură | frecătură | трљање | frekatură (mn. frekaturĭ) [akc. frekatură] (i. ž.) — 1. trljanje, češanje ◊ țuala s-a imat, du-će ku ĭa la śuśur, șî dăĭ o frekatură bună — odelo se isprljalo, odnesi ga na točur i udri mu jedno dobro trljanje 2. trljotina, trag od trljanja ili češanja ◊ sa vĭeđa pi fag o frekatură adînkă, krĭed kă vrun puork sîrbaćik a trĭekut pĭ-aśiĭa, pî s-a frekat — vidi se duboka trljotina na bukvi, verujem da je neka divlja svinja tuda prolazila, pa se češala ♦ var. frĭekală [Por.] ∞ freka | | [Vidi] |
|
|
|
| 2378 | friguruos | friguros | зимогрожљив | friguruos (friguruasă) (mn. friguruoș, friguruasă) [akc. friguruos] (prid.) — 1. (med.) zimogrožljiv, osetljiv na hladnoću ◊ kînd m-aș însura pĭ-adauară, numa m-aș uĭta muĭarĭa-ĭa să nu fiĭe friguruasă kum mi ĭe asta đ-akuma — kada bih se ponovo ženio, samo bih gledao da ta žena ne bude zimogrožljiva kao što mi je ova sadašnja 2. (tehn.) hladan, hladnjikav, prohladan; promajan ◊ tuot ĭe bun în kasa noă, numa ĭe soba mare friguruasă, kată să faś fuok una într-una — sve je dobro u novoj kući, samo je dnevna soba hladnjikava, traži da ložiš vatru neprekidno ♦ supr. kalduruos [Por.] ∞ frig | | [Vidi] |
|
|
|
| 2374 | fript | fript | печен | fript (friptă) (mn. fripț, fripće) [akc. fript] (prid.) — (nutr.) pečen ◊ purśelu ĭe fript bun, da ĭedu nu — prase je dobro pečeno, a jare nije ◊ fript, ńidofript — pečen, nedopečen ◊ ļipiĭa friptă la suare — lepinja pečena na suncu [Por.] ∞ friźe | | [Vidi] |
|
|
|
| 2373 | friźe | frige | пећи | friźe (ĭuo frig, ĭel friźe) [akc. friźe] (gl. p. ref.) — peći, izlagati jelo ili što drugo vatri, odnosno visokoj temperaturi ◊ mńelu pi frigare măĭ bun ăl frig pi karbuń đi prun — jagnje na ražnju najbolje pečem na žaru od šljive ◊ ćińerișu sa friźe la suare kînd sa duśe la rîu sî sa skalđe, da kînd lukră, fuźe đi suare ka đi draku — mladež se peče na suncu, kad odlazi na reku da se kupa, a kad radi, beži od sunca kao od đavola ◊ uoțî a fript lumĭa la fuok, numa să skuată đi la iĭ unđe a pitulat puoļi — hajduci su ljude pekli na vatri, samo da im odaju gde su sakrili zlatnike [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1973 | frîmîntat | frământat | мешен | frîmîntat (frîmîntată) (mn. frîmîntaț, frîmîntaće) [akc. frîmîntat] (prid.) — 1. mešen, izmešen, mleven, samleven, gnječen, izgnječen, sitnjen, usitnjen, drobljen, izdrobljen ◊ pîńa ĭe bună kînd ĭe aluvatu frîmîntat bińe — hleb je dobar kada je testo dobro izmešeno 2. (fig.) zlostavljen, mučen, slomljen (batinama), umoran, fizički smoren teškim radom ◊ am lukrat tuata nuapća, ș-akuma mis atita đi frîmîntat đi nu puot sta în piśuare — radio sam celu noć, i sada sam tako slomljen da ne mogu stajati na nogama ◊ sînt frîmîntat parke ma mîśinat muara — slomljen sam kao da me je mlela vodenica ♦ var. frămîntat ♦ sin. plumađit, đimikat, zdrobit [Por.] ∞ frîmînta | | [Vidi] |
|
|
|
| 3080 | frîntură | frântură | прелом | frîntură (mn. frînturĭ) [akc. frîntură] (i. ž.) — 1. (med.) prelom, fraktura ◊ a frînt mîna șî ku frîntura-ĭa nu s-a dus la dupturĭ, șî ĭ-a ramas mîna sakă — polomio je ruku i sa tim prelomom nije otišao lekaru, pa mu je ruka ostala kljasta ◊ are frîntură đeșkisă la piśuor — ima otvoreni prelom noge 2. (tehn.) odlomak; ulomak; starudija; krnjak ◊ sa vaĭtă kă n-are kuasă bună, śkă, are numa o frîntură — žali se da nema dobru kosu, veli, ima samo neki krnjak [Por.] ∞ frînźe | | [Vidi] |
|
|
|
| 1819 | fruntaș | fruntaș | челник | fruntaș (mn. fruntaș, ž.r. fruntașîță) [akc. fruntaș] (i. m.) — čelnik, predvonik, vođa; rukovodilac; političar ◊ rumîńi ńiśkînd n-avut ńiskaĭ fruntaș a luor kare ar fi đi vro trĭabă sî sa pumeńiaskă — Vlasi nikad nisu imali neke svoje vođe, koje bi bile vredne pomena ◊ fruntașî ar trăbuĭa să mĭargă înainća lumi, să-ĭ puarće kîtra bunataće đi tuoț — rukovodstvo bi trebalo da ide ispred naroda, da ga vodi ka opštem dobru [Por.] ∞ frunće | | [Vidi] |
|
|
|
| 2045 | fuga | fuga | хитро | fuga [akc. fuga] (pril.) — hitro, brzo ◊ ț-a kriśit muma să viń fuga pănă la ĭa — poručila ti je majka da hitro dođeš do nje ◊ (u izr.) într-o fuga — na brzaka; u jednom dahu ◊ kosîtuorĭ bun șî vrĭańik, puaće să kosaskă kîmpuțo-la đi pi fuga — dobar i vredan kosac može da pokosi tu livadicu o čas ♦ sin. ĭuta ♦ up. fugă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1940 | fundamĭent | fundament | темељ | fundamĭent (mn. fundamĭeńćе) [akc. fundamĭent] (i. s.) — temelj, osnova; fundament ◊ kasa mare, da fundamĭentu skund, n-o sî fiĭe bun — velika kuća, a plitak temelj, neće biti dobro ◊ a triĭļa ḑî sapăm la fundamĭentu kășî, șî înga nuĭe gata — treći dan kopamo temelj kuće, i još nije gotov [Por.] ∞ fund | | [Vidi] |
|
|
|
| 2459 | furtat | fârtat | побратим | furtat (mn. furtaț) [akc. furtat] (i. m.) — pobratim, veliki prijatelj ◊ am un furtat, măĭ bun ĭe dăkĭt fraćiļe al mĭeu — imam jednog pobratima, bolji je od mog brata [Mlava] ♦ dij. var. fîrtat [Por.] ∞ fîrtat | | [Vidi] |
|
|
|
| 2216 | fus | fus | вретено | fus (mn. fusă) (i. s.) — 1. (tehn.) vreteno ◊ fiĭe śe śe ĭe fakut lunguĭat șî sa supțîrĭaḑă la kîpatîńe da la mîžluok ĭe măĭ gruos — bilo šta što je napravljeno duguljasto, što se sužava na krajevima a na sredini je deblje ◊ fiĭe śe śe sa învrćiașće ka uosiĭa — bilo šta što se okreće kao osovina ◊ fus đi tuors — vreteno za predenje ◊ fusu muori — vodeničko vreteno, osovina koja pokreće kamen ◊ fusu purikuluĭ, la žukariĭa kopilarĭaskă — osovina čigre, dečje igračke ◊ fusu pomîntuluĭ — zemljina osa ◊ țîgańi fak fusă la traksă — Cigani izrađuju vretena na strugu ♦ (demin.) fusuļieț, fusuļik ♦ (augm.) fusulan 2. (fig.) (vulg.) muški ud ◊ fi bună, kî ći pun pi fus — budi dobra, jer ću te nabiti na „vretenio” ♦ akcenat množine: fusă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1945 | futaș | futaș | јебач | futaș (mn. futaș) [akc. futaș] (i. m.) — (vulg.) jebač, muški seksualni partner ◊ ĭel a fuost futașu mĭeu mulț ań, da ĭuo nu l-am spus la ńima — on je dugo godina bio moj jebač, ali ja ga nisam otkrila nikom ◊ futaș bun șî kî pîntaluońi ļegaț prinđe muĭarĭa măĭ bună — dobar jebač i sa zavezanim pantalonama osvaja najbolju žensku [Por.] ♦ var. futńik (Ranovac) [Mlava] ∞ fuće | | [Vidi] |
|
|
|
| 2759 | gaći | găti | готовити | gaći (ĭuo gaćesk, ĭel gaćiașće) [akc. gaći] (gl. p. ref.) — 1. (nutr.) gotoviti, spremati, pripremati jelo ◊ muma are lukru mare, gaćiașće đi prazńik — majka ima veliki posao, sprema (jela) za slavu 2. (za posao) završiti, svršiti, okončati ◊ dakă nu va gaći îndată ku lukro-la, n-o sî fiĭe bun đi nuoĭ — ako ne bude skoro svršio s tim poslom, neće biti dobro za nas ◊ nu ĭ-ažutat ńima, șî ĭel sîngur a gaćit lukru — nije mu pomogo niko, i on je sam završio posao [Por.] ◊ kînd ĭeal a veńit, n-a fuost tuot konaku gatat — kad je on došao, nije bio sav konak završen (Manastirica, Mlava) 3. (za seks) svršiti, ejakulirati ◊ nuĭe ńiś un ibuomńik, prĭaĭuta gaćiașće — nije nikakav ljubavnik, prebrzo svršava ◊ kînd sa puńe bat pi muĭarĭe, nu gaćiașće tuota nuapća — kad legne pijan na ženu, ne svršava cele noći ♦ sin. fîrșî [Por.] ∞ gata | | [Vidi] |
|
|
|
| 3012 | garđin | gardin | жљеб | garđin (mn. garđin) [akc. garđin] (i. m.) — 1. (tehn.) žljeb, utor ◊ garđin la butuoń ĭe žgĭab, însamnat ku garđinarĭu, șî skobit ku rĭenda adînsă — utor na bureti je žljeb obeležen podutorom, i iskopan specijalnom rendom 2. ograda; pregrada; ograđeni prostor ◊ garđin la źuban ĭe luoko-l guol đi la fundo-l đisupra pănă la vîru daoźilor — garđin na žbanu je prazan prostor od gornjeg danca do vrhova doga 3. mera za kvaliet komine i količinu rakije ◊ kînd ĭe komina bună, sa faśe rakiĭe multă đi trĭaśe pista źuban șă umpļe garđinu, atunśa sa ḑîśe kă s-a fript doă or kă triĭ garđińe đi rakiĭe — kad je komina dobra, peče se dosta rakije koja prelije žban, pa se kaže da je ispečeno dva ili tri „garđina” rakije 4. (fig.) mera, obzir ◊ vorbĭașće fara garđin la gură — govori bez mere (bez „ograde” na ustima) [Por.] ∞ gard | | [Vidi] |
|
|
|
| 5899 | găzdui | găzdui | газдовати | găzdui (ĭuo găzduĭ, ĭel găzduĭe) [akc. găzdui] (gl. p.) — gazdovati, upravljati ◊ paradĭeda a kuprins moșîĭe la luok bun, ș-a găzduit bun ku ĭa, șî tare s-a-nbogațît — pradeda je zauzeo imanje na dobrom mestu, upravljao je dobro sa njim, i veoma se obogatio ◊ nuĭe dat lu tuot nat să găzduĭe ku moșîĭa— nije sposoban svako da upravlja imanjem [Por.] ∞ gazdă | | [Vidi] |
|
|
|
| 2651 | ginđi | gândi | мислити | ginđi (ĭuo ginđesk, ĭel ginđașće) [akc. ginđi] (gl. p. ref.) — (psih.) 1. misliti, razmišljati ◊ nu ginđi kî ĭe lukru-șală — nemoj misliti da je šala ◊ ma ginđesk ĭo đemult să-ț spun — mislim se ja odavno da ti kažem ◊ a ginđit bun, numa a fakut opaśit — mislio je dobro, ali je uradio naopako 2. premišljati, dvoumiti se ◊ nu ći măĭ ginđi, kă ḑîļiļi trĭek șî mîńe o sî fiĭe amînat — nemoj se više premišljati, jer dani prolazi pa će sutra biti kasno [Por.] ∞ gînd | | [Vidi] |
|
|
|
| 6441 | gîḑîluos | gâdilicios | голицљив | gîḑîluos (gîḑîluasă) (mn. gîḑîluoș, gîḑîluasă) (prid.) — golicljiv ◊ baĭat vikļan ļesńe gasîașće luokurĭ la fată unđe ĭe ĭa gîđiluasă, șă dakă vrĭa s-o fakă în vuoĭa bună, ĭel o gîḑîlă baș a koluo — vešt momak lako otkriva mesta gde je devojka golicljiva, i ako hoće da je razgali, on će je golicati baš tamo [Por.] ∞ gîḑîla | | [Vidi] |
|
|
|
| 826 | gîltînă | gâldău | вир | gîltînă (mn. gîltîń) [akc. gîltînă] (i. ž.) — vir, duboko mesto u reci ◊ gîltînă la rîu ĭe măĭ bun luok đi skaldat, dakă șćiĭ să nuoț — vir na reci je najbolje mesto za kupanje, ako znaš da plivaš ◊ în gîltînă adînkă ĭastă pĭeșć marĭ — u dubokom viru ima velikih riba ♦ (augm.) gîltuoń, gîltuop ◊ s-a-ńekat într-un gîltuop — udavio se u jednoj viretini ♦ (demin.) gîltînuță ◊ a sakat rîu, a ramas numa ńișći gîltînuță koļa-koļa, ńiś piśuariļi nu puoț sî spĭeļ în ĭaļe — presušila je reka, ostali su samo neki virići ovde-onde, ni noge ne možeš da opereš u njima ♦ sin. baltă, ćișnă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2648 | gîrńiță | gârniţă | сладун | gîrńiță (mn. gîrńiț) [akc. gîrńiță] (i. ž.) — (bot.) hrast sladun, granica, krupna granica, ploskač, blagun (Quercus frainetto) ◊ gîrńița ĭe un fĭeļ đi gorun, numa sănt frunḑîļi a iĭ kîta măĭ marunće șî măĭ lunguĭaće đi kît alu gorun — sladun je vrsta hrasta, samo su mu listovi malo sitniji i malo duži od gorunovih ◊ gîrńița nuĭe bună đi građe, numa đi fuok șî đi bunduś đi gard ku tarabă — hrast sladun nije dobar za građu, samo za vatru i za stubove na ogradi od taraba (Tanda) [Por.] ∞ gorun | | [Vidi] |
|
|
|
| 4991 | glumă | glumă | шала | glumă (mn. glume) [akc. glumă] (i. ž.) — šala ◊ uom ponćur, nu șćiĭe đi glumă — namćor, ne zna za šalu ◊ (u izr.) đin glumă — od šale, bez zle namere ◊ uom kare ĭe dat đi glumă ĭe bun uom, are bun sufļit — čovek koji ima smisla za šalu je dobar čovek, ima dobru dušu [Por.] ∞ glumi | | [Vidi] |
|
|
|
| 801 | goloprĭeșńiță | coropișniţă | ровац | goloprĭeșńiță (mn. goloprĭeșńiț) [akc. goloprĭeșńiță] (i. ž.) — (ent.) rovac, mrmak (Gryllotalpa vulgaris) ◊ goloprĭeșńiță ĭe guangă mare kare traĭașće în tuor — rovac je krupan insekt koji živi u đubrištu ◊ goloprĭeșńiță ĭe bună momĭală đi pĭeșć, kînd sa prind ku ungița — rovac je dobar mamac za ribe, kada se lovi udicom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2646 | gorun | gorun | храст | gorun (mn. goruń) [akc. gorun] (i. m.) — (bot.) hrast (Quercus petraea) ◊ gorun ĭe ļiemn bun đi građe — hrasta je dobro drvo za građu ◊ gorunu are gindă — hrast ima žir ♦ up. stažărĭ [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4729 | grîmađit | grămădit | саденут | grîmađit2 (grîmađită) (mn. grîmađiț, grîmađiće) [akc. grîmađit] (prid.) — sadenut; nagomilan ◊ klańa nuĭe bun grîmađită, kînd sa vo puńa vro vižuļiĭe, o s-o trînćaskă — plast nije dobro sadenut, kad bude udarila neka oluja, ima da ga obori [Por.] ∞ gramadă | | [Vidi] |
|
|
|
| 4641 | grĭeu | greu | тешко | grĭeu2 [akc. grĭeu] (pril.) — teško ◊ la muoș nuĭe bun: grĭeu suflă șî grĭeu vorbĭașće — čiči nije dobro: teško diše, i teško govori ◊ grĭeu o sî ĭasă ku ĭel în kîpatîń — teško će izaći s njim na kraj [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4404 | guost | gost | гост | guost (mn. guoșć) [akc. guost] (i. m.) — gost, zvanica ◊ guost ĭe insă kare vińe kemată la vro gostîĭe — gost je osoba koja dolazi pozvana na neku svečanost ◊ numa la prazńik ĭe bun să vină guost ńikemat, kă sa krĭađe kă pi ĭel ăl duśe prazńiku, șî ĭe aratare kă prazńiku ažută lu kasa-ĭa — samo na slavu je dobro da dođe nazvani gost, jer se veruje da njega dovodi slava, i znak je da slava pomaže toj kući ◊ înkinaśuńa la prazńik înśape ku „Ĭertaț, guoșć la masă!” — metanisanje na slavi počinje sa „Praštajte, gosti za sofrom!” [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3354 | gust | gust | укус | gust (mn. gusturĭ) [akc. gust] (i. s.) — (zast.) (nutr.) ukus ◊ ḑama ĭe bun gaćită, are gust bun — čorba je dobro spremljena, ima dobar ukus ◊ (u izr.) fara gust — bez ukusa ♦ sin. dulśață ♦ up. plak [Por.] ∞ gusta | | [Vidi] |
|
|
|
| 2486 | iț | iţ | цуг | iț (mn. ițurĭ) (i. s.) — cug; ubrzanje, brzina; bocka, bockanje ◊ fă fuoku, dăĭ iț la kazan să fĭarbă țuĭka măĭ ĭuta — pojačaj vatru, ubrzaj kazan da se rakija brže ispeče ◊ kînd vrunu la prazńik țîńe bardaku ku rakiĭe, șî puvestîașće, aĭ-lalalț zbĭară: „Lasî-će đi povĭeșć, numa dăĭ un iț, șî mînă bardaku-nainće!” — kada neko na slavi drži bardak sa rakijom, i priča, ostali mu dobacuju: „Mani se priča, nego cugni, i teraj bardak dalje!” ◊ la buou kare sa traźe ļenuos, iĭ daĭ un iț sî trîkńaskă, șî sî sa ĭuțîaskă — volu koji se lenjo vuče, udariš jednu bocku da se trgne i ubrza ◊ șporĭetu nu kuaśe, kă n-are iț bun — šporet ne peče dobro, jer nema dobar cug ♦ akcenat množine: ițurĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3858 | împalma | împelma | смешати | împalma (ĭuo împălmĭеḑ, ĭel împalmĭаḑă) [akc. împalma] (gl.) — smešati, pomešati ◊ împalmĭaḑă sa ḑîśe kînd mistakăm śeva bun, śe n-avĭem đi ažuns, ku śeva măĭ rău, ś-avĭem đestul — smešavati se kaže kad mešamo nešto dobro, što nam ne dostiže, sa nečim lošijim, čega imamo dovoljno ◊ fîn muśeḑît vićiļu nu manînkă, ama kînd ăl împalmĭeḑ ku kîta đ-al bun, ăl manînkă tuot — buđavo seno stoka ne jede, ali kad se pomeša sa malo dobrog sena, pojede ga svog ♦ var. pĭelmeḑa (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5592 | împļeći | împleti | уплести | împļeći (ĭuo împļećiesk, ĭel împļećiașće) [akc. împļeći] (gl. p. ref.) — uplesti, uplitati ◊ fata are păr lung, șî frumuos iĭ sa împļećiesk bîrțîļi — devojčica ima dugu kosu, i lepo joj se upliću kike ◊ pănă sa svađesk, nuĭe bun să ći împļećieșć în trĭaba luor — dok se svađaju, nije dobro da se uplićeš u njihovu raspravu ♦ supr. đispļeći ♦ var. înpļeći [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5973 | împuĭatură | împuitură | шара | împuĭatură (mn. împuĭaturĭ) [akc. împuĭatură] (i. ž.) — 1. šara, vez; ukras ◊ kimĭeșîļi lu Rumîńśiļi đi la Kraĭna au împuĭaturĭ măĭ mulće șî măĭ frumuasă đi kît anuaștre — košulje Vlajni iz Krajine imaju više i lepše šare od naših 2. ukrašavanje ◊ fĭaćiļi marĭ đemult tare a bagat sama să-nvĭață śe guod măĭ bun împuĭatură, kă măĭ mare katare avut aļa kare a împuĭat frumuos țuaļiļi — udavače su nekad mnogo vodile računa da što bolje savladaju ukrašavanje, jer su na većoj ceni bile one koje su lepše ukrašavale odeću ♦ var. înpuĭatură [Por.] ∞ puĭ | | [Vidi] |
|
|
|
| 5426 | înbuna | aproba | одобрити | înbuna (ĭuo înbun, ĭel înbună) [akc. înbuna] (gl.) — (zast.) odobriti, obećati, dodeliti ◊ nu înbuna ńimika śe nu puoț să țîń — ne obećavaj ništa što ne možeš da ispuniš ◊ tatî-su ĭ-a înbunat un luok đi miraz — otac joj je obećao njivu za miraz ◊ mĭ-a-nbunat kă-m dă bań înprimut — obećao je da će mi dati novac na zajam [Por.] ∞ bun | | [Vidi] |
|
|
|
| 2432 | îndată | îndată | скоро | îndată [akc. îndată] (pril.) — (za vreme) skoro ◊ ț-a kriśit mum-ta să n-o așćieț, kă nu vińe îndată — poručila ti je majka da je ne čekaš, jer neće doći skoro ◊ (pej.) numa tu așćiată-l, îndată-ț vińe — samo ga ti čekaj, skoro će ti doći (=dockan, ili nikad) ◊ (komp.) măĭ îndată — skorije ◊ uĭtî-će să viń măĭ îndată śe puoț, kă avĭem lukru mult — gledaj da dođeš što skorije možeš, jer imamo mnogo posla ◊ (u izr.) đi-ntadă — šro pre, što ranije ◊ ar fi bun să vină kît đi-ndată — bilo bi dobro da dođe što pre [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1893 | înfluritu | înflorire | цветање | înfluritu (mn. înfluriturĭ) [akc. înflurit] (i. s.) — (bit.) cvetanje, rascvetavanje ◊ primovara ĭe șî kald, bună vrĭamĭa đi înfluritu fluorilor, akuș înfluor kîmpiĭiļi tuaće — proleće je i toplo, pravo je vreme za cvetanje cveća, uskoro će procvetati sva polja [Por.] ∞ fluare | | [Vidi] |
|
|
|
| 4501 | înfrațî | înfrăți | братимити | înfrațî (ĭuo înfrațăsk, ĭel înfrațîașće) [akc. înfrațî] (gl. p. ref.) — (mag.) bratimiti, pobratimiti ◊ atîta đi bun a traĭit iĭ duoĭ înga đi la kopilariĭe, đi la urmă sa do înfrațît în bisîarikă — toliko su dobro živeli još od detinjstva, da su se na kraju pobratimili u crkvi ◊ (mag.) fraț đi pi kruśe s-a înfrațăsk pintru vro buală la vro kruśe la morminț đi kare sa ļagă, pănă vro babă ļi đeskîntă — braća po krstu bratime se zbog neke bolesti kod nekog krsta na groblju, dok im neka baba baje ◊ (bot.) đintr-un buob đi grîu, înfrațăsk măĭ mulće firurĭ — iz jednog zrna žita, proklija više stabljika [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4503 | înfrațîĭe | înfrățire | братимљење | înfrațîĭe (mn. înfrațîĭ) [akc. înfrațîĭe] (i. ž.) — (ret.)(mag.) bratimljenje ◊ a gasît muma un kopil đin ńam bun kare vrĭa sî sa înfrațîaskă ku nana, șî s-a dus la înfrațîĭe la morminț — našla je majka jednog dečka iz dobre familije koji hoće da se bratimi sa mojim batom, pa su otišli do groblja na bratimljenje [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4502 | înfrațît | înfrățit | збратимљен | înfrațît (înfrațîtă) (mn. înfrațîț, înfrațîće) [akc. înfrațît] (prid.) — zbratimljen, pobratimljen ◊ a traĭit tare bun, așa înfrațîț înga đi la kopilariĭe — živeli su jako dobro, tako zbratimljeni još od detinjstva ♦ var. înfrațîșat [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 5061 | îngalḑît | încălzit | загрејан | îngalḑît (îngalḑîtă) (mn. îngalḑîț, îngalḑîće) [akc. îngalḑît] (prid.) — 1. (o toploti) zagrejan, topao ◊ nuĭe bun să laș kopilu, îngalḑît lînga fuok, să ĭasă afară, kî sa bulnavĭașće — nije dobro da pustiš dete, zagrejano pored vatre, da izađe napolje, jer će se razboleti 2. (fig.) zainteresovan; zaljubljen ◊ am fuost ĭuo mult îngalḑît đi ĭa, ama m-a trekut kînd am vaḑut ku kare am trĭabă — bio sam ja jako zagrejan za nju, ali me je prošlo kad sam video s kim imam posla [Por.] ∞ kald | | [Vidi] |
|
|
|
| 5897 | îngalḑîtură | încălzitură | грејање | îngalḑîtură (mn. îngalḑîturĭ) [akc. îngalḑîtură] (i. ž.) — (ret.) grejanje ◊ ku ļamńe vĭerḑ nu sa puaće vorbi đi vro îngalḑîtură bună — sa sirovim drvima ne može se gvoriti o dobrom grejanju [Por.] ∞ kald | | [Vidi] |
|
|
|
| 5371 | îngițî | înghiți | гутати | îngițî (ĭuo îngit, ĭel îngiće) [akc. îngițî] (gl. p. ref.) — gutati, progutati ◊ dupa śe sa mĭastîkă bun în gură, mînkara sa îngiće — kad se dobro sažvaće u ustima, hrana se proguta ◊ balauru puaće să îngită șokîćiļi întrĭeg — smuk može da proguta celog miša [Por.] ∞ gît | | [Vidi] |
|
|
|
| 2088 | îngînat | îngânat | подражаван | îngînat (îngînată) (mn. îngînaț, îngînaće) [akc. îngînat] (prid.) — podražavan, podvrgnut imitiranju, ruganju, podsmehu ♦ (fig.) ismejan ◊ ĭuo am vrut măĭ bun, la urmă am ĭeșît kornut: întra lume sînt îngînat șî fakut đi rîs — ja sam hteo najbolje, na kraju sam ispao rogonja: pred ljudima sam imitiran i ismejan [Por.] ∞ îngîna | | [Vidi] |
|
|
|
| 4326 | îngrađit | îngrădit | ограђен | îngrađit (îngrađită) (mn. îngrađiț, îngrađiće) [akc. îngrađit] (prid.) — (tehn.) ograđen ◊ konaśiļi la munće a fuost îngrađiće ku parĭ — konaci u planini bili su ograđeni koljem ◊ măĭ bun ĭe kînd ĭe traușa kășî îngrađită ku zîd đi pĭatră, kă nu măĭ putraḑîaśe ńiśkînd — najbolje je kad je kućno dvorište ograđeno zidom od kamena, jer ne truli nikada ◊ đi źaba ĭe luoku îngrađit, ĭară puorśi aĭ sîrbaćiś a tunat ș-a zatrit kukuruḑu — badava je njiva ograđena, opet su divlje svinje provalile i satrle kukuruz [Por.] ∞ gard | | [Vidi] |
|
|
|
| 4826 | îngrașa | îngrășa | угојити | îngrașa (ĭuo îngras, ĭel îngrasă) [akc. îngrașa] (gl. p. ref.) — gojiti, ugojiti, udebljati ◊ ș-akuma lumĭa mînă puorśi în padure la žîr, kă akolo măĭ bun sa îngrașă — i sada ljudi teraju svinje u šumu na žir, jer se tamo najbolje ugoje ◊ kînd parințî nu bagă sama kîće dulśețurĭ dau la kopiĭ, iĭ sa îngrașă ka pĭapińi — kad roditelji ne vode računa koliko slatkiša daju deci, on se ugoje ko lubenice ♦ up. îngroșa [Por.] ∞ gras | | [Vidi] |
|
|
|
| 2791 | îngropat | îngropat | сахрана | îngropat2 (mn. îngropaturĭ) [akc. îngropat] (i. s.) — 1. (rel.) sahrana, pogreb ◊ multă lume a fuost la îngropatu muĭeri — mnogo je ljudi bilo na ženinoj sahrani 2. (bot.) sađenje ◊ akuma ĭe bună vrĭamĭa đi îngropat pruńi — sad je dobro vreme za sađenje šljiva ♦ var. îngropamînt [Por.] ∞ gruapă | | [Vidi] |
|
|
|
| 2615 | înkeĭat | încheiat | спајање | înkeĭat1 (mn. înkeĭaturĭ) [akc. înkeĭat] (i. s.) — (tehn.) spajanje, spoj ◊ kînd a veńit la rînd înkeĭatura grinḑîlor, lukratuori s-a dus — kad je došlo na red spajanje greda, radnici su otišli ◊ înkeĭato-sta nuĭe bun — ovaj spoj nije dobar [Por.] ∞ kĭaĭe | | [Vidi] |
|
|
|
| 3283 | înkeĭat | încheiat | спајање | înkeĭat1 (mn. înkeĭaturĭ) [akc. înkeĭat] (i. s.) — 1. (tehn.) spajanje, sastavjlanje, sklapanje ◊ asta fĭeļ đi înkeĭat blăńiļi nuĭe bun — ovaj način spajanja dasaka nije dobar 2. (za kalendar) (zast.) kraj, svršetak vremenskog ciklusa ◊ abĭa așćetarîm înkeĭatu anuluĭ — jedva dočekasmo svršetak godine [Por.] ∞ înkeĭa | | [Vidi] |
|
|
|
| 3889 | înpuns | înpuns | бодење | înpuns1 (mn. înpunsurĭ) [akc. înpuns] (i. m.) — bodenje, ubadanje 1. (o igli) šivenje, ušivanje ◊ ĭastă sîrbatuorĭ grĭaļe kînd nuĭe bun đi înpuns ku aku — ima teških praznika kada nije dopušteno ubadanje iglom 2. (o rogatoj stoci) bodenje rogovima ◊ trasńirĭa boĭi-ĭa, ĭară s-a pus pi înpuns, s-a luvat la kuarńe pî sa mînă pi kîm — grom spalio one bikove, opet su započeli bodenje, ukrstili rogove pa se ganjaju niz polje [Por.] ∞ înpunźe | | [Vidi] |
|
|
|
| 5983 | înśeput | început | почетак | înśeput2 (mn. înśeputurĭ) [akc. înśeput] (i. s.) — početak ◊ đi la înśeput pănă la kîpatîń — od početka do kraja ◊ la înśeput a fuost tuot bun, ama pĭeurmă a tunat draku î-ńiĭ — na početku je bilo dobro, ali je posle ušao đavo u njih [Por.] ∞ înśepĭa | | [Vidi] |
|
|
|
| 5826 | întarit | întărit | појачан | întarit (întarită) (mn. întariț, întariće) [akc. întarit] (prid.) — pojačan, učvršen, stvrdnut ◊ a măĭ pus o bîrnă la punće, ș-akuma poț trĭśa ku tovaru-n șîaļe pi ĭa kă ĭe punća întarită bun — stavili su još jednu gredu na brvnu, i sada možeš preći sa tovarom na leđima, jer je brvno dobro pojačao ◊ a batut parĭ pi lînga țapă, akuma ĭe întarită bińe să nu sa măĭ klaćińe — nabilli su kočeve pored stožera, sada je dobro učvršćen da se više ne klati ◊ în pomînt întarit ka pĭatră, nu sa puaće sapa — u zemlji stvrdnutoj kao kamen, ne može se kopati [Por.] ∞ tare | | [Vidi] |
|
|
|
| 3157 | întămpina | întâmpina | саставити | întămpina (ĭuo întămpin, ĭel întămpină) [akc. întămpina] (gl. p. ref.) — (tehn.) sastaviti, spojiti ◊ așa bun ĭel întămpina doă blăń, dă întămpinala nu s-a vaḑut — tako je dobro sastavljao dve daske, da se spoj nije primećivao [Stig] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3158 | întămpinare | întâmpinare | састав | întămpinare (mn. întămpinărĭ) [akc. întămpinare] (i. ž.) — (tehn.) sastav, spoj ◊ bun s-a-nkeĭat blăńiļi, întămpinarĭa gata nu sa vĭađe — dobro su se spojile daske, spoj se gotovo ne vidi ◊ numa sî sa măĭ ńićeḑaskă întămpinărĭļi, șî astalu ĭe gata — samo da se još izglade spojevi, i sto je gotov [Stig] ∞ întămpina | | [Vidi] |
|
|
|
| 3308 | ĭakă | iacă | ено | ĭakă [akc. ĭakă] (uzv.) — eno; evo ◊ fi bun, kă ĭakă vińe mum-ta, șî kapiț bataĭe — budi dobar, jer eno, dolazi ti mati, pa ćeš dobiti batine [Crn.] ◊ (u izr.) ĭak-așa — evo ovako, tako ◊ akuma minće, da șćiu bińe kî ń-am vorbit ĭak-așa să fiĭe — sada laže, a znam dobro da smo se dogovorili evo ovako da bude (Rudna Glava) ♦ var. ĭakîtă [Por.] ∞ ăće | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3232 | ĭel | el | он | ĭel (mn. iĭ) [akc. ĭel] (zam.) — on ◊ ĭel a fuost bun, ama iĭ la înđemnat să fakă rîaļe — on je bio dobar, ali su ga oni naterali da čini zla ◊ am ažuns într-o vrĭame ku ĭel — stigao sam istovremeno sa njim ◊ ĭel ku ĭa a fuost o parĭake bună înga đi miś — on i ona bili su dobar par još od malena ◊ pouodu vińe ku tuot, da iĭ stau la marźină înkrîmeńiț đi frikă — poplava nadolazi, a oni stoje na obali okamenjeni od straha ◊ (u izr.) s-a dus đin ĭel, đi rău luĭ — otišla je zbog njega, zbog njegovog zlostavljanja ♦ up. ĭa [Por.] ∞ ĭuo | | [Vidi] |
|
|
|
| 2234 | kalu puopi | calul-popii | вилин коњиц | kalu puopi (mn. kaĭi puopi) [akc. kalu puopi] (i. m.) — (ent.) vilin konjic (Anisoptera) ◊ kalu puopi ĭe o guangă ku trupu lung, ku kap mare șî ku duauă rîndurĭ đi ăripĭ — vilin konjic je buba sa dugim trupom, velikom glavom i dvostrukim krilima ◊ kalu puopi traĭașće numa pi lînga apă; vĭermi luĭ sînt pi supt pĭetre, bună momĭală đi pĭeșkarĭ kare prind ku ungița — vilin konjic živi samo pored vode; njegove larve su ispod kamenja, dobar mamac za ribare koji pecaju udicom [Por.] ∞ kal | | [Vidi] |
|
|
|
| 4661 | kaļe | cale | пут | kaļe (mn. kăļ) [akc. kaļe] (i. ž.) — (zast.) put ◊ kaļa pista kuastă ĭe măĭ đirĭept drum đi sat — put preko prevoja je nakraća prečica za put do sela ◊ (ver.) nuĭe bun kînd mîțu ńegru îț trĭaśe kaļa — nije dobro kad ti crna mačka pređe put ◊ kînd vrunu a pļekat la drum, aluĭ ĭ-a spus: „Să-ț fiĭe bună kaļa!” — kad bi neko polazio na put, njegovi su ga pratili rečima: „Nek ti je dobar put!” ♦ sin. drum [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5644 | kapak | capac | поклопац | kapak (mn. kapaśe) [akc. kapak] (i. s.) — 1. poklopac ◊ kapak ĭe lukru ku kare sa-nkiđe śuava guol śе аре gaură la vîr — poklopac je stvar kojom se zatvara nešto šuplje što ima otvor na vrhu ◊ kapak đi ļemn are bunarĭu or vro gaură-n pomînt, are lada or sanduku, da puaće avĭa șî vadra đi apă — drveni poklopac imaju bunar ili neka rupa uzemlji, imaju ladica ili sanduk, a može imati i vedro sa vodom 2. kapak na prozoru ◊ mulće kăș kare sînt fakuće în vînt, au kapaśe đi ļemn la ferĭeșć — mnogo kuća koje su podignute na vetrometini, imaju drvene kapke na prozorima [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5706 | karnuos | cărnos | меснат | karnuos (karnuasă) (mn. karnuoș, karnuasă) [akc. karnuos] (prid.) — mesnat ◊ puork karnuos, bun đi-ngrașat — mesnata svinja, dobra za tov ∞ karńe | | [Vidi] |
|
|
|
| 3450 | karpin | carpen | граб | karpin (mn. karpiń) [akc. karpin] (i. m.) — (bot.) grab, crni grab (Carpinus betulus) ◊ karpin ĭe ļemn tare, bun đi fakut držăļe, alaturĭ kare au dĭelurĭ đi ļemn, șî tare bun ļiemn ĭe đi fakut fuoku — grab je jako drvo, dobro za izradu držalja i alata koji imaju drvene delove, i jako je dobro drvo za loženje vatre ♦ up. sfińak [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3453 | karpińel | cărpinel | грабић | karpińel (mn. karpińeĭ) [akc. karpińel] (i. m.) — (bot.) (demin.) grabić, mali grab, lastar od graba ◊ kînd sa faśe žuardă đi mînat vićiļi, măĭ bună ĭe s-o taĭ đin vro krĭanguță đi karpińel ćinîr, kî ĭa ĭe ușuară, supțîrĭe șî žîlao — kad se pravi prut za teranje stoke, najbolje je da je odsečeš od grančice nekog mladog grabića, jer je laka, tanka i žilava ♦ var. karpinuș [Por.] ∞ karpin | | [Vidi] |
|
|
|
| 3138 | kikă | chică | плетеница | kikă (mn. kike) [akc. kikă] (i. ž.) — 1. (oglavlje) pletenica, kika ◊ kikă ĭe păr muĭerĭesk înpļećit în bîrțâ — kika je ženska kosa upletena u pletenicu ◊ đemult tuaće șkolarițîļi a dus păr înpļećit în kike — nekada su sve učenice nosile kosu upletenu u kike ♦ sin. bîrță 2. (zast.) pramen kose koji se seče prilikom krštenja deteta ◊ ĭerĭ ĭ-a luvat đin kikă la kopil, la bućeḑat, ș-a fakut visaļiĭe mare — juče su detetu isekli pramen kose, krstili ga, i napravii veliko veselje 3. (bot.) svila na kukuruzu ◊ druga a slubaḑît kikă, kukuruḑu ĭe bun đi fiert — klip je pustio svilu, kukuruz je dobar za kuvanje [Por.] ∞ kukuruḑ | | [Vidi] |
|
|
|
| 6304 | kîrćițarĭ | cârtițar | кртичњак | kîrćițarĭ (mn. =) [akc. kîrćițarĭ] (i. m.) — krtičnjak ◊ kîrćițarĭu ĭe mușuruoń đi pomînt kare l-a sapat kîrćița — krtičnjak je gomila zemlje koju je iskopala krtica ◊ (ver.) kînd tuamna pi ļivĭeḑ kîrćițîļi skuot mulće kîrćițuaĭe, o să fiĭe ĭarna bună — kad s jeseni po livadama krtice izbiju mnoge krtičnjake, biće blaga zima ♦ var. kîrćițuaĭe ♦ sin. mușuruiń [Por.] ∞ kîrćiță | | [Vidi] |
|
|
|
| 3056 | kļiĭ | clei | смола | kļiĭ (mn. kļiĭurĭ) (i. m.) — smola; masnoća; gustiš 1. ušna smola ◊ kļiĭ ĭe unsura kare o are tuot uomu în urĭake — klij je masnoća koju svaki čovek ima u uvu 2. gusta i lepljiva kaša ◊ kînd uala fĭarbe prĭa mult, șă đin mînkarĭe ramîńe numa groșală, atunśa sa ḑîśe kî mînkarĭa s-a fakut kļiĭ — kad lonac vri predugo i od jela ostane samo kaša, tada se kaže da se jelo pretvorilo u klij [Por.] 3. ♦ dij. var. kļeĭ ◊ kļeĭ ĭe smuala dă pră prun, śe o manînkă păkurari — klej je smola sa šljive, koju jedu pastiri (Voluja) [Zvizd] ◊ kļeĭ dă pră prun ĭe bun dă ļipit fluĭeru — smola sa šljive je dobra za lepljenje frula (Ranovac) [Mlava] ♦ dij. sin. mńare [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3057 | kļisă | clisă | сланина | kļisă (mn. kļisă) [akc. kļisă] (i. ž.) — (nutr.) slanina ◊ bufańi ku bună poftă mînkă kļisă — Bufani sa apetitom jedu slaninu [Buf.] ♦ dij. sin. slańină, slaină [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2009 | koļașă | coleașă | качамак | koļașă (mn. koļieș) [akc. koļașă] (i. ž.) — (nutr.) kačamak, jelo od tvrdo skuvanog kukuruznog brašna ◊ koļașă sa faśe đin fańină đi kukuruḑ — kačamak se pravi od kukuruznog brašna ◊ vasu în kare sa fĭarbe koļașa sa kĭamă feruaĭkă — sud u koji se kuva kačamak zove se kotao ◊ koļașa în feruaĭkă sa mĭastîkă ku kuļeșărĭu — kačamak se u kotliću meša kačamalom ◊ dupa śe ĭe gata, koļașa sa tuarnă pi fund — kada je gotov, kačamak se sipa na lopar ◊ koļașa ĭe mistakată bun dakă nu sa prinđe đi źeĭśće — kačamak je dobro promešan ako se ne lepi za prste [Por.] ♦ dij. sin. mamaļigă [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6363 | komșîĭe | comșie | сусед | komșîĭe (mn. komșîĭ) (i. s.) — sused, komšija ◊ sînćem komșîĭ apruape, șă traim bun — bliski smo susedi, i živimo dobro ♦ sin. veśin [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3054 | kośomandă | cociomeagă | потлеуша | kośomandă (mn. kośomĭenḑ) [akc. kośomandă] (i. ž.) — potleuša, sirotinjski kućerak ◊ kośomandă ĭe un fĭeļ đi kośuabă, kîta măĭ mare șî măĭ bună đi kît kasa kĭńiluor — potleuša je kućerak, malo veći i malo bolji od pseće kućice [Por.] ∞ kasă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3050 | kovată | covată | ковата | kovată (mn. kovĭeț) [akc. kovată] (i. ž.) — kovata 1. tikva, zdela od bundevine kore ◊ kovata ĭe vas đin kuaža lu duļiaće — kovata je sud od bundevine kore [Por.] 2. naćve za mešenje testa ◊ turta să plumađeașće în kovată — projara se mesi u naćvama (Rečica, Požarevac) [Bran.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 6045 | kovrag | covrag | врежа | kovrag (mn. kovraź) [akc. kovrag] (i. m.) — (bot.) vreža ◊ kovrag au duļețî, șî krîstavĭețî — vreže imaju bundeve i krastavci ◊ măĭ lung kovrag slubuod duļețî — najdužu vrežu puštaju bundeve ♦ sin. vrĭež [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5425 | krstavĭaće | castravete | краставац | krstavĭaće (mn. krstavĭec) [akc. krstavĭaće] (i. m.) — (bot.) krastavac (Cucumis sativus) ◊ krstavĭaćiļi ĭe bun krud, ama șî măĭ bun ĭe kînd akrĭașće în turșîĭe — krastavac je dobar sirov, ali je još bolji kad se ukiseli u turšiji ♦ var. krîstavĭaće, kîrstavĭaće [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3363 | kuaśe | coace | пећи | kuaśe (ĭuo kuok, ĭel kuaśa) [akc. kuaśe] (gl. p. ref.) — peći, biti pod delovanjem visoke temperature 1. (nutr.) peći namirnice od testa ◊ śe guod sa plumađiașće, sa kuaśe pi fuok: în śirińe la kamin, or în rĭernă la șporĭet — sve što se mesi od testa, peče se na vatri: ili u crepulji na kaminu, ili u rerni šporeta ◊ măĭ dulśe ĭe pîńa śe sa kuaśe în śirińe supt țîăst — najslađiji je hleb koji se peče u crepulji ispod sača 2. (bot.) (o plodu) zreti, sazreti, dozreti ◊ anu a fuost bun, șî puamiļi s-a kuopt măĭ ćimpuriu — godina je bila dobra, i voće je ranije dozrelo ◊ pîkurarĭu n-așćetat pruńiļi sî sa kuakă bińe, numa ļ-a mînkat kruđe, șî l-a lovit pîșku — čobanin nije sačekao da šljive dobro sazru, nego ih je jeo nedozrele, pa ga je spopao proliv 3. (o suncu) žariti, jako grejati ◊ uamińi sapă în luok, da la amńaḑîț suariļi nu kî arđe, numa kuaśe đi kriĭri țî s-a topĭesk în kap — ljudi kopaju u njivi, a u podne sunce ne da greje, nego peče da ti se mozak topi u glavi 4. (psih.) goreti od želje, tuge, bola ◊ s-a koaśe viĭe đi žăļ dupa kopilu śi ĭ-a perit đi kurînd — živa gori od tuge za sinom koji joj je skoro poginuo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3193 | kufurĭală | cufureală | сраћкавица | kufurĭală (mn. kufurĭelurĭ) [akc. kufurĭală] (i. ž.) — 1. (med.) sraćkavica, proliv ◊ dupa durĭarĭe la burtă, s-a pus șî o kufurĭală ku tuot pi ĭel — posle bolova u stomaku, spopala ga je i teška sraćkavica ♦ sin. pîșku, kîkalarĭe 2. (fig.) (o radu) brljotina, sranje, zamazotina ◊ avut bun lukru, ama ĭel numa a fakut ńiskaĭ kufurĭelurĭ, șî la urmă la do dudait — imao je dobar posao, ali je on pravio samo neka sranja, pa su ga na kraju oterali ♦ var. kufuritură ♦ sin. pîșku, pîșka, kîkalare [Por.] ∞ kufuri | | [Vidi] |
|
|
|
| 4230 | kukiță | ţiţeică | љуљашка | kukiță (mn. kukiț) [akc. kukiță] (i. ž.) — ljuljaška ◊ kukița a fuost un fĭeļ đi žukariĭe, đi kopiĭ da șă đi baĭeț ku fĭaće marĭ — ljuljaška je bila vrsta zabave za decu, ali i za mladiće i devojke ◊ sa puvestîașće kă vrodată a fuost o ḑî adînsă în kapu primovĭeri, kînd s-a fakut kukița șî s-a ļiganat ćińerișu kî ĭe bun đi birekĭet — priča se da je nekad bio poseban dan na početku proleća, kad se pravila ljuljaška i ljuljala se omladina za dobar rod u polju [Por.] ♦ var. kukă (Jasikovo) [GPek] ♦ sin. țițăĭkă, dădăuș (Šipikovo) [Tim.] ∞ kukă | | [Vidi] |
|
|
|
| 2700 | kurđisală | curdisală | курблање | kurđisală (mn. kurđisălurĭ) [akc. kurđisală] (i. ž.) — (tehn.) kurblanje, navijanje ◊ fara kurđisală adîns la vrĭame, śasu đin parĭaće n-a lukrat bun: or a grabit, or s-a amînatat — bez navijanja tačno na vreme, zidni sat nije radio dobro: ili je žurio, ili je kasnio ♦ var. kurđisîre [Por.] ∞ kurđisî | | [Vidi] |
|
|
|
| 4180 | labda | lăuda | хвалити | labda (ĭuo labd, ĭel labdă) [akc. labda] (gl. p. ref.) — hvaliti, uzdizati, veličati ◊ nuĭe frumuos să sa labđe uomu sîngur, bun ĭe kînd ăl labdă alțî — nije lepo da se čovek hvali sam, dobro je kad ga hvale drugi ◊ nu labda kopilu prĭa mult, kă labda-l strîkă — ne hvali dete previše, jer ga pohvala kvari [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4182 | labdat | lăudat | похваљен | labdat (labdată) (mn. labdaț, labdaće) [akc. labdat] (prid.) — pohvaljen; viđen, ugledan ◊ a-nvațat bun, ș-a gaćit șkuala labdat đi la daskîl — učio je dobro, i završio je školu pohvaljen od učitelja ◊ a fuost uom labdat șă kunoskut — bio je čovek ugledan i poznat [Por.] ∞ labda | | [Vidi] |
|
|
|
| 2975 | larźit | lărgit | раширен | larźit (larźită) (mn. larźiț, larźiće) [akc. larźit] (prid.) — raširen, proširen ◊ împușkat, golîmbu kaḑu ku ăripiļi larźiće — upucan, golub pade raširenih krila ◊ patu ĭe măĭ bun đi durmit kînd ĭe larźit — krevet je bolji za spavanje, kad je raširen ◊ drumu pista munće ĭe larźit, puoț sî trĭeś șî ku karu înkarkat — put preko planine je proširen, možeš da prođeš i sa natovarenim kolima [Por.] ∞ larg | | [Vidi] |
|
|
|
| 4867 | lovi | lovi | ударити | lovi (ĭuo lovĭesk, ĭel lovĭașće) (gl. p. ref.) — 1. (med.) udariti, povrediti, ozlediti; zaboleti ◊ aļergat pin padure, șî l-a lovit krĭanga pista uokĭ — trčao je kroz šumu, i udarila ga je grana preko očiju ◊ s-a lovit la lukru — povredio se na poslu ◊ sa vaĭtă kă đintr-odată l-a lovit la burtă — žali se da ga je iznenada zaboleo stomak ♦ sin. fîrîma, vîtama 2. (muz.) slagati se ◊ kînd kîntă măĭ mulț fluĭeraș, ku fluirĭ măĭ miś șî măĭ marĭ, fluiriļi trăbe să fiĭe așa fakuće đi sî sa lovĭaskă kalumĭa — kad svira grupa frulaša, sa manjim i većim frulama, frule treba da budu tako izrađene da se lepo slažu ♦ sin. ogođi 3. (o gađanju) pogoditi ◊ avut mare naruok kă plumbu la lovit lînga ińimă, ș-a ramas viu — imao je veliku sreću da ga je metak pogodio blizu srca, pa je ostao živ ◊ bun vînatuorĭ đi tuot, unđe sa uĭtă ku uokĭu, akoluo lovĭașće ku plumbu — odličan lovac, gde pogleda okom, tu pogodi metkom 4. (u kletvama) spopasti, stići, strefiti, umreti ◊ (klet.) lovila-r muarća, dabuogda — strefila ga smrt, dabogda ♦ sin. putrîvi 4. (u kletvama) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2811 | luază | loază | глупост | luază (mn. luază) [akc. luază] (i. ž.) — 1. glupost, nepromišljena reč, ili postupak ◊ vorbĭașče la luază — lupa gluposti ◊ luază đi gruază — grozne gluposti ◊ atîća luază sa puvestăsk đi ĭa pin sat, da ĭa nu dă doă parîaļe — tolike glupost se pričaju o njoj po selu, a ona ne da dve pare ♦ var. lozîĭe 2. starudija, otpad ◊ podrumu s-a umplut đi luază, kînd îm vińe odată, pi tuaće ļi labîd în borugă — podrum je pun starudija, kad mi jednom dođe, sve ću ih baciti u potok 3. (tehn.) deo nekog sklopa, kome se ne zna ime ◊ muoșu Ļikă a fuost kovaś bun, dupa rat la luvat partizańi sî fakă la luază đi plug — čuča Ilija je bio dobar kovač, posle rata vlast ga je unajmila da pravi delove za plug ◊ nu s-a dus la muară, kî-ĭ s-a frînt vro luază la kar — nije otišao na vodenicu, jer mu se polomio neki deo na kolima ♦ up. lauză [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5680 | lukratuorĭ | muncitor | радник | lukratuorĭ (mn.) [akc. lukratuorĭ] (i. m.) — radnik ◊ mulț lukratuorĭ a pĭerdut lukru, șî katînd alt lukru, s-a dus în strinataće — mnogo je radnika izgubilo posao, i tražeći drugi posao, otišli su u tuđinu ◊ a fuost lukratuorĭ bun, ku plată bună — bio je dobar radnik, sa dobrom platom ♦ sin. munćituorĭ [Por.] ∞ lukra | | [Vidi] |
|
|
|
| 3239 | lume | lume | свет | lume (mn. =) [akc. lume] (i. ž.) — svet 1. (o prostoru) ekumena, svet nastanjen ljudima ◊ kînd guod sa ḑîśe lume, sa ginđașće la uamiń, sprînžîț în tuaće părțîļi — kad god se kaže „lume”, misli se na ljude, raširene na sve strane ◊ (u izr.) lumĭa albă — beli svet ◊ s-a dus în lumĭa albă — otišao u beli svet 2. (o čoveku) ljudi, manja ili veća skupina ◊ a fuost uom bun, tuata lumĭa s-a plîns dupa ĭel — bio je dobar čovek, svi su ljudi plakali za njim ◊ multă lume a omorît Ńamțî fara ńiśkotrĭabă — mnogo ljudi su ubili Nemci bez ikakve potrebe 3. onaj svet ◊ (ver.) lumĭa-ĭa ĭe lumĭe unđe s-a duk aĭ muorț, șî în kare iĭ traĭesk đi veśiĭe — onaj svet je svet u koji odlaze umrli, i u kome oni žive večno ♦ var. lumĭe ♦ sin. vilaĭt [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3856 | luok | loc | место | luok2 (mn. luokurĭ) [akc. luokurĭ] (i. s.) — mesto ◊ a gasît luok frumuos đi ođină supt un ļemn ku umbră gruasă — našao je lepo mesto za odmor pod jednim drvetom sa debelim hladom ◊ asta luok ĭe bun đi kasă — ovo mesto je dobro za kuću ◊ s-a dus să kuprindă un luok đi fata luĭ — otišao je da zauzme mesto za svoju devojku ◊ luok rău — loše mesto ◊ luok bun — dobro mesto, ravnica ◊ luok pitulat — skriveno mesto ◊ luok poļažńik — ravno mesto (o terenu) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6494 | ļaźe | lege | zакон | ļaźe (mn. ļeź) (i. ž.) — zakon ◊ đi un fĭeļ đi uamiń parke nu ĭe ńiś o laźe — za jednu vrstu ljudi kao da nema zakona ◊ ļaźa ĭe bună numa dakă ĭe đi tuoț bîrabar, șî dakă ĭe strînsă — zakon je dobar ako je za sve jednak, i ako je strog [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4332 | ļega | lega | везати | ļega (ĭuo ļeg, ĭel ļagă) [akc. ļega] (gl. p. ref.) — vezati, spojiti ◊ baba a ļegat saku ku ață slabă, șî grîu s-a varsat — baba je vezala džak slabim koncem, pa se žito prosulo ◊ aĭa trăbe ļegat strîns, țapîn — to treba vezati čvrsto, jako ◊ aĭa śe nuĭe ļegat bun, sa đizļagă ĭuta — ono što nije vezano dobro, razveže se brzo ♦ var. ļigutuĭa ♦ supr. đizļega [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3095 | ļekuĭală | lecuială | лечење | ļekuĭală (mn. ļekuĭaļe) [akc. ļekuĭală] (i. ž.) — (ret.) (med.) (iron.) lečenje ◊ ku așa ļekuĭală n-o sî tragă mult — sa takvim lečenjem neće dugo ◊ ļekuĭala babilor a fuost măĭ bună đikît alu duopturĭ — bapsko lečenje bilo je bolje od lekarskog [Por.] ∞ ļikui | | [Vidi] |
|
|
|
| 5685 | ļenoșa | lenoșa | олењити се | ļenoșa (ĭuo ma ļenoșăḑ, ĭel sa ļenoșaḑă) [akc. ļenoșa] (gl. ref.) — olenjiti se ◊ pĭerduĭ vuoĭa đi lukru, ma ļenoșaĭ ka ńima — izgubio sam volju za posao, olenjio sam se kao niko ◊ baće kopilu kînd vĭeḑ kî sa ļenoșaḑă, kă đi ļańe bataĭa ĭe măĭ bun ļak — tuci dete kad vidiš da se olenjilo, jer je za lenjost batina najbolji lek ♦ var. înļenoșa [Por.] ∞ ļeńa | | [Vidi] |
|
|
|
| 3093 | ļikuit | lecuit | лечен | ļikuit (ļikuită) (mn. ļikuiț, ļikuiće) [akc. ļikuit] (prid.) — (med.) lečen, izlečen ◊ fara mită, nup puoț fi ļikuit bun ńiśunđe — bez mita, ne možeš biti dobro lečen nigde ♦ var. ļekuit [Por.] ∞ ļikui | | [Vidi] |
|
|
|
| 2940 | mare | mare | велики | mare (mn. marĭ) [akc. mare] (prid.) — veliki ◊ uom mare, da faśe noroḑîĭ — odrastao čovek, a pravi gluposti ◊ mare uom, mulće bunatățurĭ a fakut đi lume — veliki čovek, mnoga dobra dela je učinio za narod ◊ atita uom đi mare n-a măĭ vaḑut, kapu ka mĭerńica, da piśuariļi ka karļița — toliko velikog čoveka još nisam video: glava ko merica, a noge ko korito ◊ uom mare are muĭare mare — veliki čovek ima veliku ženu ◊ amarĭelurĭ marĭ a tras în traĭu luĭ — velike je muke propatio u svom životu ◊ a veńit apa mare, ș-a luvat punća — nadošla je velika voda, i odnela brvno ◊ asta ĭe fraćiļi mĭeu al mare — ovo je moj stariji brat ♦ supr. mik [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3356 | markuș | morcov-porcesc | чичока | markuș (mn. markușă) [akc. markuș] (i. s.) — (bot.) čičoka (Helianthus tuberosus) ◊ markușu ĭe buĭađe mare, ku fluare galbină, în pomînt are krumpĭel ku kuaža roșkaćikă, or gălbinaćikă — čičoka je visoka biljka, sa žutim cvetom, u zemlji ima krtolu sa crvenkastom ili žućkastom korom ◊ nu sa țîńe minće kî markușu vrunđiva a krĭeskut sîrbaćik, numa lumĭa a luvat đi la uńi la alțî, șî la pus pin luokurĭ — ne pamti se da je čičoka negde rasla divlje, samo su je ljudi uzimali jedni od drugih, i sadili po njivama ◊ krumpĭelu lu markuș nu źeźiră, ramîńe în pomînt pista ĭarnă șî ano-lalalt markușu krĭașće sîngur — krtola čičoke se ne smrzava, ostaje u zemlji preko zime i sledeće godine čičoka niče sama ◊ s-a mînkat krumpĭelu markușuluĭ ka un fĭeļ đi dulśață, numa-l spĭeļ đi pomînt șă-l manînś ka pi puamă — krtola čičoke se jela kao vrsta poslastice, samo je opereš od zemlje i jedeš kao voćku ◊ markușu mult iĭ plaśe șî la puorś, șî kînd ăl sîmćesk pi vrun luok, iĭ tuot ăl sparg đi rîmuĭală dupa ĭel — čičoku mnogo vole i svinje, i kad ga nanjuše u nekoj njivi, one je svu raskopaju rijući za njim ◊ tumu în vrĭamĭa nuastră s-auḑît kî ĭe markușu tare bun ļak đ-aășća kare au șećer — tek u naše vreme se saznalo da je čičoka dobar lek za one koji imaju šećer ♦ var. morkuș [akc. morkuș] (Tanda) [Por.] ♦ dij. sin. nap (Rakova Bara) [Zvizd] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2617 | mazarat | măzărat | крупнозрнаст | mazarat (mazarată) (mn. mazaraț, mazaraće) [akc. mazarat] (prid.) — krupnozrnast ◊ brînḑa sa sarĭaḑă ku sare mazarată — sir se soli sa krupnozrnastom solju ◊ a dus pĭesîk mazarat, nuĭe bun đi mîltîresît — doneo je krupan pesak, nije dobar za malterisanje ♦ supr. marunt [Por.] ∞ maḑîre | | [Vidi] |
|
|
|
| 6018 | măre | măre | море | măre (uzv.) — more ◊ măre, kînd ĭe așa mîńiĭat, măĭ bun fuź tu đin uoki luĭ pănă aĭ vrĭame — more, kad je tako ljut, bolje je beži mu ti ispred očiju dok imaš vremena ♦ sin. mă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5380 | mistakat | mestecat | сажвакан | mistakat (mistakată) (mn. mistakaț, mistakaće) [akc. mistakat] (prid.) — sažvakan ◊ numa bukatura kare ĭe bun mistakată trăbe îngițî — samo dobro sažvakan zalogaj treba progutati ♦ up. rugumat [Por.] ∞ mistaka | | [Vidi] |
|
|
|
| 4062 | mînkare | mâncare | јело | mînkare (mn. mînkărĭ) [akc. mînkare] (i. ž.) — 1. (nutr.) jelo, hrana ◊ muoșu numa șîađe ș-așćată baba să-ĭ fakă śuava đi mînkare — čiča samo sedi i čeka da mu baba spremi nešto za jelo ◊ a fuost fuamiće mare, n-avut alta đi mînkare, numa a mînkat kuažă đi śaruoń — bila je velika glad, nisu imali ništa drugo za jelo, nego su jeli cerovu koru ◊ śuparka-sta ĭe bună đi mînkare — ova pečurka je dobra za jelo 2. obed, obrok ◊ a veńit vrĭamĭa đi mînkare, da muĭarĭa n-a gaćit prînḑu — došlo je vreme obeda, a žena nije zgotovila ručak [Por.] ∞ mînka | | [Vidi] |
|
|
|
| 4112 | mîtaśină | mătăcină | матичњак | mîtaśină (mn. mîtaśiń) [akc. mîtaśină] (i. ž.) — (bot.) matičnjak, pčelinja metvica (Melissa officinalis) ◊ mîtaśina ĭe buĭađe ku fluare albă, șî ku mirus frumuos — matičnjak je biljka sa belim cvetom i lepim mirisom ◊ đin mîtaśină sa fĭarbe ćaĭ tare bun đi ińimă kînd zbaće, đi durĭerĭ la burtă, đi ustańală, șî đi alće durĭerĭ — od matičnjaka se kuva čaj jako dobar za srce kad lupa, za bolove u stomaku, za umor i drugo bolesti [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6019 | mĭarńik | liniștit | миран | mĭarńik (mĭarńikă) (mn. mĭarńiś, mĭarńiśe) [akc. mĭarńik] (prid.) — miran, smiren ◊ kopilu ĭe mĭarńik șî takut, ama nu sa șćiĭe fiva đi bunataće or kî ĭe pruost la kap — dete je mirno i ćutljivo, ali se ne zna je li od dobrote, ili što je priprost ◊ stăĭ mĭarńik — budi miran [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5780 | Mĭerkurĭa șubĭaļilor | Mercurea șubialilor | Шибљина среда | Mĭerkurĭa șubĭaļilor [akc. Mĭerkurĭa șubĭaļilor] (sint.) — (kal.) Šibljina sreda ◊ Mĭerkurĭa șubĭaļilor ĭe ḑîua înainća lu Žuoĭ marĭ, kînd muĭeriļi adună șubĭaļe đi mîńeḑî đi fuok la morminț — Šibljina sreda je dan uoči Velikog četvrtka, kada žene sakupljaju šiblje za sutrašnju vatru na groblju ◊ s-a frîng numa uskaturĭ đi buož, đ-alun or đi fag, șî s-a pun pe traĭstă kă nuĭe bun să ažungă đe pomînt — lome se samo suvarci od burjana, leske ili bukve, i stavljaju na torbu, jer nije dobro da dođu u dodir sa zemljom ◊ sarśina đe șubĭaļe s-atîrnă supt strĭešîn, șî đ-akolo muĭeriļi o ĭau pe traĭstă mîńeḑî đimińața đinuapće, ș-o duk la morminț — naramak šiblja okači se pod nadstrešnicu, i odande je žene uzimaju sutradan rano ujutru, i na torbi nose na groblje ♦ up. Žuoĭ marĭ [GPek] ∞ mĭerkurĭ | | [Vidi] |
|
|
|
| 3442 | mńamț | neamţ | Немац | mńamț (mn. mńemț) [akc. mńamț] (i. m.) — (zast.) Nemac, pripadnik nemačkog naroda ◊ în ratu ku mńamțî, pi dĭeda la întîļerit în Rumîńiĭe, ș-akolo kînd a spus kî ĭe rumîn ș-a vaḑut kă vorbĭașće bun rumîńașće, iĭ la slubaḑît la kasă — za vreme rata sa Nemcima, dedu su internirali u Rumuniju, i tamo kad je rako da je Vlah i kad su videli da dobro govori vlaški, oni su ga pustili ♦ var. ńamț [Por.] ∞ ńamț | | [Vidi] |
|
|
|
| 49 | mńoriță | mioriţă | овчица | mńoriță (mn. mńoriț) [akc. mńoriță] (i. ž.) — (demin.) ovčica 1. mlada ovca ◊ mńoriță ĭe uaĭe ćinîră — mnjorica je mlada ovca 2. ovca koja se prva ojagnji ◊ uaĭa kare fată măĭ întîń în stînă — ovca koja se prva ojagnji u stadu [Por.] ∞ uaĭe | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3426 | momĭent | moment | тренутак | momĭent (mn. momĭenturĭ) [akc. momĭent] (i. s.) — trenutak, tren; čas; prilika; momenat ◊ sa-ntuors, kă a vaḑut kă nuĭe bun momĭent đ-așa lukru — vratio se, jer je video da nije dobar trenutak za takav posao ◊ în momĭent bun aĭ veńit, tuman vorbim đi ćińe — u pravi čas si došao, upravo pričamo o tebi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4731 | moțîkluoĭ | ridicătură | издигнуће | moțîkluoĭ (mn. moțîkluaĭe) [akc. moțîkluoĭ] (i. s.) — (geog.) izdignuće, ispupčenje; neravnina; budža ◊ drumu nuĭe putrîvit, nu l-a batut bun, a ramas pļin đi moțîkluaĭe — put nije ravan, nije dobro nabijen, ostalo je mnogo ispupčenja ♦ sin. skobîlț ♦ / (augm.) < muoț [Por.] ∞ muoț | | [Vidi] |
|
|
|
| 4642 | muĭare | muiere | жена | muĭare (mn. muĭerĭ) [akc. muĭare] (i. ž.) — žena; supruga ◊ satu ĭe pļin đi muĭerĭ ńimîritaće — selo je puno neudatih žena ◊ uomu a dat dumńeḑîu, da muĭarĭa draku — bog je stvorio čoveka, a ženu đavo ◊ o gramadă đi muĭerĭ sa dusîră la morminț — gomila žena ode na groblje ◊ asta ĭe muĭarĭa mĭa — ovo je moja žena ◊ muĭarĭa lu tuoĭa ĭe întođiuna măĭ bună đikît anuastră — tuđa žena je uvek bolja od naše ◊ muĭare greuańe, muĭare înkarkată — trudnica ♦ sin. soțîĭe [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5610 | mulțami | mulțumi | захваљивати | mulțami (ĭuo mulțamĭesk, ĭel mulțamĭașće) [akc. mulțami] (gl.) — zahvaljivati ◊ sa-nkină șî mulțamĭașće la sfîntu prazńikuluĭ pintru sînataća alu tuoț đin kasă — klanja se i zahvaljuje slavskom svecu za zdravlje svih ukućana ◊ ma-nvațat muma să ḑîk „mulțamĭesk” la tot nat kare-m faśe vro bunataće — naučila me je majka da kažem „hvala” svakom ko mi učini neko dobro [Por.] ∞ mult | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2832 | mulgar | mulgar | музар | mulgar (mn. mulgarĭ) [akc. mulgar] (i. m.) — muzar, onaj koji muze ◊ mînăm uoiļi la muls, da la ușa strunźi ļi așćată mulgari ku gaļețîļi sprimiće — teramo ovce na mužu, a na ulazu u tor čekaju ih muzari sa spremljenim vedricama ♦ var. mulgarĭ ◊ un mulgarĭ bun, mulźe stîna đi pi fuga — jedan dobar muzar, pomuze stado brzo ♦ var. mulgatuorĭ [Por.] ∞ mulźe | | [Vidi] |
|
|
|
| 3210 | nainće | nainte | некад | nainće [akc. nainće] (pril.) — (za vreme) nekad, nekadašnje, ranije, pre; nedavno ◊ nainće vrĭame parke măĭ bun s-a trait — u nekadašnje vreme kao da se bolje živelo ◊ a veńit nainće pi la mińe, șî sa vaĭtă kă ĭe bolnau grĭeu — došao je nedavno k meni, i žalio se da je teško bolestan ♦ / (skr.) < înainće [Por.] ∞ înainće | | [Vidi] |
|
|
|
| 3503 | naĭbă | naiba | ђаво | naĭbă (mn. naĭbe) [akc. naĭba] (i. ž.) — (demon.) (euf.) đavo ◊ sa ḑîśe naĭba să nu-l pumeńeșć pe draku pe nume, kî draku kînd auđe numiļi luĭ, vińe șî-ț faśe răļe — kaže se „najba” da ne pomeneš đavola po imenu, jer đavo kad čuje svoje ime, dolazi i pravi ti zlo ◊ fi bun, să nu će ĭa naĭba — budi dobar, da te ne odnese đavo ♦ sin. marku [Buf.] ∞ drak | | [Vidi] |
|
|
|
| 2968 | nalt | nalt | висок | nalt (naltă) (mn. nalț, nalće) [akc. nalt] (prid.) — visok ◊ padure naltă șî điasă — šuma visoka i gusta ◊ are fată, ama mult măĭ naltă đikît ĭel, șî nus parĭake bună — ima devojku, ali je mnogo višlja od njega, pa nisu dobar par ♦ var. înalt ◊ s-a suit pi ļiemn înalt, ș-a kaḑut — popeo se na visoko drvo, i pao ◊ a fakut puod înalt, sî no-l ĭa apa mare — napravili su visok most, da ga ne odnese veliko voda ♦ (komp) nalt, măĭ nalt, șîmăĭ nalt, măĭ nalt đin tuot — visok, višlji, još višlji, najvišlji (višlji od svega) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5391 | nuĭe | nu este | није | nuĭe [akc. nuĭe] (pril.) — nije ◊ nuĭe așa — nije tako ◊ nuĭe ńima pusta, s-a dus tuoț — nema nikog više, svi su otišli ◊ nuĭe bun — nije dobro ◊ ĭastă-nuĭe — nije-nego; ima-nema ♦ / skr. nuĭ ♦ supr. ĭastă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2425 | numa | numa | само | numa (pril.) (vez.) — 1. (pril.) samo ◊ s-a dus tuoț, a ramas numa unu — otišli su svi, ostao je samo jedan ◊ traĭesk bun, am numa o grižă: să fak nunta la kopil — živim dobro, imam samo jednu brigu: da sinu napravim svadbu 2. (vez.) nego ◊ șćim kum ĭe ĭel, numa spuńe noa kum ĭeș tu — znamo kakav je on, nego kaži nama kakav si ti [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3551 | nuod | nod | чвор | nuod (mn. nuodurĭ) [akc. nuod] (i. s.) — čvor a. na koncu ◊ nuod ĭe un fĭeļ đi ļigatură la ață — čvor je jedna vrsta veze na koncima b. na drvetu ◊ ļemn rău, pļin đi nuodurĭ, nuĭe bun đi blăń — loše drvo, puno čvorova, nije dobro za daske [Por.] ♦ dij. var. nod [Kmp.] ♦ (demin.) nođiț [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2448 | ńe | ne | се | ńe1 (zam.) — 1. se ◊ ńe adunăm — skupljamo se ◊ ńe faśem kî ĭe tuot bun — pravimo se da je sve u redu ♦ var. ńi ◊ ńi veđem mîńe — vidimo se sutra ◊ ńi proîmblîăm pin bîăĭ — provodimo se po banjama ◊ ńi đipartăm đi kasă — udaljavamo se od kuće 2. nas, nam ◊ fuź, kă ńi prinđe — beži, jer će nas uhvatiti ♦ var. ńa, ńi a, ń-a ◊ nu ń-a fuost đestul — nije nam bilo dosta ◊ nu ń-a batut đestul — nisu nas tuklo dovoljno [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5237 | ńepază | nepază | непажња | ńepază (mn. ńepazălurĭ) (i. ž.) — nepažnja ◊ nu sa puaće trĭeśa bun ku ńepază — ne može se dobro proći sa nepažnjom ♦ var. ńipază ◊ mulće buaļe uomu traźe măĭ mult đin ńipază — mnoge bolesti čovek propati najviše zbog nepažnje [Por.] ∞ pază | | [Vidi] |
|
|
|
| 3167 | ńevastă | nevastă | супруга | ńevastă (mn. ńevĭașće) [akc. ńevastă] (i. ž.) — 1. supruga; udata žena ◊ s-a kîsatorit ćinîr, ama ku ńevasta luĭ s-a ogođit bun — oženio se mlad, ali se sa svojom suprugom slagao dobro 2. (u titulisanju među jetrvama) snaja ◊ „ńevastă” ḑîśe kumnata măĭ ćinîră la a măĭ batrînă — „snaja” kaže mlađa jetrva starijoj [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
| 3959 | ńibun | nebun | зао | ńibun (ńibună) (mn. ńibuń, ńibuńe) [akc. ńibun] (prid.) — zao, rđav, loš ◊ uom ńibun ku muĭare ńibună — zao čovek sa zlom ženom ♦ var. ńebun ♦ sin. rău ♦ supr. bun [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1962 | Ńiđelku | Nigelcu | Недељко | Ńiđelku [akc. Ńiđelku] (i. m.) — (antr.) l.i. Nedeljko ◊ Ńiđelku ĭe nume sîrbĭesk, kare aĭ nuoștri l-a dat la kopiĭ naskuț dumińika — Nedeljko je srpsko ime, koje su naši davali dečacima rođenim u nedelju ◊ Ńiđelku Draguoĭ ĭe bun lîutarĭ — Nedeljko Dragoj je dobar violinista [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6596 | ńikununat | necununat | невенчан | ńikununat (ńikununată) (mn. ńikununaţ, ńikununaće) (prid.) — nevenčan ◊ a fuost saraś, fara parinț, șă nu s-a kununat, ama s-a ogođit bun ș-a trait ńikununaț pănă la muarće — bili su siromašni, bez roditelja, pa se nisu venčali, ali su se dobro slagali, i živeli su nevenčano do smrti [Por.] ∞ kununa | | [Vidi] |
|
|
|
| 6111 | ńipumeńit | nepomenit | непоменик | ńipumeńit (ńipumeńită) (mn. ńipumeńiț, ńipumeńiće) [akc. ńipumeńit] (prid.) — (demon.) nepomenik, đavo ◊ ńiśkînd nuĭe bun sî sa ḑîkă „draku” pi nume, kî ĭel auđe numiļi luĭ șă vińe, numa sa ḑîśe al ńipumeńit — nikad nije dobto da se kaže „đavo” po imenu, jer on čuje svoje ime i dođe, nego se kaže nepomenik ♦ sin. drak, ńikruśat, al mik, ńikurat [Por.] ∞ drak | | [Vidi] |
|
|
|
| 6593 | ńistrîkat | nestricat | неискварен | ńistrîkat (ńistrîkată) (mn. ńistrîkaţ, ńistrîkaće) (prid.) — neiskvaren ◊ la śe parinț a kreskut kopiĭi, ĭară bun kă a ramas ńistrîkaț — kod kakvih su roditelja deca rasla, opet je dobro što su ostala neiskvarena ♦ ńi + strîkat < strîka [Por.] ∞ strîka | | [Vidi] |
|
|
|
| 2364 | obļiagă | obleagă | обложина | obļiagă (mn. obļieź) [akc. obļiagă] (i. ž.) — 1. obložina*, obradivo zemljište ostavljeno da leži, da odmara ◊ obļiagă ĭe pomînt, lasat un ań ńimuśit — obložina je zemljište, ostavljeno godinu dana neobrađeno ◊ luoku sa faśe obļiagă kînd uomu nu puaće să-l are, kî n-a fuost vrĭamĭa bună (a ploĭat una-ntruuna), or n-ažuns, or a murit śińiva đin kasă pă n-avut ku kare — njiva se pretvara u obložinu kada čovek ne može da je obradi, zato što nije bilo dobro vreme (neprekidno je padala kiša), ili nije stigao, ili mu je neko umro iz kuće pa nije ima s kim ◊ ano-la kînd nu sa muśiașće, obļiaga ĭe pașuńe; dakă sa lasă măĭ mulț ań, ĭa sa înļiveḑîașće; la urmă, porńiesk spińi, vin pănă la pragu kășî — one godine kada se ne obrađuje, obložina je pašnjak; ako se ostavi više godine, ona postane livada; na kraju, nikne trnjak, koji dođu do kućnog praga 2. čest toponim, zvano mesto ◊ mulće luokurĭ la rumîń sa kĭamă obļiagă, măĭ đies: Obļaga Mikă, Obļaga Mare — mnoga mesta se kod Vlaha zovu Obložina, najčešće: Mala Obložina, Velika Obložina [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 6418 | ođińit | odihnit | одморан | ođińit (ođińită) (mn. ođińiţ, ođińiće) (prid.) — odmoran ◊ numa lukratuori ođiniț puot să lukre bun — samo odmorni radnici mogu da rade dobro [Por.] ∞ ođińi | | [Vidi] |
|
|
|
| 5436 | orna | răsuna | одзвањати | orna (ĭuo uornăĭ, ĭel uornăĭe) [akc. orna](gl.) — (zast.) 1. odzvanjati, odjekivati ◊ pănă kînd va orna atîta klopîćiļi aļi marĭ, nu sa șćiĭe — dokle će toliko odzvanjati velika zvona, ne zna se ◊ uarnîĭe kluopićiļi pi duos, kîntă tare șă frumuos — odzvanjaju zvona u šumi, zvone jako i lepo 2. galamiti, dizati buku; urlati ◊ đi śe atîta uornîĭe kî ĭ-a fuźit fata, kînd s-a dus dupa uom bun — zašto toliko urla što mu je pobegla ćerka, kad je otišla za dobrog čoveka (Tanda) ♦ sin. rasună [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4147 | palćin | paltin | јавор | palćin (mn. palćiń) [akc. palćin] (i. m.) — (bot.) javor (Acer pseudoplatanus) ◊ đin palćin rumîńi a fakut sulurĭ đi razbuoĭ da pîkurari a luor ļingurĭ marĭ kare ļ-a purtat la brîu — od javora Vlasi su izrađivali vratila za razboj, a njihovi pastiri velike kašike koje su nosili o pojasu ♦ up. arțar [Por.] ◊ palćinuĭe bun dă or śe — javor je dobar za bilo šta (Ranovac) [Mlava] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2558 | pańivuos | ponivos | слабовид | pańivuos (pańivuasă) (mn. pańivuoș, pańivuașă) [akc. pańivuos] (prid.) — (med.) slabovid, poluslep; ćorav ◊ am kumparat o vakă, n-am bagat sama kă ĭe pańivuasă, nu vĭađe kalumĭa — kupio sam kravu, nisam primetio da je slabovida, ne vidi dobro ◊ la ăla kare nu vĭađe, măĭ bun să-ĭ ḑîś kî ĭe pańivuos, đikît kî ĭe kĭuor — onome koji ne vidi, bolje je da kažeš da je slabovid, nego da je slep ♦ sin. kĭuor, uorb [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3181 | parĭa | părea | чинити се | parĭa (?) [akc. parĭa] (gl.) — (zast.) 1. činiti se, pričiniti se; svideti se, dopadati se; ◊ mi sa-m pare kă nu sa ogođiașće una ku alta — čini mi se da se ne slaže jedno s drugim ◊ ĭel aĭa a fakut, ama miĭe nu mi s-a-m parut ńiśkum — on je to uradio, ali se meni nije dopalo nikako ◊ tare mi sa-m pare — jako mi se sviđa 2. radovati se, biti srećan, zadovoljan; tugovati, žaliti ◊ mult îm pare bińe pintru ĭa — mnogo se radujem zbog nje ◊ iĭ pare rău đi feĭ-sa, kă nu traĭașće bun ku uomî-su — žali ćerku, jer ne živi dobro sa mužem ◊ uom fara ińimă, nu-ĭ pare rău đi ńima — čovek bez srca, ne žali ni za kim [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5914 | parĭake | pereche | пар | parĭake (mn. parĭekĭ) [akc. parĭake] (i. ž.) — par, parnjak ◊ pi pripurļi nuaștre munțășć, karu înkarkat sa puaće skoća numa ku doă parĭake đi buoĭ — na našim planinskim usponima, natovarena kola mogu se izvući samo sa dva para volova ◊ baĭatu ku fata sînt parĭake bună, kî amînduoĭ sînt înalț — momak i devojka su dobar par, jer su oboje visoki ♦ sin. suoț, đampreuna [Por.] ♦ dij. var. pareĭke (Radujevac) [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3215 | pașće | paște | пасти | pașće1 (ĭuo pask, ĭel pașće) [akc. pașće] (gl. p.) — (o stoci) pasti, napasati, jesti travu ◊ ļivađa are ĭarbă bună șî vićiļi pask frumuos — livada ima dobru travu i stoka lepo pase ◊ pîkurarĭu đinuapće a slubaḑît vićiļi, să ļi pașće bińe șî sî sa dukă la bîlś — čobanin je rano isterao stoku, da je napase dobro i da ode na vašar [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4944 | paśe | pace | мир | paśe [akc. paśe] (i. m.) — mir, spokojstvo ◊ nuoĭ ku tuoț traim în paśe — mi sa svima živimo u miru ◊ rumîńi kînd sa-ntîńesk, dau mîna șî ḑîk „în paśe”, arată kă vin ńiarmaț, în vuoĭa bună — Vlasi kad se sretnu, pružaju ruku i kažu „u miru”, što znači da dolaze nenaoružani, s dobrom namerom ◊ kopiĭi miś nu măĭ stau pi paśe — mala deca nikad ne miruju [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5235 | pază | pază | пажња | pază (mn. pazălurĭ ?) [akc. pază] (i. ž.) — (folk.) pažnja, čuvanje ◊ (izr.) Ku pază bună petrĭeś primĭežđa rîa. — Budnom pažnjom izbegneš najveće zlo. ♦ supr. ńepază [Por.] ∞ pazî | | [Vidi] |
|
|
|
| 3252 | păĭtașî | păitași | удружити се | păĭtașî (ĭuo ma păĭtașăsk, ĭel sa păĭtașîașće) [akc. păĭtașî] (gl. p. ref.) — udružiti se, stvorati grupu ◊ muĭeriļi sa păĭtașîăsk, să-l kînće pĭ-al muort la îngropamînt — žene se udružuju, da opevaju pokojnika na sahrani ◊ bun ĭe kî kopiĭi nuoștri sa păĭtașîăsk, ama să nu fakă vrun rău — dobro je što se naša deca druže, samo da ne naprave neko zlo ♦ sin. aduna, înpreuna [Bran.] ∞ păĭtaș | | [Vidi] |
|
|
|
| 2697 | păpuk dă kar | păpuc de car ? | лочка | păpuk dă kar (mn. păpuś dă kară) [akc. păpuk dă kar] (i. m.) — (tehn.) ločka, kočnica za zaprežna kola, (dosl.) „cipela za kola” ◊ păpuk dă kar să faśe dîn ļiemn dă băgram — kolska kočnica se pravi od bagremovog drveta ◊ dîn băgram să taĭe un tutuśiel dă lung vro źumătaće dă mĭetîr — iz bagrema se iseče jedan trupčić dužine oko pola metra ◊ papuku pră mižluok are un žgĭab, în kare tună rouata dă kar — kolska kočnica ima po sredini žljeb, u koji ulazi kolski točak ◊ papuku dîn-nainće are o alkă, dă kare să ļagă sănźiru, șî dîn parće-ĭa ĭe ćeșît — kočnica s prednje strane ima jednu alku, o koju se veže lanac, i na toj strani je otesana ◊ papuku ĭe măĭ bun dă ļieamn, dă kît dă fĭear, kă ļieamnu să ruoađe, șî așa karu să înpĭeđikă măĭ bińe — kočnica je bolja od drveta nego od gvožđa, jer se drvo tare, i tako se kola bolje koče ♦ var. papuk [Mlava] ♦ dij. sin. pivă [Por.] ♦ dij. sin. pĭađikă [GPek][Crn.] ∞ pĭađikă | | [Vidi] |
|
|
|
| 5220 | pătrînșăl | pătrunjel | першун | pătrînșăl (mn. pătrînșăĭ) [akc. pătrînşăl ] (i. m.) — (bot.) peršun (Petroselinum crispum) ◊ pătrînșăl sa krĭașće pin građină, kă ĭe bun đi mînkare — peršun se gaji u bašti, jer je dobar za jelo [GPek] ♦ dij. var. perșîn (Topolnica) [Por.]ș | | [Vidi] |
|
|
|
| 2122 | peśinźină | rostopască | руса | peśinźină (mn. peśinźiń) [akc. peśinźină] (i. ž.) — (bot.) rusa (Chelidonium majus) ◊ peśinźina rar sa gasîașće, la nuoĭ dă numa pi pĭetruańe, pi lînga rîu — rusa se retko nalazi, kod nas niče samo na kamenjaru, pored reke ◊ (med.) peśinźină are lapće galbin șî amară, kare ĭe tare bun ļiak đi ńiźiĭ: numa dupa duauă-triĭ unsurĭ, ńiźielu sa pĭarđe ka kînd ńiś n-a mîĭ fuost — rusa ima žut i gorak sok, koji je jako dobar lek za bradavice: samo posle dva-tri mazanja, bradavica nestaje kao da nije ni bilo ♦ up. kuru đi gaină [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3246 | pi | pe | по | pi (predl.) — po, na, sa, iz 1. po ◊ pi tuată ļivađe a dat spiń — po celoj livadi izniklo je trnje ◊ nu ĭ-a fakut pi plaku luĭ, șî ĭel s-a mîńiĭat — nije mu učinio po volji, i on se naljutio 2. na ◊ n-a bagat sama kî ĭe gĭață pi drum — nisu primetili da je led na putu ◊ tuot a kaḑut numa pi kapu luĭ — sve je palo samo na njegovu glavu 3. sa ◊ s-a batut ku ńiskaĭ uamiń đi pi munće — tukao se sa nekim ljudima sa brda 4. iz ◊ s-a mutat ku vićiļi đi pi vaļe la munće, kă a koluo ĭe pașuńa măĭ bună — premestio se sa stokom iz doline u planinu, jer je tamo paša bolja 5. (u izr.) nekog, k nekom, kod nekog ◊ a vaḑut pi vrun kopil kum fură — video je neko dete kako krade ◊ n-a vrut să đa pi la mińe — nije hteo da navrati kod mene ♦ var. pĭe (Tanda) [Por.] ♦ dij. var. pe (Majdanpek) [Buf.], (Krivelj) [Crn.] ♦ dij. var. pră (Voluja) [Zvizd] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5139 | pildă | pildă | такмичење | pildă (mn. pilḑ) [akc. pildă] (i. ž.) — (zast.) takmičenje, nadmetanje; dokazivanje ◊ la un bîlś s-a luvat doa rîndurĭ đi bandaș la pildă, să vadă kare măĭ bun kînta, șă nu s-a lasat păna nu ļ-a pļekat sînźe đin buḑă — na jednom vašaru, započela su dve grupe trubača nadmetanje, da se vidi ko bolje svira, i nisu prestali dok im usnice nisu prokrvarile [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2784 | pinćin | pinten | оструга | pinćin (mn. pinćiń) [akc. pinćin] (i. m.) — 1. (ornit.) ostruga, rožnata izraslina na zadnjem delu petlovih nogu ◊ kokouș bun, are tare pinćiń la piśuare — dobar petao, ima jake ostruge na nogama 2. pramen bele dlake na zadnjem delu konjskog kopita ◊ kalu ku pinćiń la piśuare — konj sa belom kiticom na kopitama ♦ sin. kișiță [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4872 | pintru | pentru | због | pintru [akc. pintru] (predl.) — zbog, za ◊ pintru śe or pintru kare ĭel a fakut așa noroḑîĭe, ńima astîḑ nu șćiĭe — zbog čega, ili zbog koga je on učinio takvu ludost, niko danas ne zna ◊ a-nśeput ćinîr să lukre pintru bań, a ginđit tatî-su k-o să fiĭe bun đi ĭel — počeo je mlad da radi zbog novca, mislio je otac da će to biti dobro za njega ◊ a fakut bun șî pintru mińe, șî pintru ćińe — učinio je dobro i za mene, i za tebe [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5073 | pîńe | pâine | хлеб | pîńe (mn. pîń) [akc. pîńe] (i. ž.) — (nutr.) hleb; pogača ◊ pîńa sa faśe đin fańină đi grîu, da đimult s-a fakut șî đi sakară șî uorḑ — hleb se pravi od pšeničnog brašna, a nekad se pravio i od raži i ječma ◊ rumîńi aĭ batrîń n-a mînkat đes pîńe, n-a fuost grîu șî pîńa s-a plumađit numa pi la prazńiśe șî la pomĭeń — stari Vlasi nisu često jeli hleb, žita nije bilo i hleb se mesio samo za slave i daće ◊ dupa grîu đi prazńik lumĭa đin Poreśa s-a dus pi piśuare la Kraĭna ș-a dus grîu în trășć pi șîaļe — po žito za slavu ljudi su išli peške u Krajinu, i donosili žito u torbama na leđima ◊ pîńa s-a kuopt în śirińe la kamin, da kînd a trăbuit măĭ mult, s-a kuopt la koptuorĭ — hleb se pekao u crepulji na kaminu, a kad je trebalo više, pekao se u hlebnoj peći ◊ bun ka pîńa — dobar kao hleb ◊ fańină đi pîńe — hlebno brašno [Por.] ♦ dij. var. pîĭne (Šipikovo) [Tim.] ♦ dij. sin. pită [Buf.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4124 | pîržuol | pârjol | пожар | pîržuol (mn. pîržuaļe) [akc. pîržuol] (i. s.) — požar, paljevina ◊ tuamna sa fak pîržuaļe în grîńișće, sî sa torîaskă pomîntu — u jesen se pale strništa da se nađubri zemljište ◊ ku pîržuaļe s-a fakut pi munće pașćuńe ku ĭarbă bună đi viće — sa požarima su se u planini pravili pašnjaci sa dobrom travom za stoku ♦ up. fuok [Por.] ∞ pîržoļi | | [Vidi] |
|
|
|
| 5481 | pĭarđe | pierde | губити | pĭarđe (ĭuo pĭerđ, ĭel pĭarđe) [akc. pĭarđe](gl. p. ref.) — gubiti, izgubiti ◊ tare bun păkurarĭ nu pĭarđe uoiļi đin uokĭ pista tota ḑîua — jako dobar pastir ne gubi iz vida ovce preko celog dana ◊ muoșu a fîntîrezît, kîć-o dată atîta sa pĭarđe đi nu șćiĭe ńimika đi ĭel — čiča je izlapeo, ponekad se toliko gubi da ništa ne zna o sebi ♦ var. perđa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5858 | plaćit | plătit | плаћен | plaćit (plaćită) (mn. plaćiț, plaćiće) [akc. plaćit] (prid.) — plaćen, isplaćen ◊ lukro-la nuĭe bun plaćit — taj posao nije dobro plaćen ◊ tuot śe ĭe ļegat đi pomana muortuluĭ, trăbe să fiĭe plaćit — sve što je vezano za pokojnikovu daću treba da bude plaćeno [Por.] ∞ plaći | | [Vidi] |
|
|
|
| 5071 | ploĭuoń | ploion | кишурина | ploĭuoń (mn. ploĭuańe) [akc. ploĭuoń] (i. s.) — (augm.) kišurina ◊ bun kă ploĭuońo-sta a țînut puțîn, a trekut ĭuta șî n-a fakut mare șćetă la bukaće — dobro je da je ova kišurina kratko trajala, brzo je prošla i nije nanela veliku štetu usevima ♦ sin. sudom [Por.] ∞ pluaĭe | | [Vidi] |
|
|
|
| 5068 | pluaĭe | ploaie | киша | pluaĭe (mn. pluoĭ) [akc. pluaĭe] (i. ž.) — kiša ◊ pluaĭa ĭe apă kare kađe đin nuvirĭ în fuarmă đi pikurĭ — kiša je voda koja pada iz oblaka u vidu kapljica ◊ pluaĭa adapă pomîntu sî krĭaskă buĭeḑîļi — kiša natapa zemlju da rastu biljke ◊ ĭastă doa fĭelurĭ đi pluaĭe: a bună, șî a rîa, a rîa vińe ku vînt șî trăsńiće, șî faśe pouađe marĭ — ima dve vrste kiše: dobra i loša, ova loša dolazi sa vetrom i gromovima, i pravi velike poplave (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5912 | pluop ńegru | plop negru | јагњед | pluop ńegru (mn. pluopĭ ńegri) [akc. pluop ńegru] (sint.) — (bot.) jagnjed, crna topola (Populus nigra) ◊ pluop ńegru ĭe ļemn tare bun đi fakut postăv, mĭasă, skamńe, zastruź — crna topola je drvo jako dobro za izradu korita, sofri, stolica, slanika [Por.] ∞ pluop | | [Vidi] |
|
|
|
| 6297 | poĭană | poiană | пољана | poĭană (mn. poĭeń) [akc. poĭană] (i. ž.) — (geog.) poljana 1. proplanak ◊ poĭană ĭe luok kurat în padure ku ĭarbă bună đi paskut, fara ļiamńe — proplanak je čisto mesto u šumi obraslo travom, bez drveća 2. poljana, polje; livada ◊ poĭană ĭe luok đeșkis fara ļiamńe, larg șî poļažńik, lasat đi ļivađe or đi aratură — poljana je otvoreno mesto bez drveća, široko i ravno, ostavljeno za livadu ili oranicu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 76 | pomînt | pământ | земља | pomînt (mn. pomînturĭ) [akc. pomînt] (i. s.) — 1. zemlja; tle, zemljište ◊ la Kraĭna ĭe pomînt bun, rođituorĭ, da la nuoĭ numa petruańe șî kîrșuaće — u Krajini je zemlja dobra i rodna, a kod nas samo kamenje i krševi 2. imovina ◊ kînd s-a-nparțît, ăl mik a kîpatat măĭ mult pomînt, kă a ramas ku parințî sî traĭaskă — kad su se odelili, mlađi je dobio više imovine, jer je ostao sa roditeljima da živi 3. svet ◊ așa furaluk ka la nuoĭ, nu m-a-ĭastă pi pomînt — takav lopovluk kao kod nas, nema nigde na svetu ♦ sin. țarînă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4889 | popik | titirez | чигра | popik2 (mn. popiśe) [akc. popik] (i. s.) — čigra ◊ popiku a fost žukariĭa kopiĭilor ku drag, în vremĭa a mĭa — čigra je bila omiljena dečja igra u moje vreme ◊ am avut bič, și ku biču bačam popiku, mînam popiku să-nvirćaskă — imali smo bič, i bičem smo udarali čigru, terali je da se vrti ◊ un kopil numără pănă kît mĭarğe popiku, ș-așa să veđe kare ĭeste măĭ bun — jedan dečka broji dok se čigra vrti, i tako se vidi ko je najbolji [Dun.] ♦ dij. sin. purik [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2981 | popiļńik | popilnic | копитњак | popiļńik (mn. popiļńiś) [akc. popiļńik] (i. m.) — (bot.) kopitnjak (Asarum europaeum) ◊ popiļńiku ĭe buĭađe paduruańe, krĭașće în tufariș umbruos, frunḑîļi luĭ sînt tarĭ, ļikuruasă, fakuće ka rarunkĭu, da fluarĭe ĭe bilovinkă șî flokuasă — kopitnjak je šumska biljka, raste u senovitom žbunjaru, lišće mu je tvrdo, sjajno, oblika bubrega, a cvet mu je ljubičast i dlakav ◊ popiļńiku ĭe ļakuruos, dar dakă nu sa lukră kum trăbe ku ĭel, puaće fi șî veńinuos — kopitnjak je lekovit, ali ako se sa njim ne radi kako valja, može biti i otrovan ◊ popiļńiku ĭe măĭ bun đi spalat pi kap, kă ažută l-aĭ pļeșîĭ să ļi prokrĭaskă pîăru — kopitnjak je najbolji za pranje glave, jer pomaže proćelavima da obnove kosu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5258 | potlađină | pătlagină | боквица | potlađină (mn. potlađiń) (i. ž.) — (bot.) bokvica (Plantago major) ◊ potlađina ĭe tare bun ļak đi mulće buaļe, da măĭ bun đi mînkarime — bokvica je jako dobar lek za mnoge bolesti, a najbolji je za svrabež [GPek] ◊ ku potlađina viĭe a învăluit înkeĭaturiļi kînd ĭ-a durut — živom bokvicom previjali su bolesne zglobove (Tanda) ♦ sin. ļimba uoi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5417 | pripă | pripă | журба | pripă (mn. pripe) [akc. pripă] (i. ž.) — (ret.)(o poslu) žurba, brzanje ◊ în lok să lukre înśet șî să ginđeaskă bińe, ĭel a lukrat ku pripă, șî a greșît đe tot — umesto da radi polako i da razmišlja, on je radio u žurbi, i sasvim je pogrešio ◊ ńiśun lukru nuĭe bun kînd să lukră ku pripă — nijedan posao nije dobar kad se radi u žurbi ♦ sin. grab [Pad.] ∞ pripi | | [Vidi] |
|
|
|
| 4458 | priskopală | prișcopală | пуцаљка | priskopală (mn. priskopĭaļe) [akc. priskopală] (i. ž.) — pucaljka, dečja igračka od zove ◊ priskopală ĭe žukariĭa kopilarĭaskă, fakută đin țauă đi suok, în kare s-a pus plumb fakut đin valuș đi kîlț — pucaljka je dečja igračka napravljena od zovine cevi, u koju se stavljao metak napravljen od valjutka kučine ◊ đi pokńit ku priskopala s-a fakut duauă valușurĭ, șî s-a udat bun ku șkipĭeț să aluńiśe pi țauă — za pucanje pucaljkom pravila su se dva valjutka od kučine, i dobro nakvasila pljuvačkom, da lako klize niz cev ◊ valușurļi s-a-npins în priskopală ku răzbiku đin žuardă đi kuorn — valjuci su se u pucaljku gurali pomoću arbije od drenovine ◊ un văluș s-a-npins pin priskopală pănă la vîru țăvi, da lalalt s-a bagat dupa ĭel șî ku razbiku s-a-npins măĭ tare ś-a putut — jedan valjutak se gurao kroz pucaljku sve do vrha cevi, a drugi se ubacivao za njim i arbijom gurao najjače što se moglo ◊ kînd țaua astupată s-a-nflat đin înđesală, valușu al đi la vîr a izbit đin priskopală ka plumbu đin pușkă — kad je začepljena cev nabrekla od pritiska, prednji valjutak je izbiajao iz pucaljke kao metak iz puške ◊ kînd valușu a izbit, s-a-uḑît puakńit ka đin-tro pușkuļița, ama dragu kopiĭilor a fost mare pănă-n śĭerĭ — kada je valjutak izbijao iz pucaljke, čuo se prasak kao iz neke puščice, ali je dečja radost bila je do neba ♦ up. țîșńituare [Por.] ♦ dij. var. pușkală (Šipikovo) [Tim.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5257 | priśepĭa | pricepe | приметити | priśepĭa (ĭuo priśep, ĭel priśapĭe) (gl. p. ref.) — primetiti, predosetiti; osetiti, naslutiti; zapaziti ◊ a priśeput mumî-sa kă śeva nuĭe bun ku kopilu — primetila je majka da nešto nije u redu sa deteteom ◊ kare a putut priśepĭa kă o să fiĭe atîća răotăț în lume — ko je mogao naslutiti da će biti tolika zla u svetu ◊ n-a priśeput ńimika — nije predosetio ništa ♦ sin. sîmțî [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 5160 | prĭaćin | prieten | пријатељ | prĭaćin (mn. prĭaćiń) [akc. prĭaćin] (i. m.) — prijatelj ◊ mĭ-a fuost prĭaćin bun înga đi la kopilariĭe — bio mi je dobar prijatelj još od detinjstva ◊ așća sînt tuoț prĭaćińi miĭ — ovo su sve moji prijateji ♦ supr. ńeprĭaćin [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5505 | puĭkă | puică | кока | puĭkă (mn. puĭś) [akc. puĭkă] (i. ž.) — 1. (ornit.) koka, kokica, mlada kokoška ◊ puĭkă ĭe puĭ đi gaină muĭerĭesk, kare a kreskut, ama înga n-anśeput sî uave — kokica je žensko kokošje pile, koje je odraslo, ali još nije počelo da nosi jaja 2. (fig.) devojče ◊ a krĭeskut fećița, akuma ĭe puĭkă, bună đi țukat șî dragaļit — poraslo devojče, sad je koka, dobra za ljubljenje i milovanje ♦ (demin.) puĭkiță [Por.] ∞ puĭ | | [Vidi] |
|
|
|
| 3323 | putrîvi | potrivi | погодити | putrîvi (ĭuo putrîvĭesk, ĭel putrîvĭașće) [akc. putrîvi] (gl. p. ref.) — pogoditi, potrefiti ◊ n-a putrîvit drumu, ș-a rîtaśit — nisu pogodili put, pa su zalutali ◊ a fuost arkaș bun, a putut ku pĭatra să putrîvĭaskă pasîrĭa pănă zbuară — bio je dobar strelac, mogao je kamenom da pogodio pticu dok leti [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3324 | putrîvit | potrivit | погодан | putrîvit (putrîvită) (mn. putrîviț, putrîviće) [akc. putrîvit] (prid.) — pogodan; dobro urađen; pogođen; potrefljen; usklađen ◊ aĭ batrîń a șćut să aļiagă luok putrîvit đi sapat borđiĭu — stari su znali da izaberu pogodno mesto za kopanje zemunice ◊ a țasut bun, ma n-a do șćut să aļiagă fărburĭ putrîviće, kă nu mĭarźe tuota farba una ku alta — dobro je tkala, ali nije najbolje umela da odabere usklađene boje, jer ne ide svaka boja jedna s drugom [Por.] ∞ putrîvi | | [Vidi] |
|
|
|
| 5303 | puvestîtuorĭ | povestitor | приповедач | puvestîtuorĭ (mn. puvestîtuorĭ) [akc. puvestîtuorĭ] (i. m.) — (ret.) pripovedač, kazivač ◊ dĭeda Iļiĭa a fuost măĭ bun puvestîtuorĭ la șăḑîtuorĭ în satu nuostru — deda Ilija je bio najbolji pripovedač na sedeljkama u našem selu ◊ astîḑ puvestîtuori s-a pĭerdut, nu kă nus, numa lumĭa n-are kînd să-ĭ askulće — danas su se pripovedači izgubili, ne da ih nema, nego ljudi nemaju vremena kad da ih slušaju [Por.] ∞ povastă | | [Vidi] |
|
|
|
| 4024 | rabĭelă | rebel | бунџија | rabĭelă (mn. rabĭeļe) [akc. rabĭelă] (i. ž.) — bundžija, baraba, neposlušna osoba ◊ țîn minće bińe kînd întorśam vuorba la mama, ĭa ńi žuđika: „Rabĭelo tu śi ĭeș!” — pamtim dobro, kad bismo babi prigovarali, ona bi nas grdila: „Bundžijo jedna što si!” ♦ var. rabilă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5126 | rakuare | răcoare | свежина | rakuare (i. ž.) — (o klimi) svežina; hladovina ◊ țîńe ușa đeșkisă să vină rakuare đ-afară — drži vrata otvorena da uđe svežina spolja ◊ umbra supt ļemn faśe rakuare bună đi ođińit — senka pod drvetom pravi hladovinu dobru za odmor [Por.] ∞ rîaśe | | [Vidi] |
|
|
|
| 2167 | ramńik | coada-șoricelului | хајдучка трава | ramńik (mn. ramńiś) [akc. ramńik] (i. m.) — (bot.) hajdučka trava, hajdučica, kostrijet, ravan, roman, romonika (Achillea millefolium) ◊ la ramńik sa kuļiaźe fluarĭa, șî đin ĭa sa fĭarbe ćiaĭ, kare ĭe bun đi măĭ mulće buaļe — od hajdučke trave bere se cvet, i od njega se kuva čaj, koji je dobar za razne bolesti ◊ đemult ku ramńiku a vinđikat fîrîmaturĭ: taĭatură, lovitură, frîntură, da uoțî șî înpușkatură — nekada su hadjučkom travom zaceljivane rane: posekotinu, povredu, prelom, a hajduci i puščanu ranu ♦ sin. ĭarba-uoilor — ovčja trava (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6216 | raskuaśe | răscoace | допећи | raskuaśe (ĭuo raskuok, ĭel raskuaśe) [akc. raskuaśe] (gl. p. ref.) — (nutr.) dopeći; prepeći ◊ pîńa nu s-a kuopt bun, șă baba a lasato supt śirińe sî sa raskuakă — hleb se nije dobro ispekao, i baba ga je ostavila pod crepuljom da se dopeče [Por.] ∞ kuaśe | | [Vidi] |
|
|
|
| 5631 | roĭbă | roibă | броћ | roĭbă (mn. roĭbe) [akc. roĭbă] (i. ž.) — (bot.) broć (Rubia tinctorum) ◊ roĭbă ĭe buĭađe ku kare s-a fîrbuit uauļi la Pașć — broć je biljka kojom su se farbala jaja za Uskrs ◊ uauļi la Pașć s-a fîrbuit ku rîdaśina roĭbi kare s-a fĭert în apă, în kare s-a pus șă kîta ćipsă, sî sa ļipĭaskă farba măĭ bun đi uoj — jaja su se na Uskrs farbala korenom broća koji se kuvao u vodi, u koju se stavljalo i malo i stipse da bi se boja bolje lepila za jaje ◊ đin roĭbă fĭartă s-a kîpatat farbă rîgovană — iz broća se dobijala boja jorgovana [GPek] ♦ dij. var. ruoĭbă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6518 | ruđină | pământ sterp | рудина | ruđină (mn. ruđiń) (i. ž.) — (geog.) rudina, utrina ◊ ruđină ĭe golăĭe, fara padure, ku pomînt rău đi bukaće, dakă ĭastă ĭarbă, bun ĭe đi paskut vićiļi — rudina je golet, bez rastinja, sa zemljioštem nepogodnim za obradu, ako ima trave, dobro je ispašu stoke [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5296 | sađină | sadină | ђиповина | sađină (mn. sađiń) (i. ž.) — (bot.) đipovina, čelac (Chrysopogon gryllus) ◊ sađină ĭe tare bună ĭarbă đi paskut vićiļi, kare o manînkă ku dulśață, adîns vaśiļi — đipovina je jako dobra trava za napasanje stoke, koja je jede u slast, posebno krave [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4651 | sară | seară | вече | sară (mn. sărĭ) [akc. sară] (i. ž.) — veče, deo dana ◊ sara ĭe parća ḑîļi đi la urmă, dupa ĭa tună nuapća — veče je poslednji deo dana, posle nje nastupa noć ◊ sara înśape kînd zovîrńe suariļi — veče počinje kad zađe sunce ◊ sara bună — dobro veče ◊ a sară — sinoć ◊ alaltîsară — preksinoć [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4600 | sămn | semn | знак | sămn (mn. sîamńe) [akc. sămn] (i. s.) — znak, simbol, predskazanje ◊ nuĭe sămn bun kînd aĭ durĭerĭ grĭaļe la burtă, șă ći țîn ku ḑîļiļi una-ntruuna — nije dobar znak kad imaš jake bolove u stomaku, i drže te danima neprekidno ◊ sămn rău — loš znak ◊ sămn vorbit — dogovoren znak ◊ uomu trăbe să baźe sama prĭabińe la sîamńe, kă sămnu puaće-fi vro aratare — čovek treba veoma dobro da pazi na znakove, jer znak može biti neko predskazanje ◊ ĭastă mulț śe krĭed în sîamńe kare sa arată în visurĭ, ka-n aratărĭ adîvaraće — ima mnogih što veruju u znakove koji se javljaju u snovima, kao u istinita predskazanja ◊ are sămn la burtă đi la nașćire — ima znak na stomaku od rođenja ♦ var. sîămn [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4647 | sărit | sărit | скок | sărit (mn. săriće) [akc. sărit] (i. s.) — skok ◊ pazînd uoĭļi, nuoĭ pîkurari ńi luvasăm la sarit, șî ĭuo întođeuna am avut kîć-un sărit măĭ lung đikît aĭlalț — čuvajući ovce, mi čobani nadmetasmo smo se u skoku, i ja sam uvek imao poneki skok duži od ostalih ◊ sărit đi pi gļiĭe pista prag la Pașć bun ĭe đi kasa, sî đa tot înainće — skok sa busena preko praga na Uskrs dobar je za kuću, da krene sve u napredak [Por.] ∞ sari | | [Vidi] |
|
|
|
| 4650 | sărituorĭ | săritor | скакач | sărituorĭ2 (mn. sărituorĭ) [akc. sărituorĭ] (i. m.) — (ret.) skakač ◊ pănă a mĭers la șkuală, a fuost măĭ bun sărituorĭ în sus — dok je išao u školu, bio je najbolji skakač u vis [Por.] ∞ sari | | [Vidi] |
|
|
|
| 5919 | săturat | săturat | нахрањен | săturat (săturată) (mn. săturaț, săturaće) [akc. săturat] (prid.) — nahranjen, sit, koji se dobro najeo ◊ uoĭļi săturaće bińe, numa ikńesk la ḑîkatuare — ovce dobro napasane, samo dahću na plandištu ◊ lukratuori săturaț lukră măĭ bun đikît aĭ flomînḑ — nahranjeni radnici bolje rade od gladnih ♦ up. satul [Por.] ∞ sătura | | [Vidi] |
|
|
|
| 4762 | sfađi | sfădi | свађати | sfađi (ĭuo ma sfađesk, ĭel sa sfađașće) [akc. sfađi] (gl. p. ref.) — svađati se, posvađati ◊ bun a trait, nu s-a svađit ńiśkînd — dobro su živeli, nisu se svađali nikad ◊ mult iĭ drag să svađaskă lumĭa — mnogo voli da svađa ljude ♦ sin. gîlśavi [Por.] ∞ sfadă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3451 | sfińak | sfineac | бели граб | sfińak (mn. sfińeś) [akc. sfińak] (i. m.) — (bot.) beli grab (Carpinus orientalis) ◊ sfińaku ĭe ka karpinu, ama ĭe mult măĭ supțîrĭe, bun đi tîrș đi pasuĭ, đi împļećit gardu, đi parĭ, da șî bun arđe-n fuok — beli grab je sličan grabu, ali je mnogo tanji, dobar za pritke, za pletenje ograde od pruća, za kočeve, a i dobro gori u vatri ♦ var. svińak ♦ up. karpin [Por.] ∞ karpin | | [Vidi] |
|
|
|
| 5021 | sfîrļaḑă | suliță | копље | sfîrļaḑă (mn. sfîrļeḑ) (i. m.) — (zast.) koplje ◊ Miluș Kobļiźanu înga dăn kopilariĭe măĭ bun a lovit ku arku, șî măĭ dăparće a lupadat sfîrļaḑa — Miloš Kobiljanin je još od detinjstva najbolje gađao strelom, i najdalje bacao koplje [Mlava] ♦ sin. suļiță [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4123 | Sîmbîta ćinără | Sâmbăta tineră | Млада субота | Sîmbîta ćinără [akc. Sîmbîta ćinără] (i. ž.) — (kal.) Mlada subota ◊ Sîmbîta ćinără ĭe tuota sîmbîta kînd sa puńe luna noă — Mlada subota je svaka subota kad se javi mlad mesec ◊ (mag.) Sîmbîta ćinără ĭe ḑîva bună dă dăskîntat dă noă boaļe — Mlada subota je dan dobar za bajanje od devet boilesti [Mlava] ∞ sîmbîtă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3981 | Sîmĭedru | Sâmedru | Митровдан | Sîmĭedru (i. s.) — (kal.) Mitrovdan ◊ Sîmĭedru skimbă ḑîua da datumu nu, în tuot anu ĭe a uopćiļa ḑî pi marćiń — Mitrovdan menja dan ali datum ne, svake godine pada osmog dana novembra ◊ la Sîmĭedru s-a đizļegat sluźiļi, kare a fuost ļegaće la Sînźuorḑ, șă ļi s-a dat sîmbriĭa — na Mitrovdan su se otpuštale sluge koje su bile unajmljene na Đurđevdan, i isplaćivao im se najam [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4800 | sîśara | secera | жети | sîśara (ĭuo sîaśir, ĭel săśiră) [akc. sîśara] (gl. p.) — (agr.) žeti, srpom kositi žito ◊ ar fi bun kînd sa-r sîśara luoku pănă astară — bilo bi dobro kad bi se njiva požnjela do večeras ◊ grîu ĭe kaḑut đi vînt, rău grĭeu sa sîăśiră — žito je palo od vetra, jako se teško žanje [Por.] ∞ sîśarat | | [Vidi] |
|
|
|
| 5179 | skaldat | scăldare | купање | skaldat1 (mn. skaldaturĭ) [akc. skaldat] (i. s.) — kupanje ◊ kînd ĭerasăm miś, abĭa așćetasăm să gaćim lukruriļi, șă să ńi slubuadă parințî la rîu, la skaldat — kad smo bili mali, jedva bismo dočekali da posvršimo poslove, pa da nas roditelji puste na reku, na kupanje ◊ kît sî fiĭe apa-n rîu đi mikă, kopiĭi gasa ćișnă bună đi skaldat — koliko god da bude voda plitka, deca su na reci nalazila tišak pogodan za kupanje ♦ var. skaldare [Por.] ∞ skalda | | [Vidi] |
|
|
|
| 3886 | skaluș | scăluș | скакавац | skaluș (mn. skalușî) [akc. skaluș] (i. m.) — (ent.) skakavac (Caelifera, Saltatoria) ◊ skalușu ĭe guangă kare traĭașće pin ĭarbă, șî sîare kînd ći apropiĭ đi ĭel — skakavac je buba koja živi u travi, i skače kad joj se približiš ◊ skalușî vara sînt bună momĭală đi prins pĭeșći ku ungița — skakavac je leti dobar mamac za ribolov na udicu ♦ / skaluș < s + kaluș ♦ sin. lakustă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4250 | skaluș | scăluș | скакавац | skaluș (mn. skaluș) [akc. skaluș] (i. m.) — (ent.) skakavac (Caelifera) ◊ skalușu ĭe o guangă kare traĭașće pin ĭarbă, are piśuare lunź đinapuoĭ, șî sîare în tuaće părțîļi — skakavac je buba koja živi u travi, ima dugačke zadnje noge, i skače na sve strane ◊ skalușu ĭe bună momĭală đi prins pĭeșć ku ungica — skakavac je dobar mamac za pecanje ribe udicom ♦ sin. lakustă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6350 | skîpara | scăpăra | варничити | skîpara (ĭuo skapîr, ĭel skapîră) (gl.) — 1. varničiti, sevati, bljeskati ◊ sa ḑîśe kă śuava skapîră kînd săr skinćiĭi, ka kînd skapirĭ ku amnarĭu — kaže se da nešto varniči kad iskaču varnice, kao kad krešeš kresivom 2. kresati kresivom ◊ muoșu skapîră ku amnarĭu, sa kinuĭe să aprindă lula, ama ĭaska nu-ĭ bună — čiča kreše ocilom, muči se da zapali lulu, ali mu trud ne valja ♦ sin. străluśi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4787 | skorușă | scorușă | оскоруша (плод) | skorușă (mn. skoruș) [akc. skorușă] (i. ž.) — (bot.) oskoruša (plod) ◊ skorușa ĭe puama skorușuluĭ — oskoruša je plod oskoruše ◊ skorușa vĭarđe ĭe amară, akră șă strînźe gura — zelena oskoruša je gorka, kisela i opora ◊ skorușa ĭe bună đi mînkare kînd sa kuaśe bińe șî sa muaĭe — oskoruša je dobra za jelo kad sazri dobro i omekša ◊ ku skorușă vrodată s-a fakut kĭag — sa oskorušom se nekada pravilo sirište ♦ up. skoruș [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4780 | skrisuare | scrisoare | писање | skrisuare (mn. skrisurĭ) [akc. skrisuare] (i. ž.) — pisanje ◊ a fuost bun șkolarĭ, adîns la skrisuare ńima nu l-a putut întreśa — bio je dobar đak, naročito ga u pisanju niko nije mogao nadmašiti ♦ var. (skr.) skris ♦ up. skripsuare [Por.] ∞ skriĭa | | [Vidi] |
|
|
|
| 3121 | skubikură | măceașă | шипак | skubikură (mn. skubikurĭe) [akc. skubikură] (i. ž.) — (bot.) šipak, plod šipurka ◊ skubikura sa adună kînd roșîașće, șî sa muaĭe, atunśa ĭe kuaptă — šipak se bere kada pocrveni i smekša, tada je zreo ◊ skubikura sa uskă șîn đin ĭa sa faśe tare bun ćiaĭ — šipak se suši i od njega se pravi jako dobar čaj [Por.] ∞ skubikur | | [Vidi] |
|
|
|
| 2135 | skumpină | scumpină | руј | skumpină (mn. skumpińe) [akc. skumpină] (i. ž.) — (bot.) ruj, rujevina (Cotinus coggyria) ◊ skumpină ĭe buĭađe ku frunḑa ruoșîĭe ka para fuokuluĭ — ruj je biljka sa listom crvenim kao plamen vatre ◊ tare bun ļak đi mulće buaļe — jako dobar lek za mnoge bolesti [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4085 | skund | scund | плитак | skund (skundă) (mn. skunḑ, skunđe) [akc. skund] (prid.) — (zast.) plitak ◊ aśi ĭe rîu skund, puoț să-l trĭeś ļesńe — tu je reka plitka, možeš lako da je pređeš ◊ strakina ĭe skundă, nuĭe bună đi đimikat lapćiļi — panica je plitka, nije dobra za drobljenje mleka [Por.] ♦ dij. sin. spint (Kobilje) [Stig] ♦ supr. adînk [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4361 | slubaḑît | slobozit | пуштен | slubaḑît (slubaḑîtă) (mn. slubaḑîț, slubaḑîće) [akc. slubaḑît] (prid.) — pušten, oslobođen ◊ nuĭe bun kîńi pista ḑîuă să fiĭe slubaḑîț đin lanț — nije dobro da psi preko dana budu pušteni sa lanca ◊ kopiĭi, slubaḑîț đi la șkuală, mĭerg śopîr pi drum — đaci, pušteni iz škole, idu grupno putem [Por.] ∞ slubaḑî | | [Vidi] |
|
|
|
| 4699 | sokoćit | socotit | рачунање | sokoćit [akc. sokoćit] (i. m.) — (mat.)(zast.) računanje, planiranje ◊ pi mamî-mĭa n-a putut ńima să trĭakă ku sokoćitu la źeĭśće — moju babu niko nije mogao da nadmaši u računanju na prste ◊ s-a svađit, kă sokoćitu n-a ĭeșît bun — posvađali se, jer računanje nije ispalo dobro ♦ sin. inov. răśuńit [Por.] ∞ sokoći | | [Vidi] |
|
|
|
| 4686 | soțîĭe | societate | друштво | soțîĭe2 (mn. soțîĭ) [akc. soțîĭe] (i. ž.) — društvo, grupa od više ljudi ◊ a mĭers ku ĭa đi soțîĭe, să nu mĭargă sîngură pin padure — išao je sa njom radi društva, da ne ide sama kroz šumu ◊ la lukru avut soțîĭe bună — na poslu je imao dobro društvo ◊ soțîĭa a strîkat kopilu — društvo je pokvarilo dete [Por.] ∞ suoț | | [Vidi] |
|
|
|
| 4855 | sparźe | sparge | разбити | sparźe (ĭuo sparg, ĭel sparźe) [akc. sparźe] (gl. p. ref.) — 1. razbiti ◊ a spart truaka ku vin đi prazńik, da baba a spus kă măĭ bun a fi fuost s-a fi spart kapu đikît truaka — razbio je tikvu sa vinom za slavu, a baba je rekla da je bolje bilo da je razbio glavu nego tikvu 2. cepati ◊ n-avut lukru grĭeu: a spart pĭatră đi drum, kînd s-a fakut drumu pi Șașka — nije imao težak posao: cepao je kamen za put, kad se gradio put dolinom Šaške 3. rasturiti skup ◊ dupa amńaḑîț s-a pus pluaĭa, șî bîlśu ĭuta s-a spart — popodne je udarila kiša, i vašar se brzo rasturio 4. glasno vikati, drati se iz sveg glasa ◊ a kîpatat o palmă đi la uom, kî s-a spart la kapu-luĭ pănă ĭel a durmit — dobio je šamar od čoveka, jer se drao nad njegovom glavom dok je on spavao 5. lupati glavu zbog nekog problema ◊ n-a putut să țînă să spargă kapu în tuota ḑîua ku învățamîntu, șî s-a lasat đi șkuală — nije mogao da izdrži da svaki dan lupa glavu sa učenjem, pa je napustio školu ◊ a fuźit, da miĭe mĭ-a lasat să sparg kapu ku nakazu a ĭiĭ, parke n-am đestul nakazurĭ đ-a mĭaļe — pobegla je, a meni je ostavila da lupam glavu sa njenim problemom, kao da nemam dosta svojih muka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4413 | spurka | spurca | опоганити | spurka (ĭuo spurk, ĭel spurkă) — 1. (rel.) opoganiti, obesvetiti, uprljati, usmrdeti ◊ la Rumîń vorba spurka ĭe măĭ mult ļegată đi kuku, kare ăț spurkă gura dakă iș flomînd kînd ăl auḑ măĭ întîń — kod Vlaha je reč opoganiti najviše vezana za kukavicu, koja ti opogani usta ako si gladan kad je prvi put čuješ ◊ puaće sî sa spurśe șî pomana, dakă vrunu đin ńam apruape bagă vro vină kă śuava nuĭe bun, or vrunu înžură — može da se opogani i daća, ako neko od bliskih rođaka nađe neku zamerku, ili neko opsuje 2. (fig.) imati pokvarene misli ◊ la naĭkuțu sa spurka gîndurļi kînd god veđa fata luĭ kum fîrțuańe, dukîndu-să la apă ku vasurļi pi kobilkă — momku bi se pokvarile misli kad god bi video svoju devojku kako frcka, idući na vodu sa sudovima na obramici ♦ supr. đispurka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4509 | stare | stare | стајање | stare (mn. stărĭ) [akc. stare] (i. ž.) — 1. stajanje, prestanak, odmor; mirovanje ◊ vrĭańika muĭare, lukră ḑîua-nuapća fara stare — vredna žena, radi dan-noć bez prestanka ◊ kopilo-sta nu m-a-ĭare stare, numa sa-nvîrćașće ka puriku — ovo dete nema mira, samo se vrti kao čigra 2. stanje, situacija ◊ rar kare la nuoĭ a fuost găzdoćin, în stare bună — retko ko je kod nas bio bogataš, u dobrim stanjem ◊ s-a rugat đi ĭel đi măĭ mulće uorĭ, ama ĭel n-a fuost în stare sî-ĭ đa atîta bańamă înprumut — molio ga je više puta, ali on nije bio u stanju da mu da tolike novce na zajam [Por.] ∞ sta | | [Vidi] |
|
|
|
| 4556 | stîlp | stâlp | стуб | stîlp (mn. stîlpĭ) [akc. stîlp] (i. m.) — 1. (bot.) struk, stabljika niske biljke ◊ vićiļi sa stropĭesk ku moļidva ku un stîlp đi busuĭuok — stoka se škropi svetom vodicom pomoću jednog struka bosiljka ◊ nuĭe frumos să će duś la morminț numa ku un stîlp đi fluare — nije lepo da ideš na groblje samo sa jednim strukom cveta 2. (tehn.) direk; stub, trupac ◊ stîlp ĭe ļemn taĭat, kurațat đi krĭanźe șă skurtat pi masură śe trăbe — direk je drvo isečeno, očišćeno od granja i skraćeno prema potrebnoj meri ♦ sin. bunduk, șćump, tutuk [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4437 | stîrńak | miriște ? | стрњак | stîrńak (mn. stîrńeś) (i. m.) — (geog.) strnjak; kamenjar ◊ stîrńaku ĭe luok petruos ku kļanțurĭ șî padure, fara luokurĭ — strnjak je kamenjar sa ostenjacima i šumom, bez njiva ◊ la nuoĭ ĭastă mulće stîrńaśe ku nume — kod nas ima mnogo strnjaka kao zvanih mesta [Gpek] ◊ stîrńak ĭe petriș ĭarbuos, luok ńemuśituorĭ, bun numa đe kapre — strnjak je kamenjar zaraso u travu, neobradivo mesto, dobro samo za koze (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4439 | strîka | strica | кварити | strîka (ĭuo strîk, ĭel strîkă) [akc. strîka] (gl. p. ref.) — kvariti, pokvariti ◊ sa strîkă mașîna, sa strîkă lumĭa, sa strîkă vrĭamĭa — kvari se mašina, kvare se ljudi, kvari se vreme ◊ muĭarĭa strîkă śarapu, kî nu l-a-npļećit bun — žena kvari čarapu, jer je nije dobro isplela ◊ păkurari aĭ măĭ marĭ strîka pĭ-aĭ miś ku mulće povĭeșć minśinuasă — stariji čobani kvare mlade čobane raznim izmišljenim pričama [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4391 | strînźa | strânge | стезати | strînźa (ĭuo strîng, ĭel strînźe) [akc. strînźa] (gl. p. ref.) — stezati ◊ kînd sa taĭe tutuku la firizană, trăbe să fiĭe tare bun strîns ku klanfe đi bîrnă ku kare sa traźe pi șîń — kad se trupac reže na strugari, treba da buda veoma dobro stegnut klanfama za gredu kojom se vuče po šinama ◊ mi sa strîns ińima în pĭept kînd am vaḑut kum traĭesk oĭari nuoștri la munće — srce mi se steglo kad sam video kako žive naši stočari u planini ◊ ažuns rîndu la ĭel să vorbĭaskă, ama kînd sa skulat ș-a vaḑut kîtă lume-l askultă, iî s-a strîns śoa-n gît, șî n-a putut — došao je red na njega da govori, ali kad je ustao i video koliko ga ljudi sluša, nešto mu se steglo u grlu, i nije mogao [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4844 | suakră | soacră | ташта | suakră (mn. suakre) [akc. suakră] (i. ž.) — (srod.) tašta ◊ suakrî-mĭa a fuost muĭare bună — tašta mi je bila dobra žena ◊ șî đi nuoră la rumîń muma barbatuluĭ ĭe ĭară suakră, șî đ-aĭa nuora kĭamă pi suakrî-sa ’maĭkă’ or ’muĭkă’ — i za snajku je kod Vlaha muževljeva majka ’tašta’, pa zato snajka zove svekrvu ’majko’ ili ’mujko’ [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
| 5747 | sugituare | plămânăriță | плућњак | sugituare (mn. sugituorĭ) [akc. sugituare] (i. ž.) — (bot.) plućnjak (Pulmonaria officinalis) ◊ sugituarĭa dă pinga ape la boruź, șî-nfluare primovara în vrĭame — plućnjak raste pored vode potoka i cveta rano u proleće ◊ kopiĭi kînd află sugituarĭa, iĭ rup floarĭa ș-o sug kî are tare dulśață — deca kad nađu plućnjak, kidaju mu cvet i sišu ga, jer je jako sladak ◊ sugituarĭa la nuoĭ sa fĭarbe kî ĭe bun sî sa bĭa ka ļak pintru tușît — plućnjak se kod nas kuva i pije jer je dobar lek za kašalj [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4684 | suoț | soț | муж | suoț (mn. suoț) [akc. suoț] (i. m.) — 1. muž, bračni drug ◊ a trait bun ku suoțu iĭ đintîń — živela je dobro sa svojim prvim mužem 2. parnjak, drug ◊ daskulu ń-a-nparțît, șî miĭe đi suoț în klupă kađe Truță — učitelj nas je podelio, i meni za parnjaka u klupi pade Petar ♦ sin. parĭake [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4618 | suoră | soră | сестра | suoră (mn. suruorĭ) [akc. suoră] (i. ž.) — (srod.) sestra ◊ suoră bună — rođena sestra ◊ suoră vitrîgă, suoră numa đi pi tată, or numa đi pi mumă — polusestra, sestra samo po ocu, ili samo po majci ◊ suora mikă — mlađa sestra ◊ suora mare — starija sestra ◊ suoră đi sufļit — posestrima ◊ suoră đi pi lapće, fată đi sama ku mińe kare a supt la muma đampreuna ku mińe, kă mumî-sa n-avut lapće, or a murit la nașćire — sestra po mleku, devojčica vršnjakinja koju je dojila moja majka naporedo sa mnom, jer njena majka nije imala mleka, ili je umrla na porođaju [Por.] ♦ (demin.) sorurikă (Slatina) [Crn.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
| 4760 | supara | supăra | љутити | supara (ĭuo ma supăr, ĭel sa supără) (gl. p. ref.) — (zast.) (folk.) ljutiti, naljutiti ◊ mult ĭe bun uom, ama ĭuta sa supără — mnogo je dobar čovek, ali se brzo ljuti ◊ no-l supara atîta, are rău narau kînd sa mîńiĭe — ne ljuti ga toliko, ima lošu narav kad se naljuti ♦ sin. mîńiĭa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4303 | șkolariță | școlăriță | ученица | șkolariță (mn. șkolariț) [akc. șkolariță] (i. ž.) — učenica ◊ mulće fĭaće sa marită înga pănă sînt șkolariță, ama așa kăsătoriĭe nu țîńe mult — mnoge devojke se udaju još dok su učenice, ali takav brak ne traje dugo ◊ muma sa labdă kă a fuost bună șkolariță — majka se hvali da je bila dobra učenica [Por.] ∞ șkuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 2647 | śaruoń | ceroi | цер | śaruoń (mn. śaruoń) [akc. śaruoń] (i. m.) — (bot.) cer (Quercus cerri) ◊ śaruońu ĭe ļiemn ku skuarța rîpată, bun numa đi fuok — cer je drvo sa hrapav om korom, dobro samo za vatru ♦ up. gorun, gîrńiță [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4 | śas | ceas | сат, час | śas (mn. śasurĭ) (i. m.) — 1. čas, vremenska jedinica od šezdeset minuta ◊ đimult lumĭa n-avut śasurĭ, s-a purtat dupa Suare — nekad ljudi nisu imali satove, upravljali se prema Suncu ◊ a fuost đeparće, ń-a trăbuit un śas șî măĭ tare — bilo je daleko, trebalo nam je sat i nešto jače ◊ un śas șî žumataće — sat ipo 2. sat, naprava za merenje vremena ◊ śasol đi la mînă — ručni sat ◊ śasol muĭerĭesk — ženski sat ◊ śasol đin parĭaće — zidni sat ♦ var. (augm.) śastuorńik [akc. śastuorńik] ◊ đi kînd ńi s-a strîkat pîrdańiku đi śastuorńik, parke sînćem pĭerduț, kă ń-am învațat ku ĭel pi parĭaće — od kada nam se pokvario prokleti sat, kao da smo izgubljeni, jer smo se navikli sa njim na zidu 3. vreme, doba ◊ śasol rău — zao čas ◊ śasu muorțî — smrtni čas 3. (zast.) pozdravna fraza na rastanku ◊ ramîń ku śasol bun — ostaj mi u dobri čas [Por.] ♦ dij. var. čas [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3484 | śerka | încerka | покушати | śerka (ĭuo śerk, ĭel śarkă) [akc. śerka] (gl.) — pokušati, probati ◊ a śerkat sî rađiśe sîngur, ș-a vaḑut kă nu puaće — pokušao je da podigne sam, i video je da ne može ◊ ĭuo śerk ku mare kin să ma las đi bĭare, da ĭel ma mînă ku sîla sî bĭeu — ja pokušavam s velikom mukom da ostavim piće, a on me tera na silu da pijem ◊ numa śarkă să daĭ în mińe, dakă kućeḑ — samo probaj da me udariš, ako smeš ◊ đi o sută đi uorĭ să śarkă, nu skapă đi mińe — sto puta da pokuša, neće uteći od mene ◊ śarkî-ma, pî vĭeḑ sîngur o sînt bună — probaj me, pa vidi sam da li sam dobra ◊ am śerkat, șî m-am lasat, nu mis kadîr đ-ala lukru — probao sam i batalio, nisam sposoban za taj posao ♦ var. înśerka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6091 | śikuarĭe | cicoare | цикорија | śikuarĭe1 (mn. śikuorĭ) [akc. śikuarĭe](i. ž.) — (bot.) cikorija, vodopija (Cichorium Intubus) ◊ śikuarĭe ĭe buĭađe ku dudă lungă șî tare, đin kare sa faśe țauă đi skuos rakiĭe — cikorija je biljka sa dugom i jakom stabljikom, od koje se prave cevke za vađenje rakije ◊ (med.) rîdaśină śikuori ĭe bună đi kopiĭ kînd au kufurĭală — koren cikorije je dobar za decu kad imaju proliv [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2610 | śuava | ceva | нешто | śuava [akc. śuava] (zam.) — nešto ◊ sa puvestîașće śuava șî bun đi ĭel, nu numa rîău — priča se i nešto dobro o njemu, ne samo loše ♦ var. śeva [Por.] ♦ dij. var. śua [Buf.] ∞ śeva | | [Vidi] |
|
|
|
| 5824 | tare | tare | врло | tare2 [akc. tare] (pril.) — vrlo, veoma; mnogo; jako ◊ fata-sta ĭe tare frumuasă, măĭ frumuasă đi kît ĭa nuĭe în satu nuostru — ova devojka je vrlo lepa, lepše od nje nema u našem selu ◊ a lukrat tare bun pănă a fuost plata bună — radili su jako dobro dok je plata bila dobra [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4833 | tată | tată | тата | tată (mn. tăț) (i. m.) — (srod.) tata, otac ◊ tata ĭe uomu mumi, ku kare m-a fakut — tata je mamin muž, sa kojom me je rodio ◊ tata ĭe parinćiļi mĭeu — tata je moj roditelj ◊ n-a trait bun ku tatî-su, șî s-a dat bășka kum s-a-nsurat — nije dobro živeo sa svojim ocem, pa se odvojio čim se oženio ♦ up. taĭkă [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
| 4835 | tată vitrîg | tată vitreg | очух | tată vitrîg [akc. tată vitrîg] (sint.) — (srod.) očuh ◊ tată vitrîg ĭe uomu mumi a doĭļa, ku kare traĭașće ĭa ku kopiĭî, đin kîsîtoriĭa a đintîń — očuh je drugi majčin muž, sa kojim živi ona sa svojom decom iz prvog braka ◊ tată vitrîg rar kînd a fuost parinće bun — očuh je retko kad bio dobar roditelj [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
| 5664 | tokmĭală | tocmeală | ценкање | tokmĭală (mn. tokmĭaļe) [akc. tokmĭală] (i. ž.) — (o trgovini) cenkanje, pogađanje oko cene ◊ tokmĭală ĭe kînd sa mînă vinḑatuorĭu ku ńegustuorĭu pi aĭa kîț bań kată unu, da kîț dă alalt — cenkanje je kad se teraju prodavac i nakupac oko toga koliko para traži jedan, a koliko daje drugi ◊ kînd tokmĭala sa gaćașće bun, tokmitori bĭeu aldamaș — kad se cenkanje završi uspešno, cenkatori ispijaju arvaluk [Por.] ∞ tokmi | | [Vidi] |
|
|
|
| 5853 | topit | topit | топљење | topit (mn. topiturĭ) [akc. topit] (i. s.) — topljenje ◊ kînd va fi vrĭamĭa đi topit zapada, trăbe lumĭa sî sa pazaskă đi pouađe — kad bude vreme topljenja snega, ljudi treba da se čuvaju poplava ◊ nu s-a topit bun, trăbe măĭ un topit pă să sa ḑîkă kî ĭe topit kum trăbe — nije se dobro istopio, treba još jedno topljenje pa da se kaže da je istopljen kako valja [Por.] ∞ topi | | [Vidi] |
|
|
|
| 3547 | tot | tot | све | tot1 (pril.) — I. sve 1. za vreme: stalno, neprestano ◊ đi vrĭamĭa đi rat nu s-a dus ńiś unđe, a fuost tot în sat — za vreme rata nije otišao nikuda, bio je sve u selu 2. za način a. ispred brojeva, pokazuje ponavljanje stalnog brojnog odnosa ◊ ușa strîmtă, da iĭ sa-mping tot duoĭ ku duoĭ — prolaz uzan, a oni se guraju sve dva po dva b. za isticanje istovetnosti ◊ a lor țîkă tot ńișći oțomań đi kînd lumĭa țîńe minće — njihov rod sve sami lopovi od kad svet pamti c. za isticanje brojnosti ◊ śe tot nu la fi întrabat, ama ĭel taśe, kă frika ĭ-a luvat ļimba — šta ga sve nisu pitali, ali on ćuti, jer mu je strah oduzeo jezik 3. za pojačavanje stupnja poređenja ◊ iĭ tuarnă apa să stîngă, da fuoku arđe tot măĭ tare șî măĭ tare, pănă nu do arsă koļiba đi tot — oni sipaju vodu da ugase, ali vatra gori sve jače i jače, dok koliba nije izgorela sasvim 4. uz neke glagole (misliti, govoriti), za dopuštanje mogućnosti kojoj se u sumnji daje prednost ◊ uńi s-a dus la stînga, da alalț tot ginđesk k-a fi fuost măĭ bun sa fi pļekat la đirĭapta — jedni su otišli na levo, a drugi sve misle da je bolje bilo da su pošli na desno 5. za isticanje prostornosti ◊ đ-aiśa pî pănă unđe vĭeḑ ku uoki, tot anuastră moșîĭe a fuost — odavde, pa sve dokle vidiš očima, sve je naše imanje bilo II. (u izr.) 1. svega, sasvim, potpuno, skroz ◊ kînd s-aduna tri, ku șapće șî ku ḑîaśe, ku tot ĭe doaḑăś — kad se sabere tri, sa sedam i deset, svega je dvadeset ◊ a veńit apa ku tot, șî ļ-a luvat kășîļi — nadošla je voda potpuno, i odnela im kuće ◊ la batut fara milă, șî l-a frînt đi tot — tukao ga je bez milosti, i skroz ga je polomio ◊ muĭarĭa a trekut pista tot, șî sa-ntuors la kasă — žena je prešla preko svega, i vratila se kući 2. svako ◊ tot nat vĭađe kă nuĭe bun — svako vidi da to nije dobro ♦ var. tuot [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3548 | tot | tot | сваки | tot2 (toată) (mn. toț, toaće) (zam.) — svaki ◊ tot uomu, șî toată muĭarĭa sînt tot una în fața ļeźi — svaki čovek i svaka žean jednaki su pred licem zakona ◊ toț kopiĭi șî tuaće fĭaćiļi trăbe sî gaćaskă șkuala — svi dečaci i sve devojčice treba da završe školu ◊ (u izr.) svako ◊ tot nat ku nakazu luĭ — svako sa svojom mukom ◊ fi bun ku tot nat — budi dobar sa svakim ◊ nu trăbe să fugă đi tot nat — ne treba da beži od svakoga [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5402 | tot nat | tot natul | свако | tot nat [akc. tot nat] (sint.) — svako ◊ tot nat kată trĭaba luĭ — svako gleda svoja posla ◊ pazîaće, să nu fiĭ bun ku tot nat, kă nu șćiĭ kare kum ĭe — pazi se, nemoj biti dobar sa svakim, jer ne znaš ko je kakav ♦ var. tot natu [Por.] ∞ tuot | | [Vidi] |
|
|
|
| 3875 | trĭabă | treabă | посао | trĭabă (mn. trĭeburĭ) [akc. trĭabă] (i. ž.) — 1. posao ◊ măĭ bun să n-aĭ ńiś o trĭabă ku așa uom — najbolje je da nemaš nikakva posla s takvim čovekom 2. valjanost, vrednost ◊ nuĭe ńiś đ-o trĭabă — ni za šta nije (ništa ne valja) ◊ uom đi trĭabă — valjan čovek; čovek od reči, čovek od poverenja 3. razlog; potreba ◊ (u izr.) ńiś k-o trĭabă — bez potrebe ◊ s-a dus fara ńiś k-o trĭabă — otišao je bez ikakvog razloga 4. (fig.) o ponašanju: dovesti nekoga u red ◊ l-a trĭekut pin palme, șî l-a dus la trĭabă — propustio ga je kroz šake, i doveo ga u red ♦ sin. lukru ♦ up. trăbuĭală [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3004 | tu | tu | ти | tu (zam.) — ti ◊ tu iș uom bun — ti si dobar čovek ◊ tu kum vrieĭ, fă kum țî măĭ ușuor: uĭtî-će să fiĭe țîĭe bun, nu baga sama la aĭa śe-ț ḑîk alțî — ti kako hoćeš, čini kako ti je najlakše: gledaj da tebi bude dobro, ne obraćaj pažnju na to šta ti govore drugi [Por.] ∞ ĭuo | | [Vidi] |
|
|
|
| 6158 | uđiluos | udilos | влажан | uđiluos (uđiluasă) (mn. uđiluoș, uđiluasă) [akc. uđiluos] (prid.) — vlažan ◊ pomîntu dupa pluaĭe ĭe uđiluos — zemlja posle kiše je vlažna ◊ ĭarbă ku ruauă ĭe uđiluasă, șă nuĭe bun șađa pi ĭa kă-ț raśesk rarunki — rosna trava je vlažna, i nije dobro sedeti na njoj jer ti se prehlade bubrezi [Por.] ∞ uda | | [Vidi] |
|
|
|
| 3264 | ulma | ulma | нањушити | ulma (ĭuo ulm, ĭel ulmă) [akc. ulma] (gl. p. ref.) — nanjušiti, otkriti ◊ kopuoĭ bun, ĭuta ulmă ĭepuru — dobar ker, brzo nanjuši zeca ◊ đemult vînațî a țînut kîń țapiń, kare a putut ușuor să ulmĭe puorku-l sîrbaćik, or lupu, kînd s-a rîđikat urkașî să-ĭ prindă — nekada su lovci držali jake pse, koji su mogli lako da nanjuše divlju svinju, ili vuka, kada se dizala hajka da ih hvata ◊ oțoman, în tuata nuapća fură, da nu sa ćĭame kă-l ulmă vrunu — lopovčina, svake noći krade, a ne boji se da će ga neko otkriti ♦ sin. gasî, afla [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3195 | unđe | unde | где | unđe [akc. unđe] (pril.) — 1. gde ◊ unđe a fuost pănă akuma, ńima nu șćiĭe — gde je bio do sada, niko ne zna ◊ unđe puaće să audă, kînd ĭe surd? — gde može da čuje, kad je gluv? 2. odakle, otkuda ◊ đi unđe veńiră nuviri-șća aĭ ńegri, kî fu sańin pănă đinuarļa? — odakle dođoše ovi crni oblaci, kad beše vedro do malopre? ◊ đi unđe ĭeș kopiļe, đin śe sat? — odakle si dečko, iz kog sela? ◊ a veńit ńiś đi unđe — došao niotkuda 3. dokle ◊ aratat la marturĭ đi unđe pănă unđe ĭe moșîĭa luĭ — pokazao je svedocima odakle dokle je njegovo imanje 3. kuda ◊ numa draku șćiĭe unđe mĭarźe asta povastă, baș nuĭe bun ńiśkum — samo đavo zna kuda vodi ova priča, baš nije dobro nikako ♦ var. unđi ◊ unđi ĭe akuma, să-ĭ arăt ĭuo — gde je sada, da mu ja pokažem [Por.] ♦ dij. var. uńe (Vajuga) [Dun.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3948 | varsa | vărsa | просипати | varsa (ĭuo vărs, ĭel varsă) [akc. varsa] (gl. p. ref.) — 1. prosipati ◊ kîrśagu s-a spart șî apa s-a varsat — krčag se razbio, i voda se prosula ◊ saku ku grîu n-a fuost ļegat bun, șî grîu tuot s-a varsat pi pomînt guol — džak nije bio dobro vezan, i žito se svo prosulo na golu zemlju 2. (med.) povraćati ◊ s-a-nbatat ka kurka, ș-akuma numa varsă — napio se ko ćurka, i sada samo povraća ♦ sin. rîsîpi [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2134 | vărḑîșuară | verzișoară | чуваркућа | vărḑîșuară (mn. vărḑîșuorĭ) (i. ž.) — (bot.) čuvarkuća (Sempervivum tectorum) ◊ vărḑîșuară trebuĭe să aĭbă tuota kasa, s-o țînă pi astrukamîntu ĭeĭ — čuvarkuću treba da ima svaka kući, da je drži na njenom krovu (Tanda) [Por.] ◊ vărḑîșuară ĭe ļiak đi urĭekĭ: kînd pi kopil ăl duare urĭakĭa, ĭaĭ frunḑa, o taĭ șă-ĭ stuorś lapćiļi aĭeĭ đen frunḑă în urĭake la kopil — čuvarkuća je lek za uši: kada dete zaboli uvo, uzmeș list, presečeš ga i ocediš sok iz lista detetu u uvo (Topla, kaz. Ljubiša Petrović) [Crn.] ◊ ĭa ĭe bună șî dă bubuoń la burtă: manînś dă triĭ uorĭ la ḑîvă kîć-o frunḑă viĭe înainća dă mînkare — ona je dobra i za čir u stomaku: pojedeš tri puta dnevno pre jela po jedan sirov list (Laznica, kaz. Petar Njamculović) [Hom.] ∞ varḑă | | [Vidi] |
|
|
|
| 5419 | veđa | vedea | видети | veđa (ĭuo văd, ĭel vĭađe) [akc. veđa] (gl. p. ref.) — 1. (o čulu) videti ◊ baba a pĭerdut uoki, nu măĭ vĭađe bun ka-ntîń — baba je izgubila oči, ne vidi više dobro kao ranije ◊ dakă va da buog, ńi veđem mîńe — ako da bog, vidimo se sutra ◊ uomu kare nu vĭađe, ĭe kĭuor — čovek koji ne vidi je slep 2. (o pažnji) gledati, paziti, brinuti ◊ n-avut kare să vadă đi kopi-ĭa, șî iĭ s-a dus în lumĭa albă — nije imao ko da gleda tu decu, pa su oni otišli u beli svet [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3643 | vidră | vidră | видра | vidră (mn. vidre) [akc. vidră] (i. ž.) — (zool.) vidra (Lutra vulgaris) ◊ vidra ĭe žuavină sîrbaćikă kare traĭașće pi malu api, nuată bińe șî sa arańiașće ku pĭeșć — vidra je divlja životinja koja živi na obali vode, pliva dobro i hrani se ribom ◊ vidra sa prinđe pintru pĭaļe, kare ĭe tare skumpă kî đin ĭa sa fak bunḑ domńeșć — vidra se lovi zbog krzna, koje je jako skupo jer se od njega prave gospodske bunde [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5420 | viđare | vedere | вид | viđare (mn. viđearĭ) [akc. viđare] (i. ž.) — 1. (anat.) vid, čulo ◊ viđarĭa uokĭuluĭ — očni vid ◊ dakă ĭe batrînă, înga are bună viđarĭe — iako je star, još uvek ima dobar vid ♦ up. uokĭ 2. (optički) videlo, svetlost ◊ tuma kînd ĭeșî đin ńegura la viđare, vaḑură kare ĭe — tek kad je izašao iz mraka na videlo, videli su ko je ◊ viđarĭa đi lumanarĭe sa dă đi pomană la-ĭ muorț, kă iĭ sînt piu lumĭa-ĭa tuot în ńagura — svetlost sveće se namenjuje pokojnicima, jer su oni na onom svetu stalno u mraku ◊ Suraiļi dă măĭ tare viđare — Sunce daje najjaču svetlost ♦ var. veđare [Por.] ∞ veđa | | [Vidi] |
|
|
|
| 4974 | viĭe | vie | виноград | viĭe (mn. viĭ) [akc. viĭe] (i. ž.) — vinograd ◊ Munćeńi n-avut pomînt bun đi viĭe — Munćani nisu imali zemljište pogodno za vinograd ◊ unđ-a fuost viĭ, đi bîtrîńață a fuost sađiț ku ćibrik, suartă đi strugurĭ tare akri — gde je bilo vinograda, bili su zasađeni ćibrikom, sortom jako kiselog grožđa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4830 | visaļiĭe | veselie | весеље | visaļiĭe (mn. visaļiĭ) [akc. visaļiĭe] (i. ž.) — veselje, svetkovina ◊ visaļiĭe ĭe kînd s-adună lumĭe multă, șî vruńi kîntă da lumĭa žuakă — veselje je kad se skupi mnogo ljudi, i neko svira a ljudi igraju ◊ fara žuok nuĭe visaļiĭe — bez igranke nema veselja ◊ s-a duk la visaļiĭe — idu na igranku ◊ la visaļiĭe tuoț sînt în vuoĭa bună — na veselju su svi dobro raspoloženi ♦ sin. žuok [Por.] ∞ vĭasîl | | [Vidi] |
|
|
|
| 4246 | Vizak | Vizac | Визак | Vizak (i. m.) — (top.) Vizak, ostenjak na području Tande ◊ Vizaku ĭe o parće đi sat Tanda la otar ku Gorńana, Lukĭa șî Buśa — Vizak je deo sela Tande na međi sa Gornjanom, Lukom i Bučjem ◊ Vizaku ĭe o kuamă đi pĭatră în kununa đi kîrșĭe — Vizak je kameni greben u vencu krša ◊ ĭastă Vizako-l mik șă Vizako-l mare — postoji Veliki i Mali vizak ◊ întra Vizaśe ĭastă pașćuńe bună đi viće, ș-aśiĭa a paskut turmiļi luor Tanđeńi, Lukĭeńi șă Buśeńi aĭ batrîń — između dva Vizaka ima dobro pasište za stoku, pa su tu napasali svoja stada stari Tanđani, Lučani i Bučjani ◊ apruapĭe đe vizak ĭe Stuolu, vîr mare đe kîrșĭe kare sa kĭamă așa kă ĭe pļoșćenat ka astalu — u blizini Vizaka je Stol, veliki krševiti vrh koji se tako zove jer je spljošten kao sto ◊ ńima ăn aļi triĭ saće înveśinaće nu șćiĭe đi śe Vizaku sa kĭamă așa — niko u ova tri susedna sela ne zna zašto se Vizak tako zove ◊ uńi spun kă a vaḑut ńiskaĭ kărț batrîńe sîrbĭeșć pi kare skriĭe Dvizak în luok đi Vizak — jedni kažu da su videli stare srpske karte na kojima piše Dvizak umesto Vizaka ♦ / Vizak < srb. Dvizak < dvizac, dvize — „dvogodišnji jarac ili ovan” (exp. Durlić, sursa: РечникСАНУ4) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6464 | vîlvă | vâlvă | здухаћ | vîlvă (mn. vîlve) (i. ž.) — (demon.) ① zduhać, vedogonja ◊ vîlvă ĭe o insă omeńiaskă pućarńikă kare, kînd ĭe nuverĭală, sa rađikă đi pi pomînt, zbuară pi śierĭ șî puartă nuviri ku pluaĭe șă ku pĭatră — vlva je moćno ljudsko biće koje se, kad je nevreme, diže sa zemlje, leti nebom i vodi oblake sa kišom i gradom ◊ în vîlvă sa profak uamiń viĭ, saćańi aļieș đi șoĭmań, kînd trăbe să apire satu đi vro furtună, kum ĭe pĭatra, ploĭuoń or pouod — u vlvu se pretvaraju obični živi ljudi, seljaci, kad treba da se zaštiti selo od neke katastrofe, kao što je grad, provala oblaka ili poplava ◊ kare đintr-un sat o să fiĭe vîlvă, a ursat șoĭmańiļi înga în śasu nașćiri; pi tuoț aĭ aļieș șoĭmankiļi ĭ-a-nvațat să grižaskă đi bunataća lumi: pi uńi kum să grižaskă đi sînataća luor, ku đeskînćiśe șî miļiemńe, da pĭ-aĭ-lalț kum sî zbuare pi śierĭ șă đi pi țînutu satuluĭ sî stokńiaskă nuvirĭ grĭeĭ, kare vor să fakă prăpad la moșîĭa luor — ko će iz sela da bude vlva, određivale su šojmanke u času rođenja; sve izabrane, šojmanke su učile kako da brinu o dobrobiti ljudi: jedne, kako da brinu o njihovom zdravlju kroz bajalice i meleme, a druge kako da lete nebom i sa seoskog atara oteraju teške oblake, koji prete da unište njihovu imovinu ◊ pănă ĭe kuprinș ku zburatu pi śierĭ, uomu kare s-a profakut în vîlvă, ḑaśe pi pomînt a koluo unđ-a kaḑut kînd la prins vĭasta, ḑaśe amurțîț, duș; đ-așa sa ḑîśe kî ĭe luvaț đi șoĭmańe, șă ńima nu kućaḑă să-l dîrîaskă or să-l pumeńiaskă pănă sîngur nu sa-ntuarśe, or kă muare așa dus, dakă în bataĭa-ĭa pi śĭerĭ pĭare — dok je zauzet letenjem po nebu, čovek koji se preobratio u vlvu, leži na zemlji tamo gde je pao kad je primio poziv, leži bez svesti, obamro; za takvog se kaže da je obuzet šojmankama, i niko ne sme da ga pomera ili budi dok se sam ne povrati ili umre tako obuzet, ako u nebeskoj borbi izgubi život ◊ tuot satu avut vîlviļi luĭ, șă lu tuoț a fuost kunoskuće pi nume, ama uńiļi đin ĭaļe a țînut parća sîrbĭaska, ș-aparat satu ku tuota pućarĭa, da uniļi a tras în parća bugarĭaskă, ș-a vrut să-ăl zatrĭaskă, ĭară ku tuota pućarĭa — svako selo je imalo svoje vlve, i svima su bile poznate po imenu, ali neke od njih su držale srpsku stranu i branile selo svom snagom, a neke su prešle na bugarsku stranu i nastojale da selu nanesu štetu, opet svom snagom ◊ vîlva đi la urmă a Îrnaglăvi a fuost Strain A Babi Mariĭi, a trait mult șă đi vrĭamĭa lu Titu, avut koļibă la Kraku lu Draguoĭ, ku un dîlm đînđal đi koļibă; kînd ăl prind șoĭmańiļi, ĭel sa suĭe pi dîlmo-la șă zbĭară, da supt śuakă sa đeșkiđe vaļa îrnaglăvi ka tolśierĭu, șî kînd sa puńe pluaĭa ku vižuļiĭe, ku sfulđirĭe șă ku trîasńiturĭ, vîntu rupe șî kîć-o vuorbă đin zbĭaritu lu Strain, șă tuoț la-m putut auḑa kum urlă „Vasionoooooooo, muma mĭaaaa!”... „Mumoooo, mumo!” ... „Ĭo zbuor pin ćińe înkăļikat pi butuooooń!”... „Ĭuo trag nuviri dupa mińeee!” ... La urmă, butuońo-la ĭa do dat đi kap, kă a murit đi bĭare — poslednji zduhać Rudne Glave bio Stran Baba Marijin, živeo je dugo i u vreme Tita, imao je kolibu na Kraku Dragoj, iznad koje je bio jedan brežuljak; kad ga spopadnu šojmanke, on se popne na taj breg i viče, a ispod brda otvara se kao levak rudnoglavska dolina, i kad krene kiša sa olujom, sa sevanjem i treštanjem gromova, vetar kida i po neku reč iz Strainove vike, pa smo svi mogli čuti njegove urlike „Vasionoooo, majko mojaaaa”... „Majko, majkoooo” ... „Ja letim preko tebe jašući bureeee”... „Ja vodim oblake za sobom!” Na kraju mu je to bure došlo glave, jer je umro od alkohola ② demonska sila uopšte ◊ supt nume „vîlvă” nu sînt kuprinsă numa insă kare puartă nuviri, numa gata tuaće sîļiļi đi kare Rumîńi aĭ batrîń a krĭeḑut kă ĭastă pi lumĭe, fiva pi śierĭ, pi pomînt or pi supt pomînt, pi lumĭa-sta or pi lumĭa-ĭa, da aduk kumva ku insa uomuluĭ, numa ḑîna în kreḑamîntu rumîńilor n-a fuost mistakată ku vîlva pluoi, ḑînă întođiuna avut luok adîns în kreḑuto-la — pod nazivom „vlve” nisu obuhvaćena samo bića koja vode oblake (zduhaći), nego gotovo sve sile za koje su stari Vlasi verovali da postoje, bilo na nebu, na zemlji ili pod zemljom, na ovom svetu ili na onom, a koje nekako liči na ljudsko biće, samo se vila u vlaškom verovanju nije mešala sa zduhaćem, vila je oduvek u tom verovanju imala svoje posebno mesto [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3089 | vîrḑariĭe | vărzărie | купусиште | vîrḑariĭe (mn. vîrḑariĭ) [akc. vîrḑariĭe] — kupusište ◊ vîrḑariĭa ĭe luok unđe sa puńe varḑa — kupusište je mesto gde se sadi kupus ◊ fînkă varḑa kată multă apă, măĭ bun ĭe vîrḑariĭa să fiĭe apruape đi rîu, or đi vrun ogaș — pošto kupus traži mnogo vode, najbolje je da kupusište bude blizu reke, ili nekog potoka [Por.] ∞ varḑă | | [Vidi] |
|
|
|
| 6565 | vîrkan | vârcan | вртача | vîrkan (mn. vîrkańe) (i. s.) — (geog.) vrtača ◊ vîrkan ĭe gruapă adînkă ka tolśerĭu, skobită đi apă în kîrșuaće, șă umplută la fund đi pomînt, kare ĭe bun đi bașćiaļe miś — vrtača je duboka levkasta jama koju je voda načinila u krečnjačkom zemljištu, zapunjeno zemljom na dnu, koje je dobro za male baštice [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5709 | vîržîtuare | vrăjitoare | врачара | vîržîtuare (mn. vîržîtuoĭr) [akc. vîržîtuare] (i. ž.) — (mag.) vračara ◊ vîržîtuare ĭe muĭare kare șćiĭe să đeskînće — vračara je žena koja zna da baje ◊ vîržîtuare ku đeskînćiśiļi ļekuĭe lumĭa bolnauă — vračara bajalicama leči bolesne ljude ◊ (ver.) fata mare kare s-auđe kă urđină la vîržîtuorĭ, grĭeu sa marită, kî lumĭa ginđașće kă śuava nuĭe bun ku ĭa — udavača koja često obilazi vračare, teško se udaje, jer ljudi misle da s njom nije nešto u redu ♦ var. vrîžîtuare, vrăžîtuare [Por.] ∞ vražî | | [Vidi] |
|
|
|
| 4828 | vĭasîl | vesel | весео | vĭasîl (vĭasîlă) (mn. vĭasîļ, vĭasîļe) [akc. vĭasîl] (prid.) — veseo ◊ đi uom kare ĭe vĭasîl șî vorbituorĭ, sa spuńe kă are narau bun — za čoveka koji je veseo i govorljiv, kaže se da ima dobru narav ◊ ĭel ĭe vĭasîl numa kînd bĭa kîta — on je veseo samo kad malo popije ♦ sin. voĭuos [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4877 | vrau | vraf ? | време | vrau [akc. vrau] (pril.) — vreme, trenutak; jedanput, jednom ◊ l-a așćetat un vrau, ama kînd a vaḑut kă nuĭe, ș-adunat partaļiļi șî s-a dus — čekao ga je jedno vreme, ali kad je video da ga nema, pokupio je svoje stvari i otišao ◊ a uđińit un vrau bun, șî s-a pus pi lukru — odmorili se neko dobro vreme, i nastavili sa poslom ◊ n-a ramas mult đi lukru, măĭ un vrau, șî gata — nije ostalo mnogo posla, još jednom, i gotovo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2506 | zgribĭenț | zgrebenţ | загребенци | zgribĭenț (mn. zgribĭențurĭ) [akc. zgribĭenț] (i. m.) — zagrebenci, zagrebenće; grebenac, ostaci kučine ◊ zgribĭențu ĭe otpadu dî la kîlț śe uđașće-n darak, bun dă străkurat rakiĭa kînd sa friźe la kazan — zagrebenac je otpad sa kučine koji ostaje na grebenu, dobar je za proceđivanje rakije kad se peče na kazanu ◊ dăn ĭel sa fakut șă baćală dă kuśimă — od njega se pravila i osnova za ponjavu [Mlava] ♦ dij. var. zgrĭebiń (Tanda) [Por.] ♦ up. gibură [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3015 | zîmbră | zâmbre | зазубица | zîmbră (mn. zîmbre) [akc. zîmbră] (i. ž.) — (vet.) zazubica, upala desni kod konja (Gingivitis), ili bolne izraslice na usnama goveda ◊ zîmbră ĭe buala vićilor, kînd la vită krĭesk ńișći rînḑă miś pi buḑa, șî ĭa nu puaće sî paskă ńiś sî bĭa apă — izraslica je goveđa bolest, kad govedu izrastu neke male rese na usnama, pa govedo ne može ni da pase, ni da pije vodu ◊ (med.) zîmbrîļi la vită sa ļekuĭe ku fuarfiśiļi: kum ĭaļe krĭesk, așa uomu ļi taĭe — izraslice se kod goveda leče makazama: kako one rastu, tako ih čovek seče [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 5753 | žgĭebui | jghebui | ужљебити | žgĭebui (ĭuo žgĭebuĭ, ĭel žgĭebuĭe) [akc. žgĭebui] (gl. p.) — užljebiti ◊ aļes un gruos bun đi žgĭebuit žgĭabu đi adapat vićiļî în ĭel — odabrao je deblo dobro da se u njemu užljebi valov za pojenje stoke [Por.] ∞ žgĭab | | [Vidi] |
|
|
|
| 5748 | žuos | jos | доле | žuos [akc. žuos] (pril.) — dole, na zemlji ◊ nuĭe bun tuamna sî sa șadă žuos, pi pomînt guol, kî ĭe pomîntu uđiluos șă uomu raśeșćă ļesńe — nije dobro u jesen da se sedi dole, na goloj zemlji, jer je zemlja vlažna pa se čovek lako prehladi ◊ ļemnu taĭat a kaḑut žuos — posečeno drvo palo je na zemlju ♦ supr. sus [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3262 | źugastru | jugastru | клен | źugastru (mn. źugastri) [akc. źugastru] (i. m.) — (bot.) klen, vrsta javora (Acer campestre) ◊ źugastru ĭe ļemn ușuor, žîlau șî tare, șî đin ĭel s-a fakut źugurĭ, gavańe ș-așa, da a fuost bun șă đi fuok — klen je lako, žilavo i jako drvo, i od njega su se pravili jarmovi, pastirske kašike i slično, a bio je dobar i za vatru ♦ var. žugastru [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4281 | źukatuorĭ | jucător | играч | źukatuorĭ (mn. źukatuorĭ) (i. m.) — igrač, učesnik u igri ◊ a fuost kopiĭ puțîń pi śuakă, đes ńiś đi puarkă n-a fuost źukatuorĭ đ-aźuns — bilo je malo dece na brdu, često ni za svinjicu nije bilo dovoljno igrača ◊ Đinkă țîganu a fuost tare źukatuorĭ la kărț — Đinka Ciganin bio je jak igrač na kartama ◊ nu lasă uara să-l trĭakă la visaļiĭe, kî ĭe bun źukatuorĭ, șî źuakă tare frumuos, mîndrĭață sî će uĭț la ĭel — ne da da mu kolo promakne na veselju, jer je dobar igrač i igra jako lepo, milina je da ga gledaš ♦ var. žukatuorĭ [Por.] ∞ źuok | | [Vidi] |
|
|
|
| 1122 | țîța uoĭi | ţiţa-oii | арника | țîța uoĭi [akc. țîța uoĭi] (i. ž.) — (bot.) „ovčja sisa”, arnika, brđanka, veprovac, vrsta lekovite biljke (Arnica montana) ◊ frunḑa lu țîța uoĭi ĭe bună đi durĭare la burtă — list arnike je dobar za bolove u stomaku (Neresnica) [Zvizd] ◊ țîța uoĭi s-a mistakat ku măĭ mulće ĭerburĭ, ku kare la Sînźuorḑ, înainća mulsuluĭ, s-a uns țîțîļi la uoĭ — ova biljka se mešala sa drugim biljkama, kojima su se na Đurđevdan, pre prve muže, ovcama mazale sise (Krivelj, zapis. D. Dragić ) [Crn.] ∞ țîță | | [Vidi] |
|
|