Reč đemult - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
3511  đemult  demult  давно  đemult [akc. đemult] (pril.) — davno, odavno ◊ aĭa a fuost đemult, ńima ńiś nu măĭ țîńe minće — to je bilo davno, niko više i ne pamti ◊ (komp.) đemult, măĭ đemult, șî măĭ đemultdavno, davnije, još davnije [Por.] ♦ dij. var. đimult [Crn.] ♦ dij. var. dămult [Hom.][Mlava][Mor.][Pom.][Res.][Stig][Zvizd][Vidi]

Reč đemult u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
646  akupa  ocupa  заокупљати (се)  akupa (ĭuo ma akup, ĭel sa akupe) [akc. akupa] (gl. p. ref.) — zaokupljati (se), zauzimati (se), zanimati (se) ◊ nakazu akupe gîndurļi nuaștre — problem zaokuplja naše misli ◊ puork, akupi luoku mĭeu — svinja, zauze mi mesto [Crn.] ◊ nu l-am vaḑut đemult, ku śe sa va akupa ĭel akuma, nu șću — nisam ga video odavno, čime li se on sada zanima, ne znam [Por.]   [Vidi]

1824  aļiaźire  alegere  избор  aļiaźire (mn. aļiaźirĭ) [akc. aļiaźirĭe] (i. ž.) — 1. izbor, selekcija ◊ nu kapiț ńimika dakă-n traĭ așćeț vro aļaźire mare, aĭa śe-ț dă dumńiḑîu, aĭa țî — ne dobijaš ništa ako u životu očekuješ neki veliki izbor, to što ti da bog, to ti je 2. (polit.) (ret.) izboriđemult am ĭeșît la glasańe, d-akumă ažuns ńiskaĭ aļiaźirĭ, śkă „demokratija”, aļieź pi kare vrĭeĭ, da kînd kaț, vĭeḑ kî puoț numa pi draku să-l aļeź — nekada smo izlazili na glasanje, a sada su stigli nekakvi izbori, vele „demokrațîĭa”, biraš koga hoćeš, a kod pogledaš, vidiš da možeš samo đavola da izabereš [Por.] ♦ dij. var. aļeźarĭe [Crn.] ∞ aļeźa  [Vidi]

3542  Anol nou  Anul Nou  Нова година  Anol nou [akc. Anol nou] (sint.) — (kal.) Nova godina ◊ Anol nou ĭe ḑîua đintîń pi kîļindarĭ ku kare înśape sî sa sokoćiaskă anu — Nova godina je prvi dan u kalendaru kojim počinje da se računa godinađemult ḑîua kare a sîrbatorito aĭ nuoștri ka anol nou, a kaḑut la Sînvasîĭ — nekada dan koji su naši slavili kao novu godinu, padao je na Svetog Vasilija [Por.] ∞ an   [Vidi]

3133  ar  ar1  ар  ar1 (mn. arĭ) [akc. ar] (i. m.) — ar, mera za površinu zemljišta ◊ aru nuĭe masură batrînă đi pomînt — ar nije stara mera za površinu zemljištađemult pomînt sa mîsurat ku ḑîua đi arat, da ļivađa ku ḑîua đi kosît — nekada se zemlja merila danom oranja, a livada danom košenja [Por.]  [Vidi]

229  argasî  argăsi  штавити  argasî (ĭuo argasîăsk, ĭel argasîașće) [akc. argasî] (gl. p.) — (zast.) (erg.) štaviti, obrađivati kožuđemult la nuoĭ în sat nu sa măĭ argasîăsk pĭeiļi — odavno se kod nas u selu više ne štave kože [Por.]   [Vidi]

108  avļiĭe  avlie  авлија  avļiĭe (mn. avļiĭ) [akc. avļiĭe] (i. ž.) — avlija, dvorište ◊ la loko-l batrîn, unđe ń-a fuost kasa, am avut măĭ mare avļiĭe — na starom mestu, gde nam je bila kuća, imali smo veće dvorište ♦ sin. traușă, pîrvaļiĭe, prîvaļiĭe, obuor ◊ avļiĭa îngrađită s-a kĭemat șî la nuoĭ đemult obuor, ș-a fuost obuoru kășî, oboru puorśilor, obuoru vićilor — ograđeno dvorište se i kod nas nekada zvalo obor, pa je bio kućni obor, obor svinjca, stočni obor [Por.] ♦ dij. sin. bătătură (Samarinovac, Prahovo) [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

947  bļezńit  bleojdit  забленут  bļezńit (bļezńită) (mn. bļezńiț, bļezńiće) [akc. bļezńit] (prid.) — zablenut, zabuljen, tupo zagledan u nešto ili nekog ◊ stă-n mižluoku koļibi, ku uoki bļezńiț în vatra fuokuluĭ, da fuoku-n vatră s-a stîns đemultstoji na sred kolibe, zablenut u ognjište, a vatra na ognjištu ugasila se davno [Por.] ∞ bļezńi  [Vidi]

1529  boboloșa  boboloșa ?  заоблити се  boboloșa (ĭuo ma boboloșîăḑ, ĭel sa boboloșîaḑă) [akc. boboloșa] (gl. p. ref.) — zaobliti se, dobijati obao oblik; naticati, narastati; gojiti se; debljatiđemult vînatuori a taĭat ku fuarfiśiļi žuorḑ đi plumb, șî a boboloșat drîmiĭiļi pi țîăst — nekada su lovci sekli makazama olovo na trake, i pravili dramlije tako što su ih zaobljavali valjanjem po vršniku ♦ var. ĭuo ma boboloșîăsk, ĭel sa boboloșîașće (Gornjane) [Por.]   [Vidi]

993  boćeḑ  botez  крштење  boćeḑ (mn. boćeḑurĭ) [akc. boćeḑ] (i. m.) — (rel.) krštenje a. nadavanje imena ◊ la boćeḑ našu puńe numiļi la kopil — na krštenju kum daje detetu ime b. crkveni obred koji se vrši nad osobom pri stupanju u hrišćansku veruđemult boćeḑ în bisîarikă, ku puopa, a fakut numa aĭ gîzdoćiń — nekada, krštenje u crkvi, sa popom, obavljalui su samo bogataši [Por.] ∞ bućeḑa  [Vidi]

400  brukă  brucă  шиљак  brukă (mn. bruś) [akc. brukă] (i. ž.) — (tehn.) 1. šiljak, zašiljen drveni ili metalni predmet, koji se koristi za bušenje rupa; probojac ◊ în trîabe o brukă sî strapung gaura la kurauă — treba mi šilo da izbušim rupu na kaišu ◊ ku brukă đi ļiemn să fak gîăurļi la opinś — drvenim šilom buše se rupe na opancima 2. sadiljka, zašiljen štap koji se koristi za sađenje povrća ◊ muĭarĭa đemult a pus piparka șî varḑa ku bruka, da an ku sapaļiga — žena je ranije sadila papriku i kupus sadiljkom, a prošle godine motičicom ◊ đi vrodată șî kukuruḑu s-a pus ku bruka — nekada je i kukuruz sejan sadiljkom 3. šilo, majstorska alatka koja se koristi u opančarskom i saračkom zanatu ◊ maĭsturi au mulće suarće đi bruś — majstori imaju razne vrste šila 3. drveni šiljak ili veterinarski pribor, trokar, za probadanje trbuha kod preživara ◊ kînd să unfla vaka đi deteļină, trîăbe ku bruka sî-ĭ să înpungă burta đi parća stîngă — kad se krava prejede deteline, treba da joj se šiljkom probode trbuh sa leve strane [Crn.] 3. (antr.) Brukă, poļikra-n Arnaglaua — Bruka, nadimak u Rudnoj Glavi ◊ la Ĭanku Brukă ĭ-a dat așa poļikră, k-avut narau să „bruśaskă”, să-nvîre nasu șî unđe trîabe, șî unđe nu trîabe — Janko „Bruka” je dobio ovaj nadimak jer je voleo da „buška”, da zabada nos i gde treba i gde ne treba ♦ (demin.) brukiță ♦ (augm.) brukuoń 6. stožer ◊ în Tanda klaĭa să grîmađașće pi brukă — u Tandi plast se dene oko stožera [Por.]   [Vidi]

853  Buambă  boambă  Бобови  Buambă [akc. Buambă] (antr.) — Bobovi, vlaški nadimak jedne izumrle familije u crnorečkom selu Mali Izvor, po čoveku čiji je nadimak bio „boamba” ◊ Ĭovana lu Buambă a murit đemultJovana Bobova umrla je odavno ◊ đin aĭ-lu Buambă nu ma-ĭastă ńima-n Izvuoro-l Mik — od Bobovih više nema nikog u Malom Izvoru ♦ / boambă — (zast.) bob, zrno [Crn.]   [Vidi]

540  burik  buric  пупак  burik (mn. burikurĭ) [akc. burik] (i. s.) — 1. (anat.) pupak, deo stomaka; pupčana vrpca ◊ kopilu kînd să fače i-să taĭe buriku, și să ļagă — kad se dete rodi, pupak mu se odseče, i uveže ◊ la noĭ buriku să păstrează, așa ĭe običaĭu — kod nas se pupčana vrpca čuva, takav je običaj [Kmp.] ◊ đemult, aĭ batrîń în Porĭeśa, a taĭat buriku pi rastău — nekada, stari Porečai su sekli pupak na palici jarma [Por.] 2. (anat.) vrh čovekovog prsta, jagodica ◊ buriku ďeșťuluĭ — jagodica prsta [Kmp.] ◊ atîta źier a fuist, đi mi s-a îngĭețat buriku źeĭśtuluĭ — toliki mraz je bio da su mi se zaledila jagodica prsta [Por.] 3. (pedološki) kvalitetna zemlja ◊ akolo ĭe buriku pomîntuluĭ — tamo je najplodnija zemlja [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

603  burtanuos  burtos  трбушаст  burtanuos (burtanuasă) (mn. burtanuoș, burtanuosă) [akc. burtanuos] (prid.) — 1. trbušast, sa velikim trbuhom ◊ burtanuos ĭe uom ku burta mare — trbušast je čovek sa velikim stomakom ◊ uamiń burtanuoș đemult n-a fuost mulț, kî tuoț a fomit, ș-a fuost uskaț — trbušastih ljudi je nekada bilo malo, jer su svi gladovali, i bili mršavi 2. obao, zaobljen, izbočen ◊ baluonu đi apă ĭe burtanuos, da kila nu — balon za vodu je trbušast, a flaša nije ♦ sin. tîrbanuos [Por.] ∞ burtă  [Vidi]

3304  Busuĭuaka  Busuioaca  Босиљка  Busuĭuaka [akc. Busuĭuaka] (i. ž.) — (antr.) (zast.) Bosiljka, žensko lično ime ◊ dupa buĭađe busuĭuok, đemult la mulće fĭaće nașî a dat nume Busuĭaka — prema biljci bosiljka, nekada su mnogim devojčicama kumovi davali imena Bosiljka ♦ up. Bosîlka [Por.] ∞ busuĭuok  [Vidi]

3378  buș  cocoloș  грудва  buș2 (mn. bușă) [akc. buș] (i. s.) — 1. grudva valjanog snega ◊ bușu ĭe kokoluoș mare đe zapadă muaļe, kare sa faśe kînd sa ĭa kokoluoș mik șă sa tîvaļeașće đin vîru śuośi-n vaļe, șî ĭel krĭașće boznakît, adunînd pi drum zapadă ļipiśuasă — buš je velika grudva mekog snega, koja nastaje kada se uzme mala grudva i valja se s vrha brda na dole, i naraste bogzna koliko, skupljajući usput lepljivi sneg ◊ fînkă dupa buș ramîńe luoku đizgoļit, đemult așa s-a kurațat ļivĭeḑîļi đe zapadă, đi sî puată uoĭļi să ažungă la ĭarbă, înga pănă nu sa topĭașće zapada — pošto iza „buša” ostaje ogoljen teren, nekada su se tako čistile livade od snega, da bi ovce mogle da dođu do trave još dok se sneg ne otopi 2. komad, odlomak neke materije ◊ a dus la muoș koźa mare buș đi ĭaskă — doneo je dedi poveći komad truda ♦ up. kokoluoș [Por.]  [Vidi]

668  butuarkă  butoarcă  дупља  butuarkă (mn. butuorś) [akc. butuarkă] (i. ž.) — duplja, šuplje stablo; stablo sa dupljom koja je nastala truljenjem drveta ◊ a pitulat bańi în butuarkă — sakrio je pare u šupljem stablu [Hom.] ◊ (ver.) în butuarkă traĭașće zmău ku zmauaĭka-luĭ — u duplji stabla živi zmaj sa svojom zmajevicomđemult s-a pĭerdut golîmbi ś-a trait pin butuorś — odavno su nestali golubovi koji su živeli po dupljama [Por.]   [Vidi]

567  butuoń  butoi  буре  butuoń (mn. butuańe) [akc. butuoń] (i. m.) — 1. bure, sud napravljen od drvenih duga, koji služi za čuvanje pića ◊ butuoń đi vin — bure za vino ◊ butuoń đi rakiu — bure za rakiju 2. cilindar koji vodu iz jaza usmerava na vodenično kolo ◊ butuońu muori — badanj, vodenično bure ♦ var. butuoĭ (Valakonje, Savinac, Lubnica, Gamzigrad, Zlot) [Crn.] ◊ butuońu muori rumîńi đemult a fakut đin butuarkă, lungă pista șasă-șapće pașurĭ, șă îngustă la vîr — badanj su Vlasi nekada izrađivali od šupljeg debla, dužine preko šest-sedam koraka, i suženog pri vrhu ◊ butuarka taĭată đi butuoń s-a ars bińe pi đinuntru, ku fuok đi tîrș uskaț — šuplje drvo isečeno za badanj, paljeno je s unutrašnje strane vatrom od suvaraka ◊ în vîru butuońuluĭ a-nțapat un fĭeļ đi gaļiată kare sa kĭame śutură — na uži kraj badnja nabijala se vrsta cipuna koja se zove kablina ◊ śutura avut gaură la masură, da în ĭa sa bagat gaļeț măĭ strîmće or măĭ larź, pi kum a fuost apa đi tare — kablina je imala otvor po meri, a u nju se nabijali cipuni različitih otvora, prema tome koliko je voda bila jaka [Por.] ♦ dij. var. butoĭ [Kmp.]   [Vidi]

480  țîțînă  ţâţână  шарка  țîțînă (mn. țîțîń) [akc. țîțînă] (i. ž.) — šarka na vratima ◊ đață ku kraku, șî skuasă ușa đin țîțînă — udario je nogom i izbio je vrata iz šarki ◊ (rel.) đemult, kînd s-a-nkinat lumĭa la prazńik, s-a-nkinat în kuot, dupa ușă, întuorș kîtra țîțînă — nekada, kada su ljudi metanisali na slavi, metanisali su u ćošku, iza vrata, okrenuti ka šarkama [Por.] ∞ baglamă  [Vidi]

1035  țînțarĭ  ţânţar  Цинцарин  țînțarĭ (mn. țînțarĭ) [akc. țînțarĭ] (i. m.) — Cincarin, nadimak za ljude armanskog porekla ◊ la nuoĭ đemult a veńit în sat triĭ fraț, țînțarĭ, a fuost marĭ ńigustuorĭ; ĭastă đin țîka-luor ș-akuma vro duauă-triĭ kăș — kod nas u selo davno su došla tri brata, Cincarina, bili su veliki trgovci; ima i danas od njihove loze dve-tri kuće [Por.]   [Vidi]

1522  Dobriță  Dobriţă  Добрица  Dobriță [akc. Dobriță] (i. m.) — (antr.) Dobrica, l.i. srpskog porekla, demin. od prid. dobro ◊ nume Dobriță la rumîń a fuost șî đemult, da ĭastă ș-akuma — ime Dobrica bilo je kod Vlaha i nekada, a ima ga i sada ◊ firu lu uom ku nume Dobriță sa kĭamă Dobrițuońi, or Dobrițańi, da pi sîrbĭașće Dobricanović — potomci čoveka po imenu Dobrica zovu se Dobriconi ili Dobricani, a na srpskom su Dobricanović [Por.]  [Vidi]

5822  durdulău  durduliu  гојазан  durdulău (durdulăĭe) (mn. durdulăĭ, durdulăĭe) [akc. durdulău] (prid.) — gojazan, debeođemult n-aĭ vaḑut uom gras, d-akuma șă kopiĭi gata tuoț sînt durdulăĭ — nekad nisi mogao videti gojaznog čoveka, a sada su gotovo sva deca gojazna [Por.]  [Vidi]

3424  đeșfațat  desfătat  угледан  đeșfațat (đeșfațată) (mn. đeșfațaț, đeșfațaće) [akc. đeșfațat] (prid.) — (zast.) ugledan, častan, pošten ◊ kasa lor ĭe în satu nuostru đemult kunoskută ka o kasă omeńită șă tare đeșfațată — njihova kuća je u našem selu odavno poznata kao časna i veoma ugledna [Por.] ∞ đeșfațare  [Vidi]

1462  đimult  demult  давно  đimult [akc. đimult] (pril.) — davno, nekad; mnogo vremena unazad ◊ đimult lumĭa a trait în borđeĭ — nekada su ljudi živeli u zemunici ♦ / điod + multmnogo [Crn.] ◊ đimult, măĭ đimult, șî măĭ đimult — (komp.) davno, davnije, najdavnije ♦ var. đemult [Por.]   [Vidi]

1718  đirĭept  drept  прав  đirĭept (đirĭaptă) (mn. đirĭepț, đirĭapće) [akc. đirĭept] (prid.) — 1. (za pravac) prav, direktan ◊ ļiemnu krĭașće đirĭept în sus — drvo raste pravo na gore ◊ țî sa uĭtă đirĭept în uokĭ, șî minće — gleda te pravo u oči, i laže ◊ s-a đisparțît, unu s-a dus đirĭept la kasă, da alalalt s-a dus în padure — rastali su se, jedan je otišao pravo kući, a drugi je otišao u šumu 2. (za pravo) nasledan, koji polaže pravo na nasleđe ◊ fĭaćiļi đemult n-avut đirĭept pi moșîĭe — devojke nekada nisu imale pravo na nasleđe imovine 3. (za moral) ispravan, pravedan, istinoljubiv ◊ uom đirĭept ku tuot — čovek ispravan u svemu ◊ nu kat alta ńimik đi la ćińe la sud, numa să spuń aĭa śi ĭe đirĭept — ne tražim ništa drugo od tebe na sudu, nego da kažeš ono što je pravo ♦ supr. strîmb [Por.] ∞ înđirĭepta   [Vidi]

2256  feruankă  firang  завеса  feruankă (mn. feruanke) [akc. feruankă] (i. ž.) — zavesađemult n-a fuost ferĭeșć la borđiĭe, đ-aĭa aĭ nuoștri n-așćut đi feruanke — na burdeljima nije bilo prozora, pa zato naši stari nisu znali za zavese ♦ var. firuangă (Tanda) [Por.]  [Vidi]

2309  fĭes  fes  фес  fĭes (mn. fĭesurĭ) [akc. fĭes] (i. s.) — fes, vrsta ženskog oglavljađemult rar a fuost kîrpĭe șî muĭeriļi vara a mĭers ku kapu guol; pîăru l-adunat în muoț la vîru kapiluĭ, șî pista ĭel a pus fĭesu — nekada su marame bile retke i žene su išle gologlave; kosu su skupljale u ćubu na vrh glave, i preko nje stavljale fes ◊ fĭesu muĭeriļi a-npļećit ku kukița đin ață đi mosuor, kumparată đi la dugaĭe — fes su žene plele kukicom od konca sa kalema, kupljenog u prodavnici [Por.]  [Vidi]

6206  flakău  flăcău  бећар  flakău (mn. flakăĭ) [akc. flakău] (i. m.) — (izob.) bećar, momak ◊ ka pin vis, țîńem minće kî đemult s-a kîntat pi la visaļiĭ: „Aĭ la uară, măĭ flakăĭ!” — kao kroz san, sećamo se da se nekad na igrankama pevalo: „Haj u kolo, bećarine!” ♦ sin. baĭat, bekĭar [Por.]  [Vidi]

2290  fluĭeraș  fluieraș  фрулаш  fluĭeraș (mn. fluĭeraș) [akc. fluĭeraș] (i. m.) — (muz.) frulaš, svirač na fruliđemult a fuost mulț fluĭeraș, akuma s-a rarit — nekada je bilo mnogo frulaša, sada su se proredili [Por.] ∞ fluir  [Vidi]

3311  fofĭaḑă  fofeze  крило  fofĭaḑă (mn. fofĭeḑ) [akc. fofĭaḑă] (i. ž.) — 1. (tehn.) krilo vrteške ◊ kînd sa faśe trăkăĭtuarĭa în luok să spomînće păsîrļi, măĭ întîń iĭ sa faśe vîrćańița ku doă fofĭaḑă — kad se pravi trakalica u njivi da plaši ptice, prvo se pravi vrteška sa dva krila ◊ fofĭaḑîļi la trăkătuare-s pusă-n kostîș ka śuoiļi la muară, să prindă bataĭa vîntuluļ kum prind śuoiļi vîžuoĭu api đin butuońu muori — krila trakalice postavljene se ukoso kao kašike na vodenici, da uhvate udar vetra kao što kašike hvataju mlaz vode iz vodeničnog bureta (Tanda) [Por.] 2. (anat.) usmine vagine ◊ dar așa fuost đe đemult, or ĭe bažuokură đe kurînd, nu șću, ama đe kînd mis ĭuo kopilandru, la nuoĭ fofĭaḑă sa ḑîśe șî la buḑîļi pižđi — da li je tako bilo od davnina, ili je neka skorašnja šala, ne znam, ali otkako sam se ja zamomčio, kod nas se „fofjadza” kaže i za pičkine usmine (Topla) [Crn.]   [Vidi]

2456  fuolśa  foltea  трбоња  fuolśa (mn. fuolś) [akc. fuolśa] (i. m.) — (anat.) trbonja, škembonjađemult rar a fuost fuolśe pin sat, kă s-a lukrat mult, da mînkarĭa a fuost slabă — nekada je bilo malo trbonja po selu, jer se radilo mnogo, a hrana je bila slaba ♦ sin. burća ♦ / (augm.) < fuaļemeh, mešina [Por.] ∞ fuaļe  [Vidi]

1713  furkuļiță  furculiţă  виљушка  furkuļiță (mn. furkuļiț) [akc. furkuļiță] — viljuška, pribor za jelođemult n-a fuost furkuļiță la masă, lumĭa a luvat ku mîna — nekada nije bilo viljušaka za sofrom, ljudi su se služili rukom ♦ / (demin.) < furkă [Por.] ∞ furkă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3276  gaćit  gătit  завршен  gaćit (gaćită) (mn. gaćiț, gaćiće) [akc. gaćit] (prid.) — 1. (o poslu) završen, svršen; gotov ◊ ăl așćată lukru gaćit — čeka ga svršen posao 2. (o jelu) zgotovljeno, skuvano, zaprženo ◊ mînkarĭa a fuost đemult gaćită, ama ĭel n-a veńit la vrĭame, șî mînkarĭa s-a raśit — jelo je odavno bilo zgotovljeno, ali on nije došao na vreme, pa se jelo ohladilo [Por.] ♦ dij. var. gatat (Manastirica, Mlava) [Mlava] ♦ sup. ńigaćit, ńidogaćit [Por.] ∞ gata  [Vidi]

2649  gindă  ghindă  жир  gindă (mn. ginḑ) [akc. gindă] (i. ž.) — (bot.) žir ◊ gindă au gorunu, śaruońu, fagu — žir imaju hrast, cer, bukvađemult s-a mînat puorśi în padure la munće, sî sa arańiaskă ku gindă — nekada su se svinje terale u šumu na planini, da se hrane žirom ♦ sin. žîr ♦ up. gorun, fag, śaruoń [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2651  ginđi  gândi  мислити  ginđi (ĭuo ginđesk, ĭel ginđașće) [akc. ginđi] (gl. p. ref.) — (psih.) 1. misliti, razmišljati ◊ nu ginđi kî ĭe lukru-șală — nemoj misliti da je šala ◊ ma ginđesk ĭo đemult să-ț spun — mislim se ja odavno da ti kažem ◊ a ginđit bun, numa a fakut opaśit — mislio je dobro, ali je uradio naopako 2. premišljati, dvoumiti se ◊ nu ći măĭ ginđi, kă ḑîļiļi trĭek șî mîńe o sî fiĭe amînat — nemoj se više premišljati, jer dani prolazi pa će sutra biti kasno [Por.] ∞ gînd  [Vidi]

2914  giśi  ghici  одгонетати  giśi (ĭuo giśesk, ĭel giśașće) [akc. giśi] (gl.) — odgonetati 1. odgonetati zagonetke ◊ la șîḑîtuorĭ đemult, la tuoț măĭ mult ļ-a fuost drag sî giśaskă la śumĭelś — na sedeljkama nekad, svi su najviše voleli da odgonetaju zagonetke 2. pogađati, otkrivati ◊ giśașće, śe ța-m dus în trastă — pogodi, šta sam ti doneo u torbi 3. predviđati, prognozirati vreme ◊ pi zovîrńitu suariluĭ aĭ batrîń a giśit kum o să fiĭe vrĭamĭa mîńe ḑî — po zalasku sunca, stari su pogađali kakvo će biti vreme sutradan ◊ dupa kum zbuară gîrluźiļi tuamna, lumĭa a giśit kum o să fiĭe ĭarna — prema letu gusaka ujesen, ljudi su pogađali kakva će biti zima 4. (mag.) gatati, vračanjem otkrivati budućnost, ili uzrok bolesti ◊ vrîžîtuarĭa giśașće-n buobe đi kukuruḑ — vračara gata u zrna kukuruza ♦ (u izr.) giśu-miśu — abrakadabra ♦ var. giśiesk [Por.]  [Vidi]

1533  golîmb  hulub  голуб  golîmb (mn. golîmbĭ) [akc. golîmb] (i. m.) — (ornit.) golub (Columba palumbus) ◊ golîmb sîrbaćik — divlji golubđemult a fuost pļină padurĭa đi golîmbĭ, akuma s-a rarit, sa vîăd numa pi la munće — nekada je šuma bila pun golubova, sada su se proredili, vide se samo u planini ◊ golîmbu ku golîmbița fak kuĭb în butuarkă — golub i golubica prave gnezdo u duplji [Por.] ◊ a fuost la nuoĭ golîmbĭ lupĭeșć, kĭemaț așa kî a kîntat „un-lup! un-lup!", șî golîmbĭ popĭeșć, guļeraț — kod nas je bilo „vučjih” golubova, tako nazvani jer su se oglašavali sa „un-lup” (dosl.) „jedan-vuk”, i golubova gušana (Jasikovo) [GPek]  [Vidi]

3223  greuańe  greoaie  трудна  greuańe1 (pril.)(prid.) — (med.) trudna ◊ șî kînd a fuost greuańe, muĭeriļi đemult a lukrat tuot, pănă la nașćire — i kad su bile trudne, žene su nekad radile sve poslove, sve do porođaja ◊ (u izr.) a pļeka greuańe — zatrudneti ◊ nu sa șćiĭe ku kare a pļekat greuańe — ne zna se s kim je zatrudnela ◊ muĭare greuańe — trudna žena ♦ sin. înkarkată [Por.] ∞ grĭeu   [Vidi]

5973  împuĭatură  împuitură  шара  împuĭatură (mn. împuĭaturĭ) [akc. împuĭatură] (i. ž.) — 1. šara, vez; ukras ◊ kimĭeșîļi lu Rumîńśiļi đi la Kraĭna au împuĭaturĭ măĭ mulće șî măĭ frumuasă đi kît anuaștre — košulje Vlajni iz Krajine imaju više i lepše šare od naših 2. ukrašavanje ◊ fĭaćiļi marĭ đemult tare a bagat sama să-nvĭață śe guod măĭ bun împuĭatură, kă măĭ mare katare avut aļa kare a împuĭat frumuos țuaļiļi — udavače su nekad mnogo vodile računa da što bolje savladaju ukrašavanje, jer su na većoj ceni bile one koje su lepše ukrašavale odeću ♦ var. înpuĭatură [Por.] ∞ puĭ  [Vidi]

6608  îngăurit  îngăurit  пробушен  îngăurit1 (îngăuri) (mn. îngăuriţ, îngăuriće) (prid.) — (tehn.) probušen, koji ima rupu ◊ urĭekiļi fĭeći sînt îngăuriće măĭ đemult, ama înga nu ĭ-a pus marźiaļe, kî nu s-a gasît pi vuoĭa iĭ — devojčine uši su probušene odavno, ali još joj nisu stavili minđuše, jer nisu nađene po njenoj volji [Por.] ∞ gaură  [Vidi]

4827  îngrașat  îngrășat  угојен  îngrașat (îngrașată) (mn. îngrașaț, îngrașaće) [akc. îngrașat] (prid.) — ugojen, gojazan, debeođemult gata n-a fuost ńima să fiĭe așa îngrașat, kum ĭastă akuma gata în tota kasa — nekada nije bilo nikog da je tako ugojen, kao što ima sada gotovo u svakoj kućiđemult uom îngrașat s-a sokoćit kî ĭe gazdă, da akuma sa vĭađe kî ĭe grasîmĭa buală — nekada su se gojazni ljudi računali u bogataše, ali sada se vidi da je gojaznost bolest [Por.] ∞ gras  [Vidi]

5581  înkiđa  închide  затворити  înkiđa (ĭuo înkiđ, ĭel înkiđe) [akc. înkiđa] (gl. p. ref.) — 1. zatvoriti ◊ s-a dus đemult să înkidă vićiļi, șî nuĭe sî sa-ntuarkă — otišao je odavno da zatvori stoku, i nema ga da se vrati ◊ muĭare lîtratuare, nu măĭ înkiđe gura — žena lajavica, usta ne zatvara 2. (o boji) zatamniti ◊ alba ĭuta sa imă, sa puńe în ĭa kîta ńegru sî sa înkidă — belo se brzo prlja, stavlja se u nju malo crne da se zatamni [Por.]  [Vidi]

4092  înkinatură  închinătură  метанисање  înkinatură (mn. înkinaturĭ) [akc. înkinatură] (i. ž.) — (rel.) metanisanje, molitva ◊ înkinatura ĭe rugamîntu înźenunkĭat la prazńik — metanisanje je molitveno klečanje na slavi ◊ înkinatură đemult s-a fakut pi pomînt în kuot dupa ușă, la țîțînă — metanisanje se nekada činilo na zemlji u ćošku iza vrata, kod šarki ♦ var. înkinat ◊ înkinatu sa faśe pi kîlțanu stapînuluĭ, așćernut pi pomîntu guol alu puodu kășî — metanisanje se obavlja nad muškom košuljom, prostrtoj na golom podu kuće ♦ var. înkinaśuńe [Por.] ∞ înkina  [Vidi]

4028  înkîlțamînt  încălțămînt  обућа  înkîlțamînt (mn. înkîlțamînće) [akc. înkîlțamînt] (i. s.) — obućađemult, tuata vara lumĭa a mĭers đeskulț, fara înkîlțamînće — nekada, celo leto ljudi su išli bosi, bez obuće ◊ tuaće înkîlțamînćiļi, fiva đi kopiĭ, fiva đ-aĭ batrîń, lumĭa a fakut sîngură, la kasa luor — svu obuću, bilo za decu, bilo za odrasle, ljudi su izrađivali sami, kod svojih kuća [Por.] ∞ înkalța  [Vidi]

3887  înpunźe  împunge  бости  înpunźe (ĭuo înpung, ĭel înpunźe) [akc. înpunźe] (gl. p. ref.) — 1. (o rogatoj stoci) bosti, napadati rogovima ◊ buou blînd, nu-npunźe, da pîrdańiku đi berbĭek înpunźe ku furișu, đi la șîaļe — vo je pitom, ne bode, a prokleti ovan bode iz potaje, s leđađemult munćeńi a țînut buoĭ marĭ, șî mulț inș a fuost înpunș pănă la muarće — nekada su planinci imali velike bikove, i mnogo je ljudi bilo izbodeno na smrt 2. (o šiljatim predmetima) šivenje, bušenje, probijanje, probadanje materijala ◊ a kroit pĭaļa đi opinś, a ramas numa să înpungă găurļi — skrojio je kožu za opanke, ostalo je samo da izbuši rupe 3. (med.) angina ◊ sa vaĭtă kă o înpunźe śuava în pĭept, duare ka kînd vrunu înpunźe ku kuțîtu — žali se da je nešto probada u grudima, boli kao da neko probada nožem ♦ var. impunźe ♦ sin. înbrukă [Por.]   [Vidi]

3207  întîńală  întâlniire  сусрет  întîńală (mn. întîńelurĭ) [akc. întîńală] (i. ž.) — susret, sretanje; sastanak ◊ s-a dus în sat, la întîńală ku ńiskaĭ ńigustuorĭ — otišao je u selo, na susret sa nekim trgovcimađemult, la întîńală ku aĭ batrîń, aĭ ćińirĭ ļ-a țukat mîna — nekad, pri susretu sa starijima, mladi su im ljubili ruku ◊ întîńala fu skurtă, kă tuoț a grabit — susret beše kratak, jer su svi žurili ♦ var. întîńit [Por.] ∞ întîńi  [Vidi]

2699  ĭernaćik  iernatic2  зимница  ĭernaćik (mn. ĭernaćiśe) [akc. ĭernaćik] (i. s.) — zimnica za stoku ◊ ĭernaćik ĭe mînkarĭa đi viće, sprimită đi ĭarnă: fîn, frunḑă, tuļeń — zimnica je stočna hrana spremljena za zimu: seno, lisnik, tuluzina ◊ ĭerńiļi a fuost đemult lunź șî grĭaļe, ș-aĭ batrîń măĭ mult s-a ćemut kî n-o să fiĭe ĭernaćik đestul, ș-o sî muară vićiļi đi fuame — zime su bile duge i hladne, i stari su se najviše bojali da neće biti dovoljno zimnice, i da će stoka polipsati od gladi [Por.] ∞ ĭarnă  [Vidi]

3235  ĭuo  io  ја  ĭuo (mn. nuoĭ) [akc. ĭuo] (zam.) — ja ◊ ĭuo unu sîngur nu puot ńimik, ama dakă ńi adunăm nuoĭ tuoț, pućem ļesńe să ĭeșîm ku iĭ în kîpatîń — ja jedan sam ne mogu ništa, ali ako se skupimo mi svi, možemo lako da izađeno s njima na kraj ◊ ĭuo, tu, ļel șî ĭa traim în satu-sta đemultja, ti, on i ona živimo u ovom selu odavno ♦ var. ĭeu [Por.] ♦ dij. var. ĭo [Kmp.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3138  kikă  chică  плетеница  kikă (mn. kike) [akc. kikă] (i. ž.) — 1. (oglavlje) pletenica, kika ◊ kikă ĭe păr muĭerĭesk înpļećit în bîrțâ — kika je ženska kosa upletena u pletenicuđemult tuaće șkolarițîļi a dus păr înpļećit în kike — nekada su sve učenice nosile kosu upletenu u kike ♦ sin. bîrță 2. (zast.) pramen kose koji se seče prilikom krštenja deteta ◊ ĭerĭ ĭ-a luvat đin kikă la kopil, la bućeḑat, ș-a fakut visaļiĭe mare — juče su detetu isekli pramen kose, krstili ga, i napravii veliko veselje 3. (bot.) svila na kukuruzu ◊ druga a slubaḑît kikă, kukuruḑu ĭe bun đi fiert — klip je pustio svilu, kukuruz je dobar za kuvanje [Por.] ∞ kukuruḑ  [Vidi]

3571  kińez  cneaz  кнез  kińez (mn. kińež) [akc. kińez] (i. m.) — (zast.) knez, starešina sela ili opštine ◊ kińez đemult a fuost stapînu satuluĭ, da đi dupa ratu ku mńamțî, așa-ĭ ḑîk șî la fruntașu uopșîńi — knez je nekada bio starešina sela, a nakon rata sa Nemcima, tako zovu i predsednika opštine ◊ kińez đemult a putut să fiĭe numa al măĭ mare stapîn în sat — knez je nekada mogao biti samo najveći gazda u selu ◊ uom vaḑut: la ĭel șî kińezu đin oraș vińe la prazńik — ugledan čovek: kod njega i predsednik opštine dolazi na slavu [Por.]  [Vidi]

2426  kînd  când  кад  kînd (pril.) — 1. kad ◊ kînd am uḑît kum a putut să pĭară, frika ma taĭat — kad sam čuo kako su mogli da stradaju, strah me je presekao ◊ s-a dus đemult, ńima nu șćiĭe kînd va veńi — otišli su davno, niko ne zna kad li će doći ◊ ńi vorbim kînd o veńi tata — razgovaraćemo kad bude došao otac 2. (u izr.) kad-kad, ponekad ◊ sa-uđe kînd-kînd șî vîntu kînd baće pin krianźe — čuje se kad-kad i vetar kad bije kroz granje ◊ kînd șî kînd — s vremena na vreme, ponekad [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1707  kîtaramă  cataramă  копча  kîtaramă (mn. kîtaramĭе) [akc. kîtaramă] (i. ž.) — kopča, spojnica ◊ kîtarama-sta nuĭe đi ńimika, n-a țînut duauă ḑîļe, șî s-a rupt — ova kopča nije ni za šta, nije držala dva dana pa se pokidala ◊ kîtarama sa puńe đarîndu unđe sa înkĭaptură śeva — kopča se stavlja svuda gde se nešto zakopčavađemult lumĭa n-a șćut đi kîtaramă, sa-nćins ku brăśinarĭ — nekada ljudi nisu znači za kopče, opasivali su se učkurom ◊ unđe ĭe akuma kîtarama, vrodată a fuost tuaka — gde je sada kopča, nekada je bila toka (Tanda) [Por.   [Vidi]

2616  kĭaĭe  cheie  кључ  kĭaĭe (mn. kĭeĭ) [akc. kĭaĭe] (i. ž.) — 1. (tehn.) ključ ◊ lumĭa đemult a trait în borđiĭ, șî n-avut kĭaĭe la ușă kă borđiĭu gata ńiś n-avut ușă — ljudi su nekada živeli u zemunici, i nisu imali ključ na vratima, jer zemunica gotovo da nije ni imala vrata ◊ kĭaĭe lu bîrnarĭață a fuost tot una ku kĭaĭa đi muară — ključ za brvnaru bio je isti kao i ključ za vodenicu 2. (geog.) usek na prevoju ◊ (top.) Kĭaĭa Vrațuluĭ — Vrata, usek na prevoju između Gornjana i Vlaola [Por.]  [Vidi]

3335  klańe  claie  стог  klańe (mn. klăń) (i. ž.) — stog sena ◊ klańa sa grîmađiașće đin porkuoń đi fîn, kare sînt adunaț đin kupițaļe đi pi otkuoș — stog se sadeva od plastova sena, koji su skupljeni od naviljaka sa otkosa ◊ klańa puaće să fiĭe grîmađită đi fîn or đi paĭe — stog može biti sadeven od sena ili slame ◊ klańa grîmađită în ļemn sa kĭamă patul — stog sadenut na drvetu, zove se patul ◊ klańe sa grîmađiașće pinga țapă, kare o țîńe să nu sa strîmbe đi vînt or đi pluaĭe, șî sî nu kadă — stog se dene oko stožera, koji ga drži da se ne krivi od vetra ili kiše, i da ne padne ◊ klańa đemult sa fakut în ļivađe, șî a koluo s-a dat la uoĭ đi mînkarĭe, kî đin tuoru luor sa torît ļivađa — stog se nekad pravio na samoj livadi, i stoka se tamo ranila jer se od njihovog gnojiva đubrila livada ◊ tuota klańa fakută în ļivađe, a fuost îngrađită ku țarku, să nu puată vićiļi s-o śupă đin tuaće părțîļi — svaki stog sadenut na livadi bio je ograđen senikom, da ne može stoka da ga čupka sa svih strana ◊ la vîru klăńi sa puńe panžînu, fakut đin patru tîrșurĭ ļegaće la vîr, kare țîńe fînu să no-l zbuare vîntu — na vrhu stoga meće se lemez, napravljen od četiri grane svezane vrhovima, koji drži seno da ga ne razveje vetar ♦ var. klaĭe (Crnajka, deo Tande) [Por.] ∞ fîn  [Vidi]

4228  kokiĭe  cochie  кокија  kokiĭe (mn. kokiĭ) [akc. kokiĭe] (i. ž.) — kokija, obredni hleb sa motivom svastike ◊ kokiĭa ĭe kolak đi pomană, fakut ka kruśa ku vîrurĭ înkîrśuraće — kokija je obredni hleba na pomanama, napravljen kao krst sa uvojitim vrhovima ◊ (ver.) sa krĭađe kă kokiĭa puartă pĭ-al muort đi pi lumĭa-sta pi lumĭa-ĭa — veruje se da kokija vodi pokojnika sa ovoga sveta na onaj svet ◊ ku kokiĭe mikă fakută đi śară în mînă, đemult s-a-ngropat tuot muortu — sa malom kokijom od voska u ruci, nekada se sahranjivao svaki pokojnik ◊ în Peko-l đe Sus la pomana đe patruḑăś sa fak patruḑăś șî patru đe kokiĭ — u Gornjem Peku na pomanama četrdesetnicama pravi se četrdeset i četiri kokija ◊ în Ļiskuauă kokiĭa la pomĭeń sa kĭamă șî patruḑăśiļi, kă atunśa ĭa petrĭaśe pĭ-al muort pista punća raĭuluĭ în raĭ — u Leskovu se kokija na pomanama zove i četrdesetnica, jer tada ona prevodi pokojnika preko rajskog brvna u raj [Por.] ∞ kukă  [Vidi]

4011  koźa  cogea  прилично  koźa (pril.) [akc. koźa] — prilično, dosta ◊ aĭa a fuost koźa đemultto je bilo prilično davno ◊ kam koźa minće — poprilično laže [Por.]  [Vidi]

2010  kuļeșărĭ  coleșer  качамало  kuļeșă (mn. kuļeșăre) (i. s.) — kačamalo, kačamilka, drveni štap kojim se meša kačamak ◊ kuļeșîărĭu đi oparće are un kîrļig mik, adîns lasat đin krĭangă kînd sa faśe, ku kare sa atîrnă feruaĭka kînd sa dubuare đi pi ḑaļe — kačamalo ima sa strane malu kuku od grane, namerno ostavljene kada se pravi, kojom se kači kotao kada se skida sa veriga ♦ var. kuļeșîărĭ ♦ var. koļieșărĭ (Tanda) [Por.] ∞ koļașă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3905  kurauă  curea  каиш  kurauă (mn. kurîaļe) [akc. kurauă] (i. ž.) — kaiš ◊ kurauă đi pĭaļe — kožni kaiš ◊ kurauă đi gumă — gumeni kaiš ◊ akuma pîntaluońi sa ļagă ku kuraua, da đemult s-a ļegat ku bîrnaș — danas se pantalone vežu kaišem, a nekad su se vezivale gajtanom [Por.]  [Vidi]

2837  laptuos  lăptos  млечан  laptuos (laptuasă) (mn. laptuoș, laptuasă) [akc. laptuos] (prid.) — mlečan, koji ima ili daje mnogo mleka ◊ vaśiļi đemult n-a fuost nu șću kît đi laptuosă, ama a putut să fomĭaḑă mult, să duarmă afară, sî rabđe fara apă — krave nekada nisu bile ne znam koliko mlečne, ali su mogle dugo da gladuju, da spavaju napolju, da trpe žeđ [Por.] ∞ lapće  [Vidi]

2839  lăutar  lăutar  виолиниста  lăutar (mn. lăutarĭ) [akc. lăutar] (i. m.) — (muz.) violonista, svirač na violini ◊ lăutari đemult avut mare katare: fara iĭ n-a trĭekut ńiś o visaļiĭe, đi la șîḑîtuare pănă la nuntă mare — violinisti su nekad imali veliku tražnju: bez njih nije prošlo ni jedno veselje, od sedeljke do velike svadbe ♦ var. lautar, lăutarĭ, lîutarĭ [Por.] ♦ dij. var. laptar [Mlava] ∞ laută  [Vidi]

5679  lukra  lucra  радити  lukra (ĭuo lukru, ĭel lukră) [akc. lukra] (gl.) — raditi, vršiti neki posao ◊ așćată să înśapă lukra aĭ măĭ batrîń îńtîń, pă dupa aĭă sî sa pună pi lukru șî aĭ măĭ ćińirĭ — čekaju da prvo počnu raditi stariji, a onda da počnu i mlađiđemult greu s-a lukrat, kă tuot s-a lukrat ku mîńiļi șî ku pućarĭa guală — nekada se teško radilo, jer se sve radilo rukama i golom snagom [Por.]  [Vidi]

2321  lungu  lungu  издалека  lungu [akc. lungu] (pril.) — (u izr.) a. izdaleka, poizdalje, u potaji ◊ a luvato ku lungu, să vadă ku kare sa-npreună — prati je poizdalje (u potaji), da vidi s kim se sastaje b. uporno, istrajno; neprestano; dugođemult gazda a mînat sluga ku lungu, ka pi lup — nekada je gazda terao slugu neprestano, kao kurjaka [Por.] ∞ lung  [Vidi]

5487  ļipiĭe  lipie  лепиња  ļipiĭe (mn. ļipiĭ) [akc. ļipiĭe] (i. ž.) — (nutr.) lepinja ◊ ļipiĭa ĭe pîńe mikă șî supțîrĭe — lepinja je mali tanak hleb ◊ akuma ļipiĭa sa făśe pi plotna șporĭetuluĭ, da đemult sa kuopt pi arđauă, ļaspiđe îngalḑîta la vatra fuokuluĭ — danas se lepinja peče na plotni šporeta, a nekad se pekla na kamenoj ploči, zagrejanoj na vatri [Por.] ∞ pîńe  [Vidi]

3024  ļipituare  lipitoare  пијавица  ļipituare (mn. ļipituo) (i. ž.) — (zool.) pijavica (Hirundo) ◊ ļipituarĭa ĭe o žuavină ļigauă, samînă ku rîmă șî traĭașće în apă — pijavica je ljigava životinja, liči na glistu i živi u vodi ◊ ku ļipituoriļi đemult s-a ļikuit lumĭa, ļ-a pus la luok dureruos, să sugă sînźiļi ăl rău pin pĭaļe — sa pijavicama su se nekad lečili ljudi, stavljali su ih na bolno mesto da kroz kožu sišu zlu krv [Por.] ∞ ļipi  [Vidi]

3973  minće  minte  разум  minće (mn. minț) [akc. minće] (i. ž.) — razum, pamet; pamćenje ◊ pi muoșu înga-l țîńe minća, da baba a pĭerdut minća đemultčiču još drži pamet, a baba je izlapela odavno ◊ înga țîńe minće tuot ś-a învațat la șkuală — još pamti sve što je učio u školi ◊ ușuor la minće șî ĭut înțaļiaźe — lako pamti i brzo shvata ♦ sin. gînd ♦ up. mințî [Por.]  [Vidi]

3183  miriśikă  miericică  шећер  miriśikă (mn. miriśikă) [akc. miriśikă] (i. ž.) — (nutr.) šećer ◊ miriśika ĭe dulśață ku kare sa îndulśesk kolaśiĭi șî kafa — šećer je sladilo kojim se slade kolači i kafa ◊ grunđin đi miriśikă — kocka šećerađemult, în vrĭamĭa lu stramuoșî nuoștri, ku un grunđin đi miriśikă aĭ putut să țuś fata măĭ frumuasă-n sat — nekad, u vreme naših pradedova, za jednu kocku šećera mogao si da poljubiš najlepšu devojku u selu ♦ / (demin.) < mĭare + -ićikă [Por.] ♦ dij. var. mireśikă (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. sin. zar (Majdanpek) [Buf.] ∞ mńare  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3025  morśilă  mocirlă  блато  morśilă (mn. morśiļ) [akc. morśilă] (i. ž.) — blato; kaljuga ◊ kopiĭi tună în kasă înkalțaț, șî duk morśilă pi opinś — deca ulaze obuvena u kuću, i unose blato na opankama ◊ tata faśe morśilă đi ļipit ștala — otac pravi blato da oblepi štaluđemult șî kășîļi a fuost ļipiće ku morśilă — nekad su i kuće bile oblepljene blatom ♦ sin. imală, mîrkulă [Por.] ♦ dij. sin. naroĭ (Lubnica) [Crn.]  [Vidi]

3546  muașă  moașă  бабица  muașă (mn. muașă) [akc. muașă] (i. ž.) — babica ◊ muașă ĭe muĭare kare nașće muĭerĭ greuańe — babica je žena koja porađa trudnice ◊ n-a putut să fiĭe tuata muĭare muașă, în sat đemult puaće-fi a fuost numa doă-triĭ sprimiće đ-așa lukru — nije mogla da bude svaka žena babica, u selu je nekad bilo svega dve-tri žene sposobne za takav posao ◊ tot nat a șćut kare a fuost muașa luĭ, șa poștoito păna la muarće — svako je poznavao svoju babicu, i poštovao je sve do smrti ◊ muașa a taĭat buriku la kopil pi rastău đi žug, să fiĭe kopilu sînatuos — babica je detetu sekla pupak na palici jarma, da dete bude zdravo ♦ / < muoș [Por.] ∞ muoș  [Vidi]

4761  nalbă  nalbă  црни слез  nalbă1 (mn. nalbe) [akc. nalbă] (i. ž.) — (bot.) crni slez (Malva silvestris) ◊ nalbă ĭe buĭađe ku fluorĭ rozave — crni slez je biljka sa ružičastim cvetovima ◊ (med.) ku nalba muĭeriļi đemult s-a starpit, kînd a pļekat greuańe, da n-a vrut sî sa nașće — sa crnim slezom su žene nekada izazivale pobačaj, kad su zatridnele, a nisu želele da rode ◊ (med.) kînd a vrut sî starpĭaḑă, muĭarĭa greuańe a bagat nalba în ruod, ama kare n-a șćut kît kućaḑă s-o țînă, s-a-nveńinat, ș-a murit — kad je htela da pobaci, trudnica je uvlačila crni slez u matericu, ali koja nije znala koliko sme da je drži, otrovala bi se, i umrla [Por.]  [Vidi]

3544  nașćire  naștere  порођај  nașćire (mn. nașćirĭ) [akc. nașćire] (i. ž.) — (zast.) (med.) porođaj ◊ mama mi s-a nașćirit đi noă uorĭ, a fakut ḑaśe kopiĭ, șî dumńeḑîu va șći kîț a fi măĭ nașćirit, să n-a fi murit la nașćire ku al đi ḑăśe — baka mi se porađala devet puta, rodila je devetoro dece, i bog zna koliko bi još rodila, da nije umrla na porođaju sa desetimmuĭerļi đemult avut nașćire ușuară — žene su nekad imale lak porođaj [Por.] ∞ nașće   [Vidi]

3429  noroḑîĭe  nărozie  лудило  noroḑîĭe (mn. noroḑîĭ) [akc. noroḑîĭe] (i. ž.) — 1. (med.) ludilo, stanje obolelog od ludila ◊ la prins pi kopil noroḑîĭa kare șćiĭe đin śe, da lumĭa pîrîașće stramuoșî luĭ k-a fakut ńiskaĭ rîaļe, șî pi kopil akuma l-a ažuns blastămurļi — poludelo je dete ko zna zbog čega, a ljudi optužuju njegove pretke da su počinili nekakva zla, pa su dete sada stigle kletve 2. (fig.) ludost, ludorija, nestašluk; preterano radovanje ◊ kopiĭi fak la noroḑîĭe, kă n-au alt lukru — deca prave ludosti jer nemaju druga posla ◊ așa visaļiĭe n-a fuost đemult la zavĭećină-n sat, noroḑîĭe mare pănă-n zuorĭ — takvo veselje odavno nije bilo na seoskoj zavetini, veliko ludilo sve do zore [Por.] ∞ noroḑî  [Vidi]

3666  nuĭauă  nuia  прут  nuĭauă (mn. nuĭaļe) [akc. nuĭauă] (i. ž.) — prut, šiba ◊ nuĭauă ĭe bît supțîre, frînt đin vro krĭangă șî kurațat đi frunḑă — prut je tanka šiba, odlomljena od neke grane i očišćena od lišća ◊ ku nuĭauă s-a bat vaśiļi, kînd sa mînă vrunđiva — prutom se biju krave kada se negde teraju ◊ ku nuĭaļe đemult s-a-npļećit gardurļi — prućem su se nekada plele ograde ◊ gard đi nuĭaļe — ograda od pruća ◊ ku nuĭaļe țîgańi îmļećiesk kutariță șî baluańe — prućem Cigani pletu korpe i balone ♦ var. nuĭa [Por.]  [Vidi]

3170  ńemui  neamui  орођавати се  ńemui (ĭuo ma ńemuĭ, ĭel sa ńemuĭe) [akc. ńemui] (gl. p. ref.) — (zast.) 1. orođavati se, postati srodnik ◊ kînd s-ansuară baĭatu ku fata, fîmeļiĭiļi luor sa ńemuĭe — kada se oženi momak sa devojkom, njhove familije se orode 2. računati, paziti srodstvođemult sa ńemuit lumĭ pănă la vĭerĭ a triĭļa — nekad su ljudi pazili na srodstvo sve do četvrtog kolena [Por.] ♦ dij. sin. ruđi [Crn.] ∞ ńam  [Vidi]

3103  ńinźe  ninge  снежити  ńinźe (ĭuo ńing, ĭel ńinźe) (gl. p.) — (o snegu) snežiti, padati ◊ kađe zapada, ńinźe, dragu kopiĭilor đ-al mare — pada sneg, sneži, velika dečja radost ◊ n-a ńins đemultnije padao sneg odavno ◊ nu ńinźe zapadă, numa mĭarźe đin śierĭ o șļapiță — ne pada sneg, nego ide s neba neka bljuzgavica [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1  oltańi  altoi  калемити  oltańi (ĭuo oltańesk, ĭel oltańiașće) [akc. oltańi] (gl. p) — 1. kalemitiđemult a fuost ađet sî sa oltańaskă puomi pi lînga drum, sî đa drumașî đi pomană puamiļi la sufļitu lu oltanđiu — nekada je bio običaj da se kaleme voćke pored puta, da putnici namene voće duši kalemara 2. (fig.) poseći, povrediti prst ◊ a oltańit źeĭśtu — zbog sličnosti u načinu previjanja prsta na ruci i kalema na voćki [Por.] ♦ dij. var. altui [Kmp.][Pad.]   [Vidi]

4314  padukĭe  păduche  вашка  padukĭe (mn. padukĭ) [akc. padukĭe] (i. m.) — (ent.) vaška (Phthiraptera) ◊ padukiļi ĭe o gongiță kare traĭașće la uom în păr — vaška je bubica koja živi u čovekovoj kosi ◊ lumĭa đemult rău a pațît đi padukĭ — ljudi su nekad mnogo patili od vašiju ◊ padukiļi sa faśe đin ļinđină — vaška se rađa iz gnjide [Por.]  [Vidi]

23  pîtpalak  pitpalac  препелица  pîtpalak1 (mn. pîtpalaś) [akc. pîtpalak] (i. m.) — (ornit.) (onomat.) prepelica (Coturnix communis) ◊ pîtpalaku fuźe pin ļivađe, n-o-l prinḑ fara pușkă — prepelica beži po livadi, ne možeš je uloviti bez puške [GPek] ◊ pîtpalaku ĭe o pasîrĭe mikă, sa kuĭbarĭaḑă prăn ļiveḑ — prepelica je mala ptica, gnezdi se po livadama (Boljetin) ◊ đemult s-a adunat uauļi lu pîtpalak, a fuost ļak đi ńiskaĭ buaļe kopilarĭeșć — nekad su se skupljala prepeličina jaja, bila su lek za neke dečje bolesti (Tanda) ♦ sin. potrńiśe [Por.] ♦ dij. var. piptălakă (Mala Kamenica) [Dun.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2679  pĭađikă  piedică  кочница  pĭađikă (mn. pĭađiś) [akc. pĭađikă] (i. ž.) — 1. (tehn.) kočnica ◊ nu kućeḑ sî mĭerź ku karu pi rîpiļi nuaștre, dakă n-aĭ sprimită vro pĭađikă — ne možeš da ideš kolima po našim vrletima, ako nemaš spremnu neku kočnicu ◊ pĭađikă la kar đi vaś a fuost đemult: pîrpak, pivă șî prenț — kočnice na volovskim kolima nekada su bile: prečka, piva i prenc 2. zapletka ◊ pĭađikă ĭe kînd tu mĭerź, or aļerź, da vrunu ăț puńe piśuoru, șă tu daĭ în piśuoru luĭ șă kaḑ în kurișkapće — zapletka j kada ti ideš, ili trčiš, a neko ti podmetne nogu, pa ti udariš u nju i padneš naglavačke ♦ up. pivă, pîrpak, prenț, oprituare [Por.] ∞ împiđeka  [Vidi]

2156  puf  puf  пухара  puf1 (mn. pufurĭ) [akc. puf] (i. m.) — (mik.) puhara, pečurka (Lycoperdon perlatum) ◊ pufu sa manînkă pănă nu roșîașće șî faśe pulbur — puhara se jede dok ne pocrveni, i ne napravi prah ◊ (med.) ku pufu đemult s-a oprit sînźiļi đin vro lovitură đeșkisă — puharom se nekada zaustavljalo krvarenje iz neke otvorene rane [Pom.]   [Vidi]

4130  puork  porc  свиња  puork (mn. puorś) [akc. puork] (i. m.) — (zool.) svinja ◊ nuĭe kasă în sat fara puorś — nema kuće u selu bez svinja ◊ puorśi sa arańesk șî sa-ngrașă ku ĭarbă, duļeț șî laturĭ — svinje se hrane i tove travom, dulecima i pomijama ◊ puorko-l gras sa taĭe la Iginatu — utovljena svinja kolje se na sv. Ignjatijađemult puorśi tuamna s-a mînat la munće la gindă — nekada su se svinje u jesen terale u planinu na žir ◊ đin pĭaļa đi puork s-a fakut opinś — od svinjske kože pravili su se opanci ◊ puork sîrbaćik — divlja svinja ♦ up. vĭer, purśel, purśauă, skruafă, maskur [Por.]  [Vidi]

5812  rađe  rade  бријати  rađe (ĭuo rad, ĭel rađe) [akc. rađe] (gl. p. ref.) — 1. (o bradi) brijati ◊ barbațî đemult sa ras ku briśu, da akuma ku žîļetu — muškarci su se nekad brijali brijačem, a sada žiletom ◊ uamińi în žăļ nu s-a ras pănă la patruḑăśiļi — muškarci u žalosti nisu se brijali do četrdesetnice 2. (o koži životinje) odrati ◊ muoșu rađe pĭaļa đi puork, kă are đi gînd să ńi fakă opinś đin ĭa — čiča dere svinjsku kožu, jer namerava da nam napravi opanke od nje [Por.]  [Vidi]

2167  ramńik  coada-șoricelului  хајдучка трава  ramńik (mn. ramńiś) [akc. ramńik] (i. m.) — (bot.) hajdučka trava, hajdučica, kostrijet, ravan, roman, romonika (Achillea millefolium) ◊ la ramńik sa kuļiaźe fluarĭa, șî đin ĭa sa fĭarbe ćiaĭ, kare ĭe bun đi măĭ mulće buaļe — od hajdučke trave bere se cvet, i od njega se kuva čaj, koji je dobar za razne bolestiđemult ku ramńiku a vinđikat fîrîmaturĭ: taĭatură, lovitură, frîntură, da uoțî șî înpușkatură — nekada su hadjučkom travom zaceljivane rane: posekotinu, povredu, prelom, a hajduci i puščanu ranu ♦ sin. ĭarba-uoilorovčja trava (Rudna Glava) [Por.]   [Vidi]

4463  razbiśi  răzbici  пробушити  razbiśi (ĭuo razbiśesk, ĭel razbiśașće) [akc. razbiśi] — 1. probušiti, prosvrdlati ◊ kînd îngăurĭ blana șă trĭeś ku sfrĭađiru pin ĭa, ḑîś k-aĭ razbiśito — kad bušiš dasku i prođeš svrdlom kroz nju, kažeš da si je probušio ◊ s-a rîs lumĭa đemult đi ńișći fĭaće marĭ kă tuaće a fuost razbiśiće în vramĭa đi mîritat — smejali se ljudi nekada nekim devojkama da su sve bile „probušene” u vreme udaje 2. nabijati, puniti pušku ◊ la pușkă ku krĭamińe, țaua pușći s-a razbiśit ku razbiku — kod puške kremenjače puščana cev nabijala se arbijom [Por.] ∞ razbi  [Vidi]

3934  razbuna  răzbuna  разведрити се  razbuna1 (ĭuo ma razbun, ĭel sa razbună) [akc. razbuna] (gl. p. ref.) — (o vremenu) razvedriti se ◊ trĭek nuviri, đi la apus sa razbună vrĭamĭa — prolaze oblaci, sa zapada se razvedrava vreme ◊ la nuoĭ s-a razbunat đemultkod nas se razvedrilo odavno ♦ sin. sańin [Por.]  [Vidi]

2092  ropan  ropan  подбел велики  ropan (mn. ropań) (i. m.) — (bot.) podbel veliki, repuh, repuv (Tussilago farfara) ◊ ropanu krĭașće pi lînga apă; are frunḑă kare sîpatuori đemult a pus în kap în luok đi pîlariĭe, kînd a fuost žîăgĭ mare — podbel raste pored vode; ima veliki list koji su kopači nekada stavljali na glavu umesto šešira, kada je bila velika žega ◊ đin duda ropanuluĭ kopiĭi vrodată a fakut fluir — od podbelove cevke deca su nekada pravila frulu [Por.]  [Vidi]

6162  ruoșu  roșu  црвен  ruoșu (ruoșe) (mn. ruoș, ruoșe) [akc. ruoșu] (prid.) — (color) crven ◊ ruoșu ĭe farba lu sînźe — crveno je boja krvi ◊ruoșu ĭe śerĭu kînd zovîrńe suariļi — crveno je nebo kad zalazi sunce ♦ var. ruoșîĭe ◊ (ver.) đemult s-a kreḑut kî aĭ tare ruoș la fire sînt vîrkolaś, kare manînkă luna șî suariļi — nekad se verovalo da su ljudi, koji su jarko crveni u licu, vukodlaci koji jedu Mesec i Sunce [Por.]  [Vidi]

4374  saka  seca  пресушути  saka (ĭuo sîăk, ĭel sakă) [akc. saka] (gl.) — (hidr.) (o vodi) presušiti; smanjiti nivo ◊ a-nśeput ogașu saka, o să muară vićiļi đi sîaće — počeo je potok da presušuje, polipsaće nam stoka od žeđiđemult n-a sakat rîu đi tuot ka vara-sta — odavno nije reka presušila sasvim kao ovoga leta [Por.] ∞ săk  [Vidi]

4355  săruta  săruta  целивати  săruta (ĭuo sarut, ĭel sarută) [akc. săruta] (gl. p. ref.) — celivati, ljubiti iz poštovanja ◊ govĭa la nuntă a sărutat mîna la nașu șî la nașîță — mlada je na svadbi ljubila ruku kumu i kumici ◊ kînd sa-ntîńesk prĭaćińi kare nu s-a vaḑut đemult, sa sărută în obraz đi triĭ uorĭ — kad se sretnu prijatelji koji se dugo nisu videli, ljube se u obraz tri puta ◊ sa sărută đin poșćeńiĭe, da sa țukă đin dragustă — celiva se iz poštovanja, a ljubi se iz ljubavi ◊ sa sărută duomńi, da sa țukă saćeńi — celiva se gospoda, a ljube se seljaci ♦ sin. țuka [Por.] ♦ dij. sin. pupa [Tim.]  [Vidi]

2473  său  seu  лој  său (mn. săurĭ) (i. s.) — loj ◊ său au oiļi, kapriļi șî vaśiļi, da puorśi au untură — loj imaju ovce, koze i krave, a svinje imaju mast ◊ ku său đemult avut trĭabă kînd a viđerat koļiba, kînd a oltańit, șî đi uns tălpiļi kînd s-a pļekat la vrun drum đeparće — loj se nekad upotrebljavao u osvetljavanju kuće, pri kalemljenju, i za mazanje tabana kada se polazilo na neki daleki put [Por.]   [Vidi]

6088  skîrmana  scărmăna  влачити  skîrmana (ĭuo skarmîn, ĭel skarmînă) [akc. skîrmana] (gl. p.) — (o vuni) vlačiti ◊ dupa śe sa spală șî sa uskă, lîna trăbe skîrmana, đin skurt ḑîs: trăbe trekută pin mîńiļi muĭerilor, kî đemult n-a fuost mașînă đi miță — posle pranja i sušenja, vunu treba vlačiti, u najkraćem rečeno: vuna treba proći koz ženske ruke, jer ranije nije bilo vunovlačara ◊ skîrmanînd lîna, muĭeriļi o kurîță đi lomańe kare s-a nîklait în lînă, pănă uoĭļi s-a tras pin buĭeḑare șî pin tufare, da apa n-a putut să ļi ļimpeḑaskă — vlačeći vunu, žene su je čistile od krhotina koje su se usukale u vuni , dok su se ovce provlačile koz bujad i šipražje, a voda nije mogla da ih spere [Por.]  [Vidi]

6090  skîrmanat  scărmănat  влачење  skîrmanat1 (mn. skîrmanaturĭ) [akc. skîrmanat] (i. s.) — (o vuni) vlačanje ◊ muĭeriļi a lasat ađetu đi skîrmanat la lînă — žene su napustle običaj vlačenja vuneđemult skîrmanatu s-a fakut ku klakă — nekada se vlačenje vune radilo sa mobom [Por.] ∞ skîrmana  [Vidi]

6073  skoća  scoate  вадити  skoća (ĭuo skuot, ĭel skuaće) [akc. skoća] (gl. p. ref.) — vaditi; pravdati; spasiti, izbaviti ◊ kum sa va skoća đin nakaz în kare s-a-nvîrḑît, ńiś sfîntu dumńeḑîu nu puaće șćiĭa — kako će se vaditi iz problema u koji se upleo, ni bog sveti ne može znati ◊ n-a fuost atît đemult, kînd đințî am skuos la kovaś — nije bilo tako davno, kad smo zube vadili kod kovača ◊ nu ći skoća ku minśuń, spuńe kum a fuost — nemoj se vaditi lažima, kaži kako je bilo ◊ đi triĭ uorĭ l-a skuos đi la muarće — tri puta ga je spasio smrti [Por.]  [Vidi]

4779  skriĭa  scria  писати  skriĭa (ĭuo skriu, ĭel skriĭe) [akc. skriĭa] (gl. p. ref.) — pisati ◊ vrodată đi bătrîńață s-a skriĭat numa ku konđeĭu — nekada davno pisalo se samo kondeljom ◊ păkurari a skris pi butorśiļi faguluĭ, or kă pi śuperś — pastiri su pisali na stablima bukve, ili na pečurkama ◊ muĭerļi đemult n-a șćut ńiś să skriĭe, ńiś să śećaskă — žene nekad nisu znale ni da pišu, ni da čitaju ♦ sin. konđeĭa [Por.]  [Vidi]

4815  službă  slujbă  служба  službă (mn. službĭ) [akc. službă] (i. ž.) — služba, posao ◊ s-a dus tot bat la lukru, la urmă a do pĭerdut služba — išao je stalno pijan na posao, na kraju je izgubio službu ◊ đi đemult în bisîarika nuastră puopi n-a țînut služba — odavno u našoj crkvi popovi nisu držali službu [Por.] ∞ služî  [Vidi]

3506  soļńiță  solniţă  сланик  soļńiță (mn. soļńiț) [akc. soļńiță] (i. ž.) — (zast.) slanik ◊ soļńiță ĭe vas mik đi ļemn, đi țînut sare — slanik je mali drveni sud za držanje soli ◊ a fuost đemult un fĭeļ îi soļńiță, fakută ka kućiĭa ku kapak, șî s-a țînut atîrnată în kuń pi parĭaće — bila je nekada vrsta slanika, u obliku kutije s poklopcem, koja se držala okačena o klin na zidu ♦ var. suoļńiță ♦ sin. zastrug, slańik [Por.] ∞ sare  [Vidi]

2597  spećaḑă  speteaze  лопатица  spećaḑă (mn. spećaḑe) [akc. spećaḑă] (i. ž.) — (tehn.) 1. lopatica, lepezasta daščica za pravljenje niti za razboj ◊ pi spećaḑă sa fak ițăļi đi razbuoĭ — na daščici se prave niti za razboj 2. (izob.) sekira za cepanje šindre ◊ țîn minće kă tata-ĭ ḑîśa spećaḑă la sakurĭa đi spart la șîdîre ku kare s-a astrukat kășîļi đemultsećam se da je otac nazivao spećadzom sekuru za cepanje šindre, kojom su se nekada pokrivale kuće [Por.] ∞ razbuoĭ  [Vidi]

2108  stînžîn  stânjen  перуника  stînžîn (mn. stînžîń) [akc. stînžîn] (i. m.) — (bot.) perunika (Iris germanica) ◊ am građină pļină đi stînžîń, da đemult stînžîńi a dat șî pi ļivĭeḑ — imam baštu punu perunike, a nekad su perunike rasle i po livadama ◊ ĭastă stînžîń vioriĭ, ĭastă albĭ, bilovinś, vînîț, ĭastă în tuaće fĭelurĭ — ima perunika ljubičastih, ima belih, ružičastih, plavih, ima ih svake vrste [Por.]   [Vidi]

3405  stupină  stupină  пчелињак  stupină (mn. stupiń) [akc. stupină] (i. ž.) — (zast.) pčelinjak ◊ luoku unđe s-a țînut stupi ku albiń đemult s-a kĭemat stupină — mesto gde su se držale košnice sa pčelama, zvalo se nekad „stupina” ◊ vuorba stupină s-a pĭerdut đin taĭnă, a ramas numa pin ńișći đeskînćiśe đi dragusta, unđe sa ḑîśe „kum traźe albina la stupină, așa să tragă kutare șă kutare la famĭaĭa-ĭa la kare sa đeskîntă” — reč „stupina” se izgubila iz govora, ostala je samo u nekim ljubavnim bajalicama, gde se kaže „kako pčela vuče svome pčelinjaku, tako nek tom i tom bude privlačna osoba kojoj se baje” [Por.] ∞ stup  [Vidi]

3361  sukuļaće  sucăleață  оклагија  sukuļaće (mn. sukuļeț) [akc. sukuļaće] (i. m.) — (izob.) oklagija ◊ sukuļaće ĭe un parśel đi ļemn ńaćid șî susulat, ku kare sa înćinźe plamadu — oklagija je komad glatkog valjkastog drveta, kojim se razvija testo ◊ sukuļaćiļi akuma sa kumpîră-n dugaĭe șî are mîńiĭe đ-amîndoă părț, da đemult a fuost supțîre ka kuada đi mătură — oklagija se danas kupuje u prodavnici i ima rukohvate sa obe strane, a nekada je bila tanka kao drška od metle ♦ sin. toldău (Tanda) [Por.]   [Vidi]

6058  sută  sută  сто  sută (mn. suće) [akc. sută](br.) — (br.) sto, stotinu ◊ pista o sută đi stăpîń s-adunat în sat să șća-n drum la partizań, să nu li ĭa moșîĭ-ļi đi vrun kolkoz — preko stotinu domaćina okupilo se u selu da stane na put komunistima, da im ne uzmu imanje za neki kolhoz ◊ sa krĭađe kă đemult a fuost măĭ multă lume kare a trait pista o sută đi ań — veruje se da je nekad bilo više ljudi koji su živeli preko sto godina ♦ var. o sută [Por.]   [Vidi]

4301  șkuală  școală  школа  șkuală (mn. șkuoļ) [akc. șkuală] (i. ž.) — škola ◊ mulće rumînś đemult n-a mĭers la șkuală — mnoge Vlajne nekada nisu išle u školu ◊ mama a mĭers la șkuala mare triĭ ḑĭļe în stamînă — baba je išla u više razrede osnovne škole tri dana u nedeljiđemult parințî n-a dat kopiĭi la șkuală să aĭbă kare să ļi pazîaskă vićiļi — nekada roditelji nisu davali decu u školu da bi imali nekog da im čuva stoku ◊ s-a spus: kare nu gaćiașće șkuala, ramîńe kĭuor la uokĭ — govorilo se: ko ne završi školu, ostaje slep kod očiju [Por.]  [Vidi]

3582  śețuos  ceţos  магловит  śețuos (śețuosă) (mn. śețuoș, śețuasă) [akc. śețuos] (prid.) — maglovit, zamagljen ◊ śața ku ḑîļiļi nu sa rađikă đe pe vaļe, așa vrĭame śețuasă n-a fuost đemultmagla se danima ne diže iz doline, takvo maglovito vreme nije bilo odavno [Por.] ∞ śață  [Vidi]

3382  śerb  cerb  јелен  śerb (mn. śerbĭ) [akc. śerb] (i. m.) — (zool.) jelen (Cervus elaphus) ◊ śerb ĭe žuavină sîrbaćikă ku kuarńe marĭ șî krengaraće — jelen je divlja životinja sa velikim i razgranatim rogovima ◊ śerbu ĭe žuavină țapînă șî frumuasă, șî rumîńi đemult đes a dat nume pi ĭel la kopiĭi luor: Śerban — jelen je jaka i lepa životinja, i Vlasi su nekada često davali njegovo ime svojoj deci: Šerban (=Jelenko) ◊ fameĭa śerbuluĭ sa kĭamă śută — ženka jelena zove se košuta [Por.]  [Vidi]

6501  śeșmă  cișmea  чесма  śeșmă (mn. śeșme) (i. ž.) — česmađemult tota kasa adus apă đi la fîntînă, da đi vrĭamĭa lu Tita a-nśeput să duapă pi țăvĭ întraușă, unđ-a zîđit śeșmă ku slavină — nekada je svaka kuća donosila vodu sa kladenca, a u vreme Tita počeli su da vodu dovode cevima u dvorište, gde su zidali česme sa slavinama [Por.]  [Vidi]

6492  śobîrńak  ciobîrnac  мотка  śobîrńak (mn. śobîrńeś) (i. m.) — motka ◊ śobîrńak ĭe palugă đi vro doă mĭetre đi ļemn tare, pi kare doĭ inș a duso pi umîr șă pi ĭa a dus vrun tovar grĭeu, kare n-a putut să dukă un uom sîngur — čobrnjak je motka od oko dva metra od jakog drveta, koju su dva muškarca držala na ramenu i njome nosili neki teži teret, koji nije mogao da nosi jedan čovek sam ◊ (folk.) kînd đemult s-a furat fĭećiļi, baĭețî a dus fata pi śobîrńak, kare l-a bagat dupa braśiriļi fĭećĭ, șa duso đaporînga — kad su se nekad krale devojke, momci su devojku nosili na čobrnjaku, koji su nabijali devojci pod tkanice, i nosili na ramenima ♦ sin. pražînă, dorîngă [Por.]  [Vidi]

5823  tare  tare  јак  tare1 (mn. tarĭ) [akc. tare] (prid.) — 1. (o snazi) jak, snažan ◊ ĭel a fuoust tare șî țapîn, ńima n-a putut să-l trînćaskă la luptă — on je bio jak i snažan, niko nije mogao da ga obori na rvanju ◊ a batut vînt tare, ń-a luvat kîramida đi pi kasă — divao je jak vetar, skinuo nam crep sa kuće ◊ đin kuośînă vińe putuare tare — iz svinjca dolazi jak smrad 2. (o tvrdoći) tvrd ◊ n-a ploĭat đemult, pomîntu ĭe tare șî înga nuĭe đi arat — nije dugo padala kiša, zemlja je tvrda i još nije za oranje ◊ (fig.) tare đi kap — tvrdoglav ◊ tare la înźirĭ — moralan, ispravan, nepovodljiv ◊ (komp.) tare, măĭ tare, șî măĭ tare — jak, jači, najjači [Por.]  [Vidi]

6169  torśa  toarce  прести  torśa (ĭuo tuork, ĭel tuarśe) [akc. tuorśa](gl. p.) — presti, upredati ◊ muĭeriļi đemult a tuors ḑîa-nuapća, a mĭers tuot ku furka dupa brîu — žene su nekad presle dan i nić, išle su stalno sa preslicom za pojasom [Por.]   [Vidi]

2744  truakă  troacă  тиква  truakă (mn. truoś) [akc. truakă] (i. ž.) — I (bot.) tikva (Lagenaria vulgaris) 1. prirodni sud za tečnostđemult n-a fuost alt vas đi apă, or đi bĭare, numa truaka, kare s-a purtat ļegată la brîu — nekad nije bilo drugog suda za vodu, ili za piće, nego se nosila tikva, vezana o pojas 2. (anat.) glava čoveka; tintara; lobanja ◊ a dat ku kapu-n parĭaće, ș-a spart truaka — udario glavom u zid, i razbio tikvu 3. (fig.) tupavko; tikvan ◊ truakă đi uom, nu-nțaļiaźe ńimika — tikvan od čoveka, ne razume ništa ♦ (demin.) trokiță II (tehn.) svetiljka, lampa ◊ truaka đi viđerat a fuost fakută đin truakă ku gît lung, unplută đi său, ku valuș đi kîńipă ka fitiļu — tikva za osvetljenje bila je napravljena od tikve sa dugim vratom, napunjena lojem i sa valjutkom od konoplje kao fitiljem ♦ up. truok [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5404  tutun  tutun  дуван  tutun [akc. tutun] (i. m.) — (bot.) duvan (Nicotiana tabacum)đemult lumĭa a sađit tutun în građina lor, șî tutunu n-a fuost otrauă kum ĭe akuma — ranije su ljudi sadili duvan u svojim baštama, i duvan nije bio otrov kao što je sada ◊ tutunu ĭe buĭađa drakuluĭ — duvan je đavolova biljka ◊ a nuoștri aĭ batrîń a tutuńit tutun đin fluarĭa mare, ala tutun a fuost tare șî ĭuće — naši stari pušili su duvan od kadifice, taj duvan je bio jak i ljut [Por.]  [Vidi]

3264  ulma  ulma  нањушити  ulma (ĭuo ulm, ĭel ulmă) [akc. ulma] (gl. p. ref.) — nanjušiti, otkriti ◊ kopuoĭ bun, ĭuta ulmă ĭepuru — dobar ker, brzo nanjuši zecađemult vînațî a țînut kîń țapiń, kare a putut ușuor să ulmĭe puorku-l sîrbaćik, or lupu, kînd s-a rîđikat urkașî să-ĭ prindă — nekada su lovci držali jake pse, koji su mogli lako da nanjuše divlju svinju, ili vuka, kada se dizala hajka da ih hvata ◊ oțoman, în tuata nuapća fură, da nu sa ćĭame kă-l ulmă vrunu — lopovčina, svake noći krade, a ne boji se da će ga neko otkriti ♦ sin. gasî, afla [Por.]  [Vidi]

5365  umbla  umbla  кретати се  umbla (ĭuo umblu, ĭel umblă) [akc. umbla] (gl.) — kretati se, ići ◊ kînd ĭerĭa baĭat, umbla đin sat în sat dupa fĭaće — kad beš momak, iđaše iz sela u selo u potrazi za devojkamađemult, n-a putut lumĭa să umbļe đin sat în sat fara pasuș — nekad ljudi nisu mogli da idu iz sela u selo bez pasoša ♦ var. îmbla, înbla [Por.]  [Vidi]

5523  urs  urs  медвед  urs (mn. urș) [akc. urs] (i. m.) — (zool.) medved (Ursus arctos)đemult munțîļi nuaștre a fuost pļińe đi urș, da akuma kopiĭi ńiś nu șćiu śi ĭe aĭa — nekada su naše planine bile pune medveda, a sada naša deca i ne znaju šta je to [Por.]  [Vidi]

2998  uska  usca  сушити  uska (ĭuo usk, ĭel uskă) [akc. uska] (gl. p. ref.) — sušiti, osušiti, oslobađati se vlage ◊ n-a ploĭat đemult, înśepu tuot sî sa ușće — nije pala kiša odavno, počelo se sve sušiti ◊ muĭari-mĭ-a uskă rufiļi la suare, da ĭuo usk izmĭańiļi la kamin — žena mi suši rublje na suncu, a ja sušim gaće na kaminu ◊ sa uskară fluoriļi, trăbă udaće măĭ îndată — osušilo se cveće, treba ga zaliti što pre ◊ mi s-a uskat gura đi sîaće — osušila mi se usta od žeđi [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3152  veńi  veni  доћи  veńi (ĭuo vin, ĭel vińe) [akc. veńi] (gl.) — doći 1. (za kretanje) doći, dolaziti, pristizati, ići ka govorniku ◊ akuș ńi vińe muma, ńi duśe mĭnkare — uskoro će nam doći majka, donosi nam hranu ◊ tata đemult a veńit, numa s-a kulkat kî ĭe ustańit — otac je odavno došao, ali je legao jer je umoran 2. (za odnose slaganja) slagati se, uklapati se ◊ asta nu vińe la luok, măĭ trăbe lukrat —ovo ne dolazi na mesto (=ne uklapa se), treba još da se obrađuje ◊ nu vin unu ku altu, nu sînt parĭake — ne idu jedno s drugim, nisu par 3. (fig.) a. ponašati se moralno ili nemoralno, pristojno ili nepristojno ◊ aĭa ś-a fakut iĭ duoĭ bĭeț, întra lume, nu vińe ńiśkum să fakă lumĭa krĭeskută — ono što su njih dvojica uradili pijani, pred svetom, ne ide nikako da rade odrasli ljudi b. značiti ◊ ĭ-a spus drumașu śeva, ama ĭel n-a-nțaļes kum vińe aĭa — rekao mu je putnik nešto, ali on nije razumeo šta to znači [Por.] ♦ dij. var. vińi (Majdanpek) [Buf.] (Brodica) [Rom.]  [Vidi]

3510  vînatuorĭ  vânător  ловац  vînatuorĭ (mn. vînatuorĭ) [akc. vînatuorĭ] (i. m.) — (zast.) lovacđemult tuoț uamińi a fuost vînatuorĭ, kă ku vînatu s-a arańit pista ĭarnă, da s-a aparat șî đi žuaviń sîrbaćiśe, kum a fuost lupi șî urșî — nekada su svi ljudi bili lovci, jer su se lovom prehranjuvali preko zime, a čuvali su se i od divljih zveri, kao što su bili kurjaci i medvedi ♦ up. lovźiu [Por.] ∞ vînat  [Vidi]

4752  vîrkolak  vârcolac  вукодлак  vîrkolak (mn. vîrkolaś) (i. m.) — (dem.) vukodlak, (astr.) pomračenje Sunca ◊ vîrkolak ĭe ală đintra-ĭ viĭ tare ruoș la fire, kare kad đes, ș-atunśa manînkă Luna or Suariļi — vukodlak je demon u koji se pretvaraju živi ljudi jako crveni u licu, koji često padaju u zanos, i tada jedu Mesec ili Sunce ◊ în saćiļi rumîńeșć đemult s-a șćut kare ĭe vîrkolak, śe manînkă Luna or Suariļi, șî faśe ńigurĭață — u vlaškim selima nekada se znalo ko je vukodlak što jede Mesec ili Sunce, i pravi pomračenje ◊ în Arnaglaua măĭ kunoskut vîrkolak a fuost vrunu Trailă Dogarĭu, gras ka puorku șî ruoșu ka raku, kare s-a labdat kî ĭe așa đin karńa Luńi ș-a Suariluĭ — u Rudnoj Glavi najpoznatiji vukodlak je bio neki Trailo Dogar, debeo ko svinja i crven ko rak, koji se hvalio da je takav od Sunčevog i Mesečevog mesa [Por.]  [Vidi]

5687  vrĭańik  vrednic  вредан  vrĭańik (vrĭańikă) (mn. vrĭańiś, vrĭańiśe) [akc. vrĭańik] (prid.) — vredan, radan ◊ lumĭa đemult a fuost măĭ vrĭańikă đikît śe ĭe astîḑ, kî tuot a lukrat ku mîńiļi luor — ljudi su nekad bili vredniji nego što su danas, jer su sve radili svojim rukama ♦ supr. ļenuos [Por.]  [Vidi]

2141  zburda  zburda  лудирати се  zburda (ĭuo ma zburđieḑ, ĭel sa zburđiaḑă) [akc. zburda] (gl. p. ref.) — (za decu) ludirati se, ponašati se razuzdano; preterano skakati u igri ◊ kopiĭi đemult nu sa zburda la źuakă așa ka akuma — deca nekad nisu tako ludovala u igri kao sada ◊ nu zburda kopiĭi — ne podstiči decu na ludorije ♦ sin. đizmĭerda ♦ up. đizburda [Por.]  [Vidi]

4951  zdrĭanță  zdreanță  дроњак  zdrĭanță (mn. zdrĭanță) [akc. zdrĭanță] (i. ž.) — dronjak, krpa, rita; froncla ◊ zdrĭanța ĭe un parśel đin țuală ruptă — dronjak je deo pocepane odećeđemult s-a purtat țuala tuot pănă nu s-a fakut zdrĭanță — nekad se odelo nosilo sve dok se nije pretvorilo u dronjke ♦ sin. trĭanță, druanță, truanță, torofļoanță [Por.]  [Vidi]

6097  žaļit  jelit  жаљење  žaļit (mn. žaļiturĭ) [akc. žaļit] (i. s.) — (psih.) (rel.) žaljenje, tugovanje ◊ măĭ grĭeu žaļitu ĭe dupa uomo-l muort — najteže žaljenje je za umrlim čovekom ◊ žaļitu dupa al muort, kînd ĭe ńam apruape, țîńe un an đi ḑîļe, atîta žaļașće șă al muort pi lumĭa-ĭa — žaljenje za pokojnikom traje godinu dana, toliko žali i pokojnik na onom svetu ◊ sămnu žaļituluĭ ĭe ńegru, astîḑ să înbrakă în țuaļe ńagre, da đemult s-a dus numa un pĭaćik ńegru, kare s-a kĭemat žăļ — znak žaljenje je crno, danas se oblači crno odelo, a nekad se nosio samo komad crne tkanine, koji se zvao flor ◊ kît țîńe žaļitu, uomu puartă ńegru, șă nu sa duśe la visaļiĭ — dok traje žaljenje, čovek nosi crninu, i ne ide na veselja [Por.] ∞ žaļi  [Vidi]

3441  žîr  jâr  жир  žîr (mn. žîrurĭ ?) (i. s.) — (bot.) žir, plod hrasta ili bukveđemult a fuost duos kît vrĭeĭ, șî tuot pļin đi žîr — nekad je bilo šume koliko hoćeš, i sva je bila puna žira ◊ ku žîru s-a arańit puorśi, da șî lumĭa la mînkat kînd ĭ-a razbit fuamića — žirom su se hranile svinje, a i ljudi su ga jeli kad bi ih savladala glad ♦ sin. gindă [Por.]  [Vidi]

2367  žordar  jordar  прутар  žordar (mn. žordarĭ) [akc. žordar] (i. m.) — (izob.) prutar, gonič ◊ žordar a fuost uom sarak kare n-avut plugu luĭ, șî s-a dus în prumut la ăla kare l-a avut, să-ĭ mîńe ku žuarda buoĭi la arat, da pĭe urmă ĭel iĭ întuarśe înprumutu kînd vińe ku plugu șî-ĭ are luoku lu sarak — prutar je bio siromašan čovek koji nije imao svoj plug, pa je odlazio u zajam kod onoga ko ga je imao, da mu prutom goni volove na oranju, a posle mu ovaj vraća zajam kad dođe sa plugom i siromahu izore njivuđemult s-a arat ku triĭ parĭekĭ đi buoĭ, șî žordarĭu a purtat griža đi tuaće parĭeki-ļa sî tragă plugu kum trîabe — nekada se oralo sa tri para volova, i gonič je vodio računa o njima da vuku plug kako treba [Por.] ∞ žuardă   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź