| Reč bîășka u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 874 | bășka | bașca | обашка | bășka [akc. bășka] (pril.) — obaška, posebno, odvojeno ◊ dîăĭ la vaś sî manîśe, da la vițîăl puńe bășka — nahrani krave, a teletu daj obaška ◊ tuoț sî va-nskimbaț, ama kopiĭi bășka, fĭaćiļi bășka — svi da se presvučete, ali dečaci posebno, devojčice posebno ♦ var. bîășka [Crn.] ◊ śe șađeț bășka, veńiț înkuaśa, să fim tuoț la un luok — što sedite odvojeno, dođite ovamo da budemo svi na jednom mestu [Por.] ∞ bășkașî | | [Vidi] |
|
|
|
| 878 | bășkașală | despărţire | одвајање | bășkașală (mn. bășkașîălurĭ) [akc. bășkașală] (i. m.) — odvajanje, odeljivanje; podvajanje ◊ nu-nțaļeg pintru śe sînt atîća bășkașălurĭ întra uamiń la nuoĭ în sat — ne razumem zbog čega su tolika podvajanja među ljudima kod nas u selu ◊ lasațî-vă đi bășkașîărurĭ — batalite podvajanja [Crn.] ◊ pănă am fuost baĭeț am trait ku frațî într-o kasă, kînd m-am însurat, șî kînd a veńit vrĭamĭa đi bășkașală, nuoĭ frumuos am înparțît imańa, șî ĭuo ku muĭarĭa m-am dat bîășka — dok smo bili momci, živeo sam sa braćom u jednoj kući, kad sam se ožeinio i kad je došlo vreme odeljivanja, mi smo lepo podelili imanje, i ja sam se sa ženom odelio ♦ sin. đisparțîre, đisparțîtu [Por.] ∞ bășkașî | | [Vidi] |
|
|
|
| 880 | bășkașît | despărţit | одељен | bășkașît (bășkașîtă) (mn. bășkașîț, bășkașîće) [akc. bășkașît] (prid.) — odeljen, otuđen; odvojen ◊ kopilu al mîĭ marĭe ĭe bășkașît đimult — stariji sin je odeljen odavno ◊ ĭe bășkașît đin kasă kî n-a poșćińit parințî — otuđen je iz porodice, jer nije poštovao roditelje [Crn.] ♦ dij. var. bîășkașît ♦ dij. sin. đisparțît [Por.] ∞ bășkașî | | [Vidi] |
|
|