Reč ćińerĭață - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
1149  ćińerĭață  tinerete  младост  ćińerĭață (mn. ćińerĭețurĭ) [akc. ćińerĭață] (i. ž.) — mladost, doba života između detinjstva i pune zrelosti ◊ ćińerĭața ĭe mîndră dakă n-aĭ ńiś o grižă — mladost je lepa ako nemaš nijednu brigu [Crn.] ◊ ćińerĭață ĭuta trĭaśe — mladost brzo prolazi [Por.] (Ima paremija!)[Vidi]

Reč ćińerĭață u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
700  bîtrîńață  bătrîneţe  старост  bîtrîńață [akc. bîtrîńață] (i. ž.) — 1. (za čoveka) starost ◊ l-ažuns bîtrîńața — stigla ga je starost 2. (za vreme) starina, drevnost, davno prošlo vreme ◊ kînćiśe đi bîtrîńață — starinske pesme, tzv. izvorne ◊ ađet đi bîtrîńață — stari (nski) običaj ◊ uom đi bîtrîńață — starinski čovek, čovek sa starim, prevaziđenim shvatanjima ♦ var. bătrîńață ♦ supr. ćińerĭațămladost [Por.] ∞ batrîn  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1980  dori  dori  желети  dori (ĭuo dorĭesk, ĭel dorĭașće) [akc. dori] (gl. p.) — (psih.) 1. želeti, čeznuti, žudeti ◊ la sîraśiĭe numa puoț dori aĭa śie vrĭeĭ tu, da sî kapiț, amunka — u siromaštvu samo možeš želeti ono što ti treba, a da dobiješ, teško ◊ draguțuļe, mult ći dorĭesk — dragi, mnogo te želim ◊ ma traźe duoru sî ma duk măĭ odată ku uoĭļi la munće — čeznem da još jednom odem sa ovcama u planinu 2. osećati ili trpeti bol, žalost i tugu zbog nečega ili za nečim, ili nekim ◊ mult am dorit dupa muma kînd a murit — mnogo sam žalio za majkom kad je umrla ◊ dorĭesk dupa ćińerĭață, k-am strîvito điźaba — žalim za mladošću, jer sam je straćio uzalud ◊ duor đi ibomńikă ĭe măĭ mare durĭarĭe — žudnja za ljubavnicom je najveća bol [Por.] ∞ duor  [Vidi]

1984  fîrtat  fârtat  побратим  fîrtat (mn. fîrtaț) [akc. fîrtat] (i. m.) — (fam.) pobratim, prijatelj, drugar ◊ ĭel ĭe fîrtatu mĭeu înga đi la ćińerĭațăon je moj pobratim još od mladosti ◊ fîrtaț buń — dobri prijatelji [Por.] ♦ dij. var. furtat [Crn.][Mlava]  [Vidi]

2650  gînd  gând  мисао  gînd (mn. gîndurĭ) [akc. gînd] (i. s.) — (psih.) 1. misao ◊ ĭut ka gîndu — brz kao misao ◊ ăĭ vińe la uom gînd urît, șî faśe aĭa śe n-ar trăbui — dođe čoveku ružna misao, i čini ono što ne bi trebalo 2. zamisao, ideja; namera; plan ◊ ĭ-a dat în gînd — setio se; dobio je ideju ◊ înga đi la ćińerĭață avut đi gînd sî fakă kasă, ama ńiśkînd n-a putut să aduńe bań đestuĭ — još od mladosti je imao nameru da napravi kuću, ali nikad nije mogao da sakupi dovoljno para ◊ are đi gînd sî sa însuare — ima nameru da se ženi 3. um; pamet ◊ nu puaće uomu să tuńe în gîndu lu muĭare — ne može čovek da uđe u ženski um ◊ nu ći purta dupa gîndu lu tuoĭa — ne povedi se za tuđom pameću 4. sećanje, pamćenje ◊ kînd îĭ dă-n gînd kum a trait la ćińerĭață, îĭ vińe sî sa plîngă — kad se seti kako je živeo u mladosti, dođe mu da plače ◊ batrîn, ama țîńe bińe-n gînd tuot ś-a-nvațat đi la parinț — mator, ali pamti dobro sve što je naučio od roditelja 5. zaboravaljanje ◊ ĭ-a luvat vuorba, ama ĭel n-a pĭerdut đin gînd ś-a vrut să spună — oduzeo mu je reč (prekinuo ga u govoru), ali on nije zaboravio šta je imao na umu da kaže ◊ ĭartă ma, tu mĭ-aĭ spus frumuos, ama m-am bulnavit, șî mĭ-a ĭeșît đin gînd — oprosti mi, ti si mi lepo rekao, ali ja sam se razboileo, pa sam zaboravio ♦ sin. minće [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5934  împistrișală  împistrițare  украшавање  împistrișală (mn. împistrișăļe) [akc. împistrișală] (i. ž.) — ukrašavanje, šaranje ◊ înga đi la ćińerĭață a prins drag đi împistrișală, da dragu-la a prins đi la mumî-sa — još je od mladosti zavolela ukrašavanje, a tu ljubav je primila od majke ♦ var. înpistrișa [Por.] ∞ împistri  [Vidi]

3987  kunoșćință  cunoștinţă  познаница  kunoșćință (mn. kunoșćință) [akc. kunoșćință] (i. ž.) — poznanice, prijateljice ◊ muoșu s-a labdat kă în ćińerĭață avut în tuot satu kîć-o kunoșćință — čiča se hvalio da je kao mlad imao u svakom selu po jednu poznanicu ◊ ĭa ĭe kunoșćința a luĭ đi kurînd — ona je njegova poznanica odnedavno [Por.] ∞ kunoșća  [Vidi]

4363  stîrļezî  uita  заборављати  stîrļezî (ĭuo stîrļezăsk, ĭel stîrļezîașće) [akc. stîrļezî] (gl.) — zaboravljati, gubiti pamćenje; ishlapiti ◊ baba a-nśeput înga dă-n ćińerĭață să stîrļezîaskă — baba je počela još od mladosti da zaboravlja [Bran.] ♦ dij. var. șturļiza (Sige) [Hom.]  [Vidi]

4758  sufara  suferi  трпети  sufara (ĭuo sufăr, ĭel sufără) (gl. p. ref.) — trpeti, podnositi ◊ nu sa sufără înga đi la ćińerĭațăne trpe se još od mladosti ◊ n-a putut sufara ńiśkum să-ĭ bombońaskă muĭarĭa tota ḑîua, șa dudaito — nije mogao nikako podnosti da mu žena zvoca po ceo dan, pa ju je oterao ◊ n-a vrut s-o măĭ sufere pi suakrî-sa ńiś o ḑî, ș-a pļekat đi la kasă — nije više htela da trpi svekrvu ni jedan dan, pa je pošla od kuće [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź