Reč aduna - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
184  aduna  aduna  скупљати  aduna (ĭuo adun, ĭel adu) (gl. p. ref.) — 1. skupljati, sakupljati, stavljati na gomilu nešto što je rasuto ◊ trăbe adunaatra đi pi luok, kî sa apruapiĭe vrĭamĭa đi arat — treba sakupiti kamen sa njive, jer se bliži vreme oranja ◊ lumĭa adună bereketu — ljudi sakupljaju letinu ◊ kińezu adună lumĭa în sat — knez sakuplja ljude u selu (saziva zbor) [Crn.] 2. sabirati ◊ a aduna unu ku duoĭ — sabirati jedan i dva ♦ sin. astrînźa [Por.] [Vidi]

Reč aduna u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
186  adunat  adunat  сакупљен  adunat (aduna) (mn. adunaț, adunaće) [akc. adunat] (prid.) — skupljen, sakupljen, pokupljen, okupljen, sabran (na jedno mesto, u jednu gomilu) ◊ pruńiļi sînt adunaće, măĭ vro stamînă ș-o sî fiĭe rakiĭe — šljive su skupljene, još koja nedelja i biće rakije [Por.] ∞ aduna  [Vidi]

185  adunatuorĭ  adunător  сакупљач  adunatuorĭ (mn. adunatuorĭ) [akc. adunatuorĭ] (i. m.) — sakupljač, sabiračadunatuorĭ la pruńe — skupljači šljiva (šljive se tresu, i sakupljaju sa tla) ◊ gramadă đ-adunatuorĭ, veńiț đin tuaće părțîļi — gomila sakupljača, pridošlih sa svih strana [Por.] ∞ aduna  [Vidi]

187  adunatură  adunătură  скуп  adunatură, (mn. adunaturĭ) [akc. adunatură] (i. ž.) — skup, gomila; rezultat skupljanja, sakupljanja, okupljanja, zbiranja, sabiranja ◊ drumaind, đață într-o munće pista o adunatură đi inș ńikunoskuț, șî trĭeku pi lînga ĭa takînd — putujući, naiđe u planini na skup nepoznatih ljudi, i prođe pored njega ćuteći ♦ var. adunarĭe [Por.] ∞ aduna  [Vidi]

284  aflat  aflat  нађен  aflat (aflată) (mn. aflaț, aflaće) [akc. aflat] (prid.) — nađen, pronađen, otkriven (kao inovacija), izumljen, zaključen (kao rezultat razmišljanja) ◊ s-a ginđit, șî la urmă aflat kă așa feļ đi lukru nuĭe bun — razmišljao je, i na kraju zaključio da takav način rada nije dobaradunat doĭ ku doĭ șă aflat kî ĭe patru — sabrao je dva i dva i otrkrio da je (rezultat) četiri ♦ up. izaflat [Por.] ∞ afla  [Vidi]

426  alaltăĭerĭ  alaltăieri  прекјуче  alaltăĭerĭ [akc. alaltăĭerĭ] (pril.) — prekjuče, pre dva dana ◊ ĭo alaltăĭerĭ am kosît, ĭerĭ am întuors fînu, da astîḑ l-am adunat — prekjuče sam kosio, juče sam prevrtao seno, a danas sam ga sakupio [Crn.] ♦ dij. var. alaltîĭerĭ [Por.] ∞ alt  [Vidi]

1532  bîlś  bâlci  вашар  bîlś (mn. bîlśurĭ) [akc. bîlś] (i. m.) — 1. vašar, panađur ◊ bîlśo-sta a fuost slab đi tuot, ńigustuorĭ n-a fuost șî n-am putut să vind vițălu kum am ginđit; nu șću kum o sî vin la bań să plaćesk porĭezu — ovaj vašar je bio sasvim slab, trgovaca nije bilo i nisam mogao da prodam tele kako sam mislio; ne znam kako ću doći do para da platim porez 2. (fig.) veći skup ljudi; gužva, gungula ◊ sa luvară la sfadă în mižluoku satuluĭ, da pi lînga iĭ lumĭa s-a adunat ka la bîlśi — počeše da se svađaju na sred sela, a oko njih ljudi se skupili kao na vašaru ◊ bîlś đi primovară — prolećni vašar ◊ bîlś đi vară — letnji vašar ◊ bîlś đi tuamnă — jesenji vašar ♦ sin. pănađur [Por.]  [Vidi]

568  bĭare  bere  пиће  bĭare (mn. bĭerĭ) [akc. bĭare] (i. m.) — piće, prvenstveno alkoholno ◊ asta ĭe prĭa multă bĭare đi nuoĭ duoĭ — ovo je previše pića za nas dvojicu ◊ bĭare dulśe — slatko piće ◊ la prins bĭarĭa — uhvatilo ga piće, opio se ◊ grĭeu ĭe la bĭare — teško podnosi piće, postaje „težak” kad se opije ◊ dăĭ pi la mińe la o bĭare — navrati kod mene na po piće ◊ am adunat pruńe, kuok kazanu șă fak rakiu să am bĭare đi prazńik — skupio sam šljive, ložim kazan da ispečem rakiju, da imam piće za slavu ♦ up. bautură [Por.] ∞ bĭa  [Vidi]

2029  bokșă  bocșă  ћумурана  bokșă (mn. bokșe) [akc. bokșă] (i. s.) — (zast.) ćumurana ◊ bokșa đi bîtrîńață a fuost astrukată ku pomînt — ćumurana je nekada bila pokrivena zemljom ♦ var. buokșă ♦ sin. (zast.) kărbunarĭe ♦ sin. (inov.) ćumurană [Por.] ◊ kînd a vrut să fakă karbuń măĭ mulț, aĭ nuoștri adunat ļiamńe, ļ-astrukat ku pomînt, șî ļ-a dat fuok — kada su hteli da prave više ćumura, naši su sakupljali drva, pokrivali ih zemljom, i palili (Jasikovo) [GPek] ∞ karbuńe  [Vidi]

1115  țurfură  zdreanţă  дроњак  țurfură (mn. țurfurĭ) [akc. țurfură] (i. ž.) — dronjak; pocepana ili pohabana odeća ◊ će uĭtă, în śe țurfurĭ sa îmbrakat, kum nu-ĭ rușîńe? — gledaj, u kakve se dronjke obukla, kako je nije stid? ◊ atîta đi sarak am fuost, đ-a-nmĭers numa-n ńișći țurfurĭe, adunaće đi pin gunuaĭe — toliko sam bio siromašan, da sam iašao samo u nekim dronjcima, sakupljenim sa đubrišta ♦ sin. zdrĭanță ♦ up. țuală [Por.]   [Vidi]

1744  danț  danţ  коло  danț (mn. danțurĭ) [akc. danț] (i. s.) — 1. kolo; vrsta narodne igre u kojoj se igrači uz muziku neprestano kreću laganim koracima napred ili na desnu stranu ◊ danțu la nuoĭ s-a žukat numa pi la nunț, șî aĭa kînd nuntașî a trĭekut pin sat — danc se kod nas igrao samo na svadbama, i to kada su svatovi prolazili kroz selo ♦ sin uără 2. grupa ljudi oko vođe ◊ puartă danțu pin sat, adunat ćińerișu șî-ĭ învață să ļipîĭe la kîărț — kolovođa u selu, okupio mlade i uči ih da lupaju karte ◊ o sî va vină parințî, ș-o sî va spargă danțu — doći će vam roditelji, pa će vam rasturiti družinu ◊ s-a prins într-un danț ku iĭ — uhvatio se u isto kolo sa njima [Por.]  [Vidi]

3419  dim  din  из  dim (predl.) — iz, od ◊ dim toate mărfiļi de lukrat în kîmp, če le-am adunat pin sat de muzeĭ, măĭ frumos ĭe săčeraru făkut dim lemn moale, kă pe ĭel no-l are nima altu în țara nostă — od svih stvari za poljoprivredu, koje smo sakupili po selu za muzej, najlepši je srparnik izrađen od mekog drveta, jer njega nema niko drugi u našoj zemlji ◊ a vazut ku oĭki luĭ, kum ĭasă dim kasa i — video je svojim očima kako izlazi iz njene kuće ♦ var. din [Tim.] ♦ dij. var. đin, đen [Por.][Pad.][GPek][Crn.] ♦ dij. var. dăn, dîn [Bran.][Hom.][Mlava][Mor.][Pom.][Res.][Stig][Zvizd]  [Vidi]

1268  dudă  dudă  дудиња  dudă1 (mn. duđe) [akc. dudă] (i. ž.) — (bot.) dudinja, dudov plod ◊ am adunat un śubîăr đi duđe đi rakiĭe — sakupio sam jedan čabar dudinja za rakiju [Crn.] ◊ ĭastă duauă fuarme đi duđe, albe șî ńagrĭe, miĭe măĭ mult îm plak aļi ńiagre — ima dve vrste dudinja, bele i crne, ja više volim crne [Por.] ♦ sin. ĭagudă [akc. ĭagudă] (Krepoljin) [Mlava] ∞ dud  [Vidi]

2043  față  faţă  лице  față (mn. fĭață) [akc. față] (i. ž.) — lice; prednja strana 1. (anat.) ljudsko lice ◊ fața uomuluĭ kuprinđe frunća, uoki, nasu, obrazu, gura șî barba — lice kod čoveka obuhvata čelo, oči, nos, obraz, usta i bradu ◊ kare ĭe vićaz, întuarśe fața kîtra uom, șî-ĭ tuot đeșkis în uokĭ onaj ko je hrabar, okreće lice prema čoveku, i kaže mu sve otvoreno u lice (Rudna Glava) [Por.] ◊ sî-ntuarsă ku fața kîtră mińe, șî roșî ka raku — okrenu se licem prema meni i pocrvene kao rak (Osnić) [Crn.] 2. gornja ili prednja strana predmeta ◊ puńe pîătura pi pat ku fața-n sus — stavi ponjavu na krevet sa licen na gore 3. (reljef) osunčana, prisojna strana ◊ fața ĭe pomîntu întuors kîtra suare — „faca” je zemljište okrenuto suncu (Tanda) [Por.] ◊ în față mîĭ îndată rasîarĭe kukuruḑu, kî ĭe pomîntu mîĭ kalduruos — u prisoju ranije niče kukuruz, jer je zemlja toplija (Osnić) [Crn.] 4. (prostor) lice mesta ◊ a ĭeșît în fața luokuluĭ, adunat marturi, ș-aratat k-a vorbit đ-adaverĭe — izašao je na lice mesta, okupio je svedoke, i dokazao da govori istinu (Rudna Glava) 5. (top.) šumska parcela na prisojnoj strani, označena imenom vlasnika, veličinom, ili nekim karakterističnim objektom ◊ Fața mikă (or mare) — Malo (ili veliko) prisoje ◊ Fața lu Ĭuon — Jonovo prisoje (Tanda) ◊ Fața muori — Vodenično prisoje (prisojna strana iznad vodenice) (Crnajka) 6. (za doba dana) osvit, praskozorje ◊ aĭa a fuost în față đi ḑîuă — to je bilo u osvitu dana (Blizna) ♦ up. firĭe ♦ supr. duos [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1845  fîmeļiĭe  familie  фамилија  fîmeļiĭe (mn. fîmeļiĭ) [akc. fîmeļiĭe] (i. ž.) — familija, grupa srodnika; rodbina; rođaci; porodica ◊ nu mis fîmeļiĭe ku ĭel — nisam u srodstvu sa njim ◊ fîmeļiĭe buna, fîmeļiĭe apruape — blizak rodadunat mulće fîmeļiĭ đin sat — okupio je mnogo rođaka iz sela ◊ ĭa ĭe đin fîmeļiĭa lu Trifuļeșći, ńam ku Florĭeșći — ona je izi familije Trifunovića, rod sa Florićima ◊ poļikra lu fîmeļiĭa a nuastră ĭe Urșîkańi — nadimak naše familije je Uršikani ◊ đi rău boĭerilor, a fuźit đin Rumîńiĭe ku fîmeļiĭa întrĭagă — od bojarskog zla, pobegao je iz Vlaške sa celom familijom ♦ sin. ńam, țîkă, vîăr [Por.] ♦ dij. sin. rudă [Kmp.]  [Vidi]

2330  fokuļeț  foculeţ  ватрица  fokuļeț (mn. fokuļeță) [akc. fokuļeț] (i. s.) — (demin.) vatrica, mala ili slaba vatra ◊ am adunat kîća krenguță ș-am fakut un fokuļeț, numa să nu-ngĭeț đi frig — skupio sam malo grančica i naložio jednu vatricu, samo da se ne smrznem od hladnoće ♦ var. fokiț, fokișuor [Por.] ∞ fuok   [Vidi]

4500  frațîĭe  frăție  братство  frațîĭe (mn. frațîĭ) [akc. frațîĭe](i. ž.) — bratstvo ◊ frațîĭa ĭe adunatura frațîlor, alu ńam apruape, or alu prĭaćiń buń kare traĭesk ka frațî — bratstvo je društvo braće, bliskih rođaka ili dobrih prijatelja koji žive kao braća ◊ ar fi bun tuota lumĭa să traĭaska într-o frațîĭe mare — bilo bi lepo da svi ljudi žive u jednom velikim bratstvu ◊ (zdrav.) Să fiĭe frațîĭe păn la veśiĭe! — Neka nam bratstvo traje do veka! [Por.] ∞ fraće  [Vidi]

74  furkă  furcă  рачва  furkă (mn. furś) [akc. furkă] (i. ž.) — 1. raklja, račva; račvast predmet ◊ furkă ĭe fiĭe śe śe are kuadă șî ĭe raklat la vîr — račva je bilo šta što ima dršku i rakljast vrh 2. vile, rašljasto oruđe sa dva, tri ili četiri roglja od drveta ili metala, za nabadanje sena, slame, trave i dr. ◊ furkă đi ļiemn — drvene vile ◊ furkă đi fĭer — gvozdene vile ◊ furkă ku triĭ kuarńe đi adunat la fîn — troroge vile za sakupljanje sena ◊ furkă đi tuors — preslica ♦ (augm.) furkuoń ♦ (demin.) furkuļiță   [Vidi]

2350  gargazală  gălăgie  галама  gargazală (mn. gargazălurĭ) [akc. gargazală] (i. ž.) — 1. (za zvuk) galama, larma; halabuka ◊ sa adunară tuoț, șă înśepură ku gargazală: vorbăsk șî sa zbĭară într-un glas, nu-ĭ înțaļaźe ńiś draku — skupiše se svi, i počeše sa galamom: pričaju i viču svi u jedan glas, ne može ni đavo da ih razume ♦ var. gărgazală, gîrgozală ♦ sin. larmă, zguomît [Por.] 2. (za skup) mnoštvo ljudi, masa, vreva, stiska ◊ ažuns marfă ĭepćină la dućan, șî s-a fakut o gargazală đă uamiń — sigla je jeftina roba u prodavnicu, i skupila se masa ljudi [Mlava]  [Vidi]

4728  grameźuară  grămăjoară  гомилица  grameźuară (mn. grămeźuare) [akc. grameźuară] (i. ž.) — (demin.) gomilicaadunat đi pi ļivađe petruańiļi, ș-a fakut grameźuare în șîr pi lînga ĭa, să însămńe otaru — sakupio kamenje sa livade, i napravio niz gomilica oko nje, da obeleži među ♦ var. grameźuĭkă ♦ / dem. < gramadă [Por.] ∞ gramadă  [Vidi]

4604  iskaļit  iscălit  потписивање  iskaļit1 (mn. iskaļiturĭ) [akc. iskaļit] (i. s.) — (zast.) potpisivanje, overavanje ◊ dupa rat, adunat părtizańi găzdoćińiļi la un luok, șî ĭ-a mînat gramadă la iskaļit să tuńe-n kolkuoz — posle rata, pokupili partizani gazde na jedno mesto, pa ih terali na kolektivno potpisivanje ulaska u zadrugu ◊ moșu Pau nu s-a dus la iskaļito-la, ș-a fuost o lună đi ḑîļe la-nkisuare — čiča Pau nije otišao na to potpisivanje, pa je bio mesec dana u zatvoru [Por.] ∞ iskaļi  [Vidi]

3335  klańe  claie  стог  klańe (mn. klăń) (i. ž.) — stog sena ◊ klańa sa grîmađiașće đin porkuoń đi fîn, kare sînt adunaț đin kupițaļe đi pi otkuoș — stog se sadeva od plastova sena, koji su skupljeni od naviljaka sa otkosa ◊ klańa puaće să fiĭe grîmađită đi fîn or đi paĭe — stog može biti sadeven od sena ili slame ◊ klańa grîmađită în ļemn sa kĭamă patul — stog sadenut na drvetu, zove se patul ◊ klańe sa grîmađiașće pinga țapă, kare o țîńe să nu sa strîmbe đi vînt or đi pluaĭe, șî sî nu kadă — stog se dene oko stožera, koji ga drži da se ne krivi od vetra ili kiše, i da ne padne ◊ klańa đemult sa fakut în ļivađe, șî a koluo s-a dat la uoĭ đi mînkarĭe, kî đin tuoru luor sa torît ļivađa — stog se nekad pravio na samoj livadi, i stoka se tamo ranila jer se od njihovog gnojiva đubrila livada ◊ tuota klańa fakută în ļivađe, a fuost îngrađită ku țarku, să nu puată vićiļi s-o śupă đin tuaće părțîļi — svaki stog sadenut na livadi bio je ograđen senikom, da ne može stoka da ga čupka sa svih strana ◊ la vîru klăńi sa puńe panžînu, fakut đin patru tîrșurĭ ļegaće la vîr, kare țîńe fînu să no-l zbuare vîntu — na vrhu stoga meće se lemez, napravljen od četiri grane svezane vrhovima, koji drži seno da ga ne razveje vetar ♦ var. klaĭe (Crnajka, deo Tande) [Por.] ∞ fîn  [Vidi]

6114  kređințuos  credincios  верник  kređințuos (kređințuasă) (mn. kređințuoș, kređințuasă) [akc. kređințuos] (prid.) — (rel.) vernik ◊ numa pi la ḑî marĭ sa aduna kređințuoșî pi la bisîarikă, da ș-atunśa măĭ mult babiļi veńa să ĭa moļidvă — samo se o praznicima skupaljahu vernici kod crkve, pa i tada više je baba dolazilo da uzmu svetu vodicu [Por.] ∞ kređa  [Vidi]

2849  kupițauă  căpiţă  навиљак  kupițauă (mn. kupițăļe) [akc. kupițauă ] (i. ž.) — naviljak, baglja ◊ kupițauă ĭe o bală đi fîn uskat, adunată ku furka pi otkuoș, đin kare sa faśe porkuoń — naviljak je bala osušenog sena, sakupljena vilom na otkosu, iz koje se sadeva stog ♦ var. kupițaoă (Rudna Glava) ♦ var. kopițaoă (Tanda) [Por.] ∞ kupiță  [Vidi]

6283  kușak  cușac  пречага  kușak (mn. kușakurĭ) [akc. kușak] (i. s.) — (teh.) prečaga, kosnik ◊ kușaku ĭe o scîndură îngustă în patru mukĭe, prinsă ku kuĭe dă doă prăsta blăń să ļi ļiaźe șă să ļi țînă adunaće — prečaga je uska četvrtasta letva, prikovana ekserima preko dasaka, da ih veže i drži spojene [Mlava] ♦ dij. sin. brăśinarĭ [Crn.]   [Vidi]

6056  marmur  marmur  мермер  marmur (mn.) [akc. marmur] (i. m.) — (geol.) mermer ◊ Rumîńi aĭ batrîń adunat parśaļe đe marmur numa đe fakut momuaće — stari Vlasu su skupljali komadiće mermera samo za izradu vradžbina ♦ up. marmuri [Por.]  [Vidi]

5096  măsuratu uoilor  măsuratu oilor  мерење оваца  măsuratu uoilor (sint.) — merenje ovaca prema mlečnosti ◊ măsuratu uoilor ĭe ađet kare sa țîńe în ḑîua lu Sînźuorḑ, kînd sa mulg uoiļi sî sa masură lapćiļi sî sa vadă kît lapće au uoiļi alu un baś — merenje ovaca je običaj koji se drži na Đurđevdan, kad se muzu ovce i meri mleko da se vidi koliko mleka imaju ovce jednog bačijara ◊ ađetu măsuratu uoilor sa kĭamă șî măsuratu lapćiluĭ — običaj merenja ovaca zove se još i merenje mleka ◊ dupa kare kît lapće a muls, sa rînduĭe kîće ḑîļe un baś o să mulgă uoiļi lu tuoț kare s-a adunat la o baśiĭe — prema količini izmuženog mleka, određuje se koliko će dana jedan bačijar musti ovce svih koji su se skupili u bačiju ◊ kare kît lapće a măsurat, s-a-nsamnat pi rabuș — ko je kolio mleka izmerio, beležilo se na rabošu [Por.] ∞ măsura  [Vidi]

5609  mulțîmĭe  mulțime  мноштво  mulțîmĭe (mn. mulțîmĭ) [akc. mulțîmĭe] (i. ž.) — mnoštvo, množina ◊ s-a adunat o mulțîmĭe đi inș, ka kînd žuakă ursu — skupilo se mnoštvo ljudi, kao kad igra mečka ◊ kînd vuorba arată śuava măĭ mult đi unu, ḑîśem kă ĭe vuourba-ĭa în mulțîmĭe — kad reč označava nešto više od jednog, kažemo da je ta reč u množini ♦ var. mulțîme ♦ supr. sîngurimĭe [Por.] ∞ mult  [Vidi]

3445  Ńemțîĭe  Nemţie  Немачка  Ńemțîĭe (mn. Ńemțîĭ) [akc. Ńemțîĭe] (i. ž.) — Nemačka ◊ Ńemțîĭa ĭe mare țară, da ńamțî sînt lumĭe tare vrĭańikă — Nemačka je velika zemlja, a Nemci su jako vredni ljudi ◊ pănă đi kurînd a fuost duauă Ńemțîĭ, șî ĭaļe s-a adunat, ș-akuma ĭe numa una — do skoro su bile dve Nemačke, i one su se ujedinile, i sada je samo jedna [Por.] ∞ ńamț  [Vidi]

6546  ńićeḑî  netezi  поравнати  ńićeḑî (ĭuo ńićeḑăsk, ĭel ńićeḑîașće)(gl. p. ref.) — poravnati, glačati ◊ s-a adunat veśińi să ńićeḑaskă drumu pintra gardurĭ, kă așa la spart apa đi nu sa măĭ puaće treśa ńiś pi piśuare — skupile se komšije da poravnaju put između ograda, jer ga je tako razrovala voda da si više ni pešice ne može ići [Por.] ∞ ńaćid  [Vidi]

5054  oraș  oraș  варош  oraș (mn. orașă) [akc. oraș] (i. m.) — varoš, administrativni centar ◊ oraș ĭe luok unđe ĭe șađarĭa lu žîndarĭ ș-alu sud, șă unđe ĭastă dugăĭ marĭ șă unđe s-a țîńe piĭaț mare — varoš je mesto gde je sedište žandara i suda, gde ima velikih trgovina i gde se održava velika pijaca ◊ orașu a kuprins măĭ mulće saće đintr-un țînut, șî țînuto-la s-a kĭemat srez — varoš je obuhvatala više sela u jednoj oblasti, i ta oblast se zvala srez ◊ orașu lu Poreśa mult a fuost Milanovțu, ș-akuma lumĭa a batrînă îĭ ḑîśe ’oraș’ — porečka varoš dugo je bio Donji Milanovac, i sada ga stariji ljudi zovu varoš ◊ oraș sa ḑiśe șî la tot luok măĭ mare, ku kăș măĭ mulće șă adunaće la un luok, unđe lumĭa nu traĭașće đin oĭariĭe or đin munćit la pomînt, numa au vro službă — varoš se zove i svako veće mesto, sa mnogo kuća zbijenih na jednom mestu, gde ljudi ne žive od stočarstva ili zemljoradnje, nego imaju neku službu ◊ oraș ĭe sat mare, în kare traĭesk duomń marĭ alu kuĭ muĭerĭ nu lukră ńimika — varoš je veliko selo u kome živi velika gospoda čije žene ne rade ništa [Por.]   [Vidi]

4904  paĭ  pai  сламка  paĭ (mn. paĭe) [akc. paĭ] (i. s.) — (bot.) slamka; (u mn.) slamaadunat la fîn ku grĭebla, șî n-a lasat ńiś un paĭ dupa iĭ — sakupljali su seno grabuljom, i nisu ostavljali ni slamku iza sebe ◊ pîkurari prinđa dauń, ļi baga paĭ în kur șî-ĭ slubaḑa sî zbuare ku paĭo-la — čobani su hvatali obade, nabijali ih na slamku i puštali ih da lete sa tom slamkom ◊ supțîre ka paĭu — tanko kao slamka ◊ ușuor ka paĭu — lagano ko slamka [Por.]  [Vidi]

3252  păĭtașî  păitași  удружити се  păĭtașî (ĭuo ma păĭtașăsk, ĭel sa păĭtașîașće) [akc. păĭtașî] (gl. p. ref.) — udružiti se, stvorati grupu ◊ muĭeriļi sa păĭtașîăsk, să-l kînće pĭ-al muort la îngropamînt — žene se udružuju, da opevaju pokojnika na sahrani ◊ bun ĭe kî kopiĭi nuoștri sa păĭtașîăsk, ama să nu fakă vrun rău — dobro je što se naša deca druže, samo da ne naprave neko zlo ♦ sin. aduna, înpreuna [Bran.] ∞ păĭtaș  [Vidi]

23  pîtpalak  pitpalac  препелица  pîtpalak1 (mn. pîtpalaś) [akc. pîtpalak] (i. m.) — (ornit.) (onomat.) prepelica (Coturnix communis) ◊ pîtpalaku fuźe pin ļivađe, n-o-l prinḑ fara pușkă — prepelica beži po livadi, ne možeš je uloviti bez puške [GPek] ◊ pîtpalaku ĭe o pasîrĭe mikă, sa kuĭbarĭaḑă prăn ļiveḑ — prepelica je mala ptica, gnezdi se po livadama (Boljetin) ◊ đemult s-a adunat uauļi lu pîtpalak, a fuost ļak đi ńiskaĭ buaļe kopilarĭeșć — nekad su se skupljala prepeličina jaja, bila su lek za neke dečje bolesti (Tanda) ♦ sin. potrńiśe [Por.] ♦ dij. var. piptălakă (Mala Kamenica) [Dun.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4324  primeḑî  îngrădi  преградити  primeḑî (ĭuo primeḑăsk, ĭel primeḑașće) [akc. primeḑî] (gl. p. ref.) — (tehn.) pregraditi ◊ s-a adunat rîndașî la muară să primeḑaskă ĭaruga șî să fakă ĭaz — sakupili su se pomeljari da pregrade jarugu i naprave jaz ◊ pănă ĭe apa mikă, ogașu sa primeḑîașće ļesńe — dok je mala voda, potok se pregrađuje lako [Por.] ∞ primĭeḑ  [Vidi]

6227  sakuļeț  săculeț  џакчић  sakuļeț (mn. sakuļață) [akc. sakuļeț] (i. s.) —(demin.) džakčić ◊ sakuļeț ĭe sak mik — džakčić je mali džak ◊ abĭa adunat un sakuļeț đi grîu, să aĭbă đi samînță — jedva je sakupio džakčić žita, da ima za seme [Por.] ∞ sak  [Vidi]

3016  skuoĭkă  scoică  шкољка  skuoĭkă (mn. skuoĭś) [akc. skuoĭkă] (i. ž.) — (zool.) školjka (Unio) ◊ (vet.) kînd vaka s-a bolnavit đi întrokĭat, aĭ batrîń adunat skuoĭś șî ļ-a batut marunt, șî ļ-a suflat la vakă în uokĭ — kada bi kravi obolele oči, stari su skupljali školjke, tucali ih sitno, i duvali kravi u oči [Por.]   [Vidi]

4688  snopi  snopi  снопити  snopi (ĭuo snopĭesk, ĭel snopĭașće) [akc. snopi] (gl. p. ref.) — 1. snopiti, praviti snopove ◊ s-a dus sîngur să snopĭaskă grîu, kî nuĭe mult — otišao je sam da snopi žito, jer ga nema mnogo 2. sitniti, komadati, kasapiti ◊ n-avut satară, ș-a snopit karńa ku sakurĭa — nije imao sataru, pa je kasapio meso sekirom 3. (fig.) iskasapiti, poseći ◊ đi mulće uorĭ, turśi a tunat în lumĭe adunată la vro visaļiĭe, ș-a snopit pi tuoț kare n-ažuns să fugă — više puta su Turci upadali u skupove ljudi koji su bili okupljeni na veseljima, i iskasapili sve koji nisu stigli da pobegnu [Por.] ∞ snuop  [Vidi]

4611  spînḑurat  spânzurat  вешање  spînḑurat1 (mn. spînḑuraturĭ) [akc. spînḑurat] (i. s.) — vešanje ◊ flokańi adunat lumĭa la spînḑuratu lu un părtizan, nu sa va spumînta kumva, șî sî sa stokńaskă đi la Titu — četnici su okupili ljude da gledaju vešanje jednog partizana, ne bi li se nekako uplašili i odstupili od Tita [Por.] ∞ spînḑura  [Vidi]

4846  sprînžî  sprânji  разбацити  sprînžî (ĭuo sprînžăsk, ĭel sprînžașće) [akc. sprînžî] (gl. p. ref.) — razbaciti, rasturiti ◊ vîntu a sprînžît paiļi în tuaće părțîļi — vetar je razbacio slamu na sve strane ◊ lumĭa la zavĭećină fu adunată în mižluoku satuluĭ, ama kînd đață un ploĭuoń, îĭ sa sprîńžîră ka skalușî kare unđe putu — ljudi na zavetini behu okupljeni u centru sela, ali kad udari pļusak, oni se rasturiše ko skakavci kud koji [Por.]  [Vidi]

4774  spulburat  spulberat  развејан  spulburat (spulburată) (mn. spulburaț, spulburaće) [akc. spulburat] (prid.) — razvejan, oduvan ◊ paĭiļi trăbe adunaće măĭ đi kurînd, kă dakă ramîn spulburaće pi kîmp, are să putraḑaskă — slamu treba što skorije sakupiti, jer ako ostane razvajana po polju, ima da istruli ◊ poćaka pista śuakă ĭe strîbatută, kă zapada ĭe đ-arîndu spulburată đi vînto-sta đ-astanuapće — staza preko brda je prohodna, jer je sneg svuda oduvan od ovog noćašnjeg vetra [Por.] ∞ spulbura   [Vidi]

3577  strungarĭață  strungăreaţă  сирница  strungarĭață (mn. strungarĭeță) [akc. strungarĭață] (i. ž.) — (zast.) sirnica ◊ strungarĭață a fuost o vadră đe doăḑăś đe oka, în kare la baśiĭe s-a adunat brînḑa — sirnica je bilo vedro od dvadeset oka, u koje se na bačiji skupljao sir [GPek] ∞ strungă  [Vidi]

3592  śubăr  ciubăr  чабар  śubăr (mn. śubĭară) [akc. śubăr] (i. s.) — čabar ◊ śubăr ĭe vas đi duoź đi ļemn, đi adunat brînḑă la baśiĭe — čabar je sud od drvenih doga, za skupljanje sira na bačiji [Por.]  [Vidi]

5314  taĭfă  taifă  група  taĭfă (mn. taĭfe) [akc. taĭfă] (i. ž.) — grupa ◊ taĭfă s-a kĭamă un numîr đi inș, adunaț pi-nga vrun lukru adîns — tajfa je grupa ljudi, okupljena oko nekog određenog posla ◊ taĭfe oțășć — hajdučke družine ◊ taĭfa bandașîlor — duvački orkestar ◊ taĭfă đi inș — grupa ljudi [Por.]  [Vidi]

3459  taļir  taler  талир  taļir (mn. taļirĭ) [akc. taļir] (i. m.) — (mon.) talir ◊ taļiru a fuost ban đi arźint, ku kapu lu Mariĭa Tereziĭa pi față — talir je bio srebrni novac sa likom Marije Terezije na aversu ◊ kare avut fĭaće marĭ, adunat taļirĭ șî ļ-a dat să-ĭ puarće la gît pi salbă kînd a ĭeșît în sat pi la vro visaļiĭe — ko je imao ćerke udavače, skupljao je talire i davao im da ih nose na niski oko vrata kada su izlazile u selo na neku svetkovinu [GPek] ∞ ban  [Vidi]

5341  urk  goană  хајка  urk (mn. urkurĭ ?) [akc. urk] (i. s.) — (zast.) hajka ◊ kînd în ĭarńe grĭaļe lupi sar fi momit la strunź, vînatuori s-ar fi adunat ș-ar fi fakut urk dupa iĭ — kad bi se zbog teških zima vukovi navadili na torove, lovci bi se skupljali i organizovali bi hajku na njih ♦ sin. vînat [Por.]  [Vidi]

1000  vorbarĭ  vorbari  речник  vorbarĭ (mn. vorbarĭе) [akc. vorbаrĭ] (i. m.) — rečnik ◊ vorbarĭu nuostru a adunat o miĭe đi vuorbĭe numa la „a” șî la „b” — naš rečnik je sakupio hiljadu reči samo na slovo „a” i „b” [Por.] ∞ vorbi  [Vidi]

2013  vorbituorĭ  vorbitor  говорник  vorbituorĭ2 (mn. vorbituorĭ) [akc. vorbituorĭ] (i. m.) — govornik ◊ s-a adunat o granadă đi vorbituorĭ, șî tuoț vorbĭesk într-un glas, ńiś draku nu-ĭ înțaļiaźe — skupila se gomila govornika i svi pričaju u jedan glas, ni đavo ih ne razume ◊ vorbituorĭ kîț vrĭeĭ, da lukratuorĭ nuĭe ńiś unu — govornika koliko hoćeš, a radnika nema ni jednog [Por.] ∞ vorbi  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź